
Regulatorno telo za elektronske medije
Ko su kandidati nacionalnih manjina za Savet REM-a?
Skupštinski Odbor za kulturu i informisanje usvojio je listu kandidata za člana Saveta REM-a na predlog saveta nacionalnih manjina
Foto: AP/Patrick Semansky
Ulaganje Pekinga u njegovu nuklearnu trijadu – na moru, kopnu i u vazduhu razlog je za zabrinutost u Vašingtonu. Da li su dve velike sile ušle u novu fazu hladnog rata?
Kina nastavlja da ubrzano modernizuje i širi svoj nuklearni arsenal sa „više od 500 funkcionalnih bojevih glava od maja 2023“ i na putu je „da nadmaši prethodna očekivanja“, navodi Pentagon u izveštaju o kineskoj vojnoj moći, prenosi BBC.
Iz sedišta američkog Ministarstva odbrane navode i da će Peking do 2030. godine udvostručiti svoj arsenal i da „gotovo sigurno“ uči lekcije iz ruskog rata u Ukrajini o tome kako bi mogao da izgleda sukob zbog Tajvana.
Upozoravaju da Kina možda teži novom interkontinentalnom raketnom sistemu koristeći konvencionalno oružje koje bi, ako bude postavljeno, omogućilo Pekingu „da zapreti konvencionalnim udarima protiv ciljeva u kontinentalnom delu Sjedinjenih Američkih Država, na Havajima i na Aljasci”.
U izveštaju se na primer dodaje da je kineska mornarica imala više od 370 brodova i podmornica, u odnosu na 340 brodova prošle godine.
Kina: Ne nameravamo da se upuštamo u trku
No, izveštaj iz Pentagona je, saopštava kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, „pun predrasuda“ i „iskrivljuje činjenice“, a Kina „nije imala nameru da se upušta u trku nuklearnog naoružanja“.
„Sve dok bilo koja zemlja ne koristi ili preti upotrebom nuklearnog oružja protiv Kine, neće biti ugrožena kineskim nuklearnim oružjem“, rekla je portparolka Ministarstva Mao Ning.
Iako je navedeno da je rast kineskih nuklearnih zaliha premašio projekcije, one su i dalje ispod zaliha Rusije i Sjedinjenih Država, piše Radio Slobodna Evropa.
Rusija ima nuklearni arsenal od oko 5.889 bojevih glava, dok SAD mogu postaviti 5.244 bojevih glava, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Štokholmu.
Godišnji izveštaj Pentagona o Kini počeo je 2000. U izveštaju iz novembra 2022. navedeno je da će Kina verovatno imati zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035, pisao je CNN prošle godine.
A.E/BBC/Radio Slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Skupštinski Odbor za kulturu i informisanje usvojio je listu kandidata za člana Saveta REM-a na predlog saveta nacionalnih manjina

Od napada na tužiteljku do političkog nasilja i godišnjice blokade jednog univerziteta - gde se i zbog čega sve u subotu održavaju protesti

Poslednji slučajevi napada na tužioce i sudije nameću pitanje: da li pritisci Vučićevog režima ulaze u novu fazu, od institucionalnog ometanja i medijskih kampanja do direktnih fizičkih obračuna

Posle više od mesec dana, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić stao je pred novinare i izneo planove o saobraćaju, urbanizmu i dočeku Nove godine, uz niz kontradiktornih rokova i ljutnje na Zavod za zaštitu spomenika

Posle izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Lavrov da na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije ne sme jednostrano da nacionalizacije NIS, predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da nema nacionalizacije bez obostrane saglasnosti
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve