
Savet REM-a
Četvoro članova Saveta REM-a podnelo ostavke
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke
Foto: AP/Patrick Semansky
Ulaganje Pekinga u njegovu nuklearnu trijadu – na moru, kopnu i u vazduhu razlog je za zabrinutost u Vašingtonu. Da li su dve velike sile ušle u novu fazu hladnog rata?
Kina nastavlja da ubrzano modernizuje i širi svoj nuklearni arsenal sa „više od 500 funkcionalnih bojevih glava od maja 2023“ i na putu je „da nadmaši prethodna očekivanja“, navodi Pentagon u izveštaju o kineskoj vojnoj moći, prenosi BBC.
Iz sedišta američkog Ministarstva odbrane navode i da će Peking do 2030. godine udvostručiti svoj arsenal i da „gotovo sigurno“ uči lekcije iz ruskog rata u Ukrajini o tome kako bi mogao da izgleda sukob zbog Tajvana.
Upozoravaju da Kina možda teži novom interkontinentalnom raketnom sistemu koristeći konvencionalno oružje koje bi, ako bude postavljeno, omogućilo Pekingu „da zapreti konvencionalnim udarima protiv ciljeva u kontinentalnom delu Sjedinjenih Američkih Država, na Havajima i na Aljasci”.
U izveštaju se na primer dodaje da je kineska mornarica imala više od 370 brodova i podmornica, u odnosu na 340 brodova prošle godine.
Kina: Ne nameravamo da se upuštamo u trku
No, izveštaj iz Pentagona je, saopštava kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, „pun predrasuda“ i „iskrivljuje činjenice“, a Kina „nije imala nameru da se upušta u trku nuklearnog naoružanja“.
„Sve dok bilo koja zemlja ne koristi ili preti upotrebom nuklearnog oružja protiv Kine, neće biti ugrožena kineskim nuklearnim oružjem“, rekla je portparolka Ministarstva Mao Ning.
Iako je navedeno da je rast kineskih nuklearnih zaliha premašio projekcije, one su i dalje ispod zaliha Rusije i Sjedinjenih Država, piše Radio Slobodna Evropa.
Rusija ima nuklearni arsenal od oko 5.889 bojevih glava, dok SAD mogu postaviti 5.244 bojevih glava, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Štokholmu.
Godišnji izveštaj Pentagona o Kini počeo je 2000. U izveštaju iz novembra 2022. navedeno je da će Kina verovatno imati zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035, pisao je CNN prošle godine.
A.E/BBC/Radio Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve