

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Dogovoreno je da gornja granica javnog duga ne sme biti veća od 31,4 biliona dolara za troškove koji se ne odnosi na sistem nacionalne odbrane, što je približno isti iznos koji važi i za tekuću budžetsku godinu
Amerika je odahnula. Višednevni pregovori predsednika Džoa Bajdena i predsedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa Kevina Mekartija urodili su plodom i SAD će izbeći ozbilje finansijske probleme nastale zbog gomilanja duga.
Postignut je načelan dogovor o maksimalnom javnom zaduživanju u 2024. godini ne računajući javnu potrošnju za potrebe nacionalne odbrane. Dogovoreno je da gornja granica javnog duga ne sme biti veća od 31,4 biliona dolara za troškove koji se ne odnosi na sistem nacionalne odbrane, što je približno isti iznos koji važi i za tekuću budžetsku godinu, prenosi Vašington post.
Predsednik SAD Džozef Bajden nije krio zadovoljstvo dogovorom. Konstatujući da je učinjen veoma važan korak napred, on je istakao i da je ovo kompromisno rešenje koje ne odstupa od ključnih pogleda Demokratske stranke u SAD.
„Sporazum predstavlja kompromis, što znači da niko nije dobio sve što želi. To je odgovornost upravljanja (državom)“, rekao je Bajden.
Prema njegovim rečima, sporazum je dobra vest za američki narod jer sprečava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao uticati na ekonomsku recesiju, ugroziti penzione fondove i doprineti gašenju miliona radnih mesta.
„Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće tekst zakona i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što pre potvrde sporazum“, istakao je Bajden.
Ono što je važno je i da je na osnovu sporazuma Kongresu indirektno ponuđena “krizna mapa” odnosno rešenja za novu moguću krizu. Na osnovu tih tačaka Kongres će u 2024. I 2025. godini moći da izbegne nova zaduživanja, samim tim i ozbiljnu krizu poput ove.
I.Đ./Washington Post
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve