
Vidovdanski protest
Vučić: Ultimatum nije prihvaćen
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
“Na konkurs je bilo prijavljeno 14 televizija, a REM je odlučio da nagradi one četiri za koje je sam konstatovao da nemaju kvalitetan program, da ne unapređuju tržište, izricao im mere opomene, čak privremene zabrane programa i, na kraju, opet rekao da će te četiri televizije zadržati nacionalnu frekvenciju – to je neverovatno”
Sada kada su nacionalne frekvencije dodeljene, ceo konkurs se može svesti na jedan jedini kriterijum koji se iz vrha REM-a još ranije mogao čuti: prilikom odlučivanja neće se uzimati u obzir ništa od prethodnog ponašanja nacionalnih emitera. Drugim rečima, još tada je moglo biti jasno da su već postojeće nacionalne televizije Pink, Hepi, Prva i B92 bile korak ispred svih drugih.
I u prethodnom periodu zajedno su činile neumoljivu propagandnu mašineriju vladajućeg režima, a posle ponovnog dobijanja frekvencije narednih osam godina činiće je i dalje, pa izgleda kao da ništa osim toga i nije važno.
Među medijskim profesionalcima novih osam godina nacionalne pokrivenosti koja je dodeljena tim televizijama tumači se kao šamar REM-a, kao nagrada što su bili šrafovi u industriji populizma, kao nepoštovanje propisanih kriterijuma i kao isključivo politička odluka pod kontrolom Aleksandra Vučića i naprednjaka.
O aspektima ovog konkursa, kao i samoj odluci REM-a, razgovaramo sa Anom Martinoli, profesorkom na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, teoretičarkom medija, producentkinjom.
“VREME”: REM kaže da je pored dodeljene četiri frekvencije TV emiterima odlučio da raspiše još jedan konkurs za petu frekvenciju. Zašto će taj konkurs biti održan naknadno, izdvojen?
ANA MARTINOLI: Konkurs za ove četiri frekvencije morao je da bude raspisan sada jer su isticale postojeće dozvole televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Konkurs za petu frekvenciju nije morao da bude raspisan, nijedan rok na to nije obavezivao, ali mišljenja sam da on nije raspisan u ovom, “prvom krugu”, zato što je dobar mamac i mogućnost za razne vrste eventualnih pogodbi, ali i prostor u kom će moći da se manevriše kad se vide reakcije na ove rezultate.
O tome zašto se naknadno raspisuje konkurs za petu frekvenciju za sada postoje samo spekulacije. Na primer – da se čekaju određene televizije koje se tek osnivaju. Takođe, kupio se izvestan period za pacifikaciju tržišta i javnosti da oni koji su zainteresovani ne budu previše glasni u svom negodovanju jer postoji mogućnost te pete frekvencije koja će možda nekome od njih pripasti.
Šta god da se desi sa petom frekvencijom, neće me iznenaditi, kao što me nije iznenadio ni ovaj rezultat. Ostaje bojazan da ni peta nacionalna dozvola neće biti ni u interesu publike, ni društva. Volela bih da me praksa demantuje…
Pročitajte ceo inervju sa Anom Martinoli u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka 4. avgusta 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Po receptu za 15. mart, vlast je odlučila da u potpunosti blokira železnički saobraćaj u zemlji, kako niko vozom ne bi mogao da stigne u Beograd, pa je državno preduzeće „Srbijavoz“ ponovo obavestilo putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama
U nedelju (22. jun) Kosovska policija izvršila je pretres na „nekoliko lokacija“, a ispostaviće se na tri, gde su na jednoj pronašli oružje koje je navodno u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića. On za „Vreme“ kaže da će zahtevati međunarodnu istragu
BIA je u petak ujutro privela na informativni razgovor crnogorskog reditelja Danila Marunovića, a prema rečima njegovog brata, on je deportovan iz Srbije zbog subotnjeg protesta. Marunović je u Beograd došao zbog predstave „Gospoda Glembajevi“ koju je režirao po tekstu Miroslava Krleže
Kineski državljanin, radnik kompanije „Hongda Linšao“, poginuo je u nesreći u borskom rudniku „Jama“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve