

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Od zabrane će biti izuzeti oni koji prikazuju zabranjene simbole u naučne, umetničke ili novinarske svrhe
Australijska vlada će sledeće nedelje u parlamentu predložiti zakon kojim se zabranjuju javno prikazivanje i prodaja nacističkih simbola, ali će ipak jedan broj ljudi ostati izuzet od ovih zabrana, saopštio je državni tužilac Mark Drajfus.
Zakon je donet zbog povećanja aktivnosti ekstremne desnice u ovoj saveznoj državi.
„Pokazaćemo da kod nas nema mesta za širenje mržnje, nasilja i antisemitizma“, rekao je Drajfus.
Svima koji budu pokazivali nacističke simbole, poput kukastog krsta, odnosno. „svastike“, sledi kazna do godinu dana zatvora.
“Svastika”, kao i oznake SS jedinica neće moći da se koriste na zastavama, trakama, niti da se štampaju na odeći.
Salutiranje Hitleru
Neke australijske federalne jedinice moći će da odluče da li će na njihovoj teritoriji biti dozvoljeno ili zabranjeno nacističko salutiranje.
Uprkos tome što je jugoistočna australijska država Viktorija usvojila nove stroge zakone koji su stupili na snagu u junu prošle godine, nacistički pozdrav nije zabranjen.
Tako su prošle nedelje u glavnom gradu te države, Melburnu, dvojica mladića salutirali Hitleru dok su nosili majice na kojima se negira holokaust.
Malo ranije u martu ove godine grupa oko 30 nacista obučenih u crno marširala je na stepenicama ispred Viktorijinog parlamenta protiv transosoba.
Izuzeci od zabrane
Od zabrane će biti izuzeti oni koji prikazuju simbole u verske, obrazovne ili umetničke svrhe jer kukasti krstovi predstavljaju religiozni simbol u hinduizmu i budizmu.
Neće se goniti ni oni koji prikazuju zabranjene simbole u naučne, umetničke ili novinarske svrhe.
Takođe, neće biti zabranjeno ni privatno vlasništvo nad nacističkim priborom, poput ratnih suvenira, osim ako se takvi predmeti budu prodavali za novac.
Drajfus, koji je Jevrejin, rekao je da je to broj neonacista ipak mali, ali je domaća tajna služba izrazila zabrinutost u vezi sa njihovim aktivnostima jer deničarski ekstremizam, kako kažu, čini oko 30 odsto ukupne pretnje od terorizma.
„Ovo je veoma mali broj ljudi. Nadam se da će na kraju nestati“, zaključuje Drajfus.
A.E./Aldžazira/Dojče vele
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve