

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Ulaganje Pekinga u njegovu nuklearnu trijadu – na moru, kopnu i u vazduhu razlog je za zabrinutost u Vašingtonu. Da li su dve velike sile ušle u novu fazu hladnog rata?
Kina nastavlja da ubrzano modernizuje i širi svoj nuklearni arsenal sa „više od 500 funkcionalnih bojevih glava od maja 2023“ i na putu je „da nadmaši prethodna očekivanja“, navodi Pentagon u izveštaju o kineskoj vojnoj moći, prenosi BBC.
Iz sedišta američkog Ministarstva odbrane navode i da će Peking do 2030. godine udvostručiti svoj arsenal i da „gotovo sigurno“ uči lekcije iz ruskog rata u Ukrajini o tome kako bi mogao da izgleda sukob zbog Tajvana.
Upozoravaju da Kina možda teži novom interkontinentalnom raketnom sistemu koristeći konvencionalno oružje koje bi, ako bude postavljeno, omogućilo Pekingu „da zapreti konvencionalnim udarima protiv ciljeva u kontinentalnom delu Sjedinjenih Američkih Država, na Havajima i na Aljasci”.
U izveštaju se na primer dodaje da je kineska mornarica imala više od 370 brodova i podmornica, u odnosu na 340 brodova prošle godine.
Kina: Ne nameravamo da se upuštamo u trku
No, izveštaj iz Pentagona je, saopštava kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, „pun predrasuda“ i „iskrivljuje činjenice“, a Kina „nije imala nameru da se upušta u trku nuklearnog naoružanja“.
„Sve dok bilo koja zemlja ne koristi ili preti upotrebom nuklearnog oružja protiv Kine, neće biti ugrožena kineskim nuklearnim oružjem“, rekla je portparolka Ministarstva Mao Ning.
Iako je navedeno da je rast kineskih nuklearnih zaliha premašio projekcije, one su i dalje ispod zaliha Rusije i Sjedinjenih Država, piše Radio Slobodna Evropa.
Rusija ima nuklearni arsenal od oko 5.889 bojevih glava, dok SAD mogu postaviti 5.244 bojevih glava, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Štokholmu.
Godišnji izveštaj Pentagona o Kini počeo je 2000. U izveštaju iz novembra 2022. navedeno je da će Kina verovatno imati zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035, pisao je CNN prošle godine.
A.E/BBC/Radio Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve