

Imovina političara
KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra
Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK




Opština Novi Beograd nezakonito je ozakonila (legalizovala) nelegalno dograđeni objekat u vlasništvu gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića na Bežanijskoj kosi, iako nisu bili ispunjeni zakonski uslovi da se taj objekat ozakoni, pokazuju dokumenta koja je prikupio BIRN
Krajem jula ove godine, nešto više od mesec dana nakon što je postao gradonačelnik Beograda (20. juna 2022), Aleksandar Šapić je dobio rešenje opštine Novi Beograd kojim se ozakonjuje objekat na Bežanijskoj kosi – sedmosobni stan od 340 kvadrata korisne površine (odnosno, 403 kvadrata bruto razvijene građevinske površine), piše BIRN.
Opština je donela ovo rešenje uprkos činjenici da objekat kojeg je ozakonila, u ovom obliku i ovim gabaritima nije postojao na satelitskom snimku Republičkog geodetskog zavoda iz 2015. godine, što je osnovni preduslov da nelegalno izgrađeni objekti uopšte uđu u proceduru za ozakonjenje, prema Zakonu o ozakonjenju objekata.
Prema zvaničnoj dokumentaciji i javno dostupnim satelitskim snimcima, investitor, odnosno vlasnik objekta Aleksandar Šapić je najpre tokom 2021. godine bez građevinske dozvole dogradio već postojeći stan na tri nivoa, tako što je od kosog krova na prvom spratu i potkrovlju napravio “kockicu”, a u nivou prizemlja je sagradio i novi, jednoetažni deo objekta, sa krovom u staklu.
Gradska građevinska inspekcija je Šapiću u julu 2021. naložila da odmah obustavi radove i pribavi građevinsku dozvolu, međutim on to nije učinio, već je uložio žalbu Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, piše BIRN.
U trenutku kada je ministarstvo Tomislava Momirovića poništilo rešenje gradske inspekcije i vratilo postupak na početak – u oktobru 2021. godine – satelitski snimci pokazuju da su radovi na Šapićevom spornom objektu već bili pri kraju.
Do momenta kada je gradska inspekcija ponovo izašla na teren – u avgustu 2022. godine – opština Novi Beograd, čiji je Šapić bio predsednik neprekidno tokom 10 godina, od juna 2012. do juna 2022. – ozakonila je ovaj objekat, te je građevinski inspektor zaključio da su se stekli uslovi za obustavu postupka.
Nije to bio jedini postupak koji je obustavljen ovim ozakonjenjem – Treće osnovno tužilaštvo u Beogradu je 7. septembra 2022. rešenjem odbacilo krivičnu prijavu za krivično delo građenja bez građevinske dozvole, koju je protiv gradonačelnika Šapića podneo njegov sused, jer je zamenik javnog tužioca Jakša Stojanović našao da “u konkretnom slučaju izostaje protivpravnost kao zakonsko obeležje krivičnog dela, imajući u vidu da su građevinski radovi ozakonjeni”.
Inače, po Krivičnom zakoniku, za krivično delo građenja bez građevinske dozvole predviđena je kazna zatvorom od 3 meseca do 3 godine i novčana kazna, a ukoliko nakon rešenja o obustavi radova investitor nastavi započetu gradnju, kazna zatvora se kreće od 1 do 8 godina, takođe sa novčanom kaznom.
Hronologija nelegalne gradnje Aleksandra Šapića
Komšija Aleksandra Šapića Ljubinko Pejović, koji sa aktuelnim gradonačelnikom deli pregradni zid i nalazi se u susednom kućnom broju iste stambene zgrade na Bežanijskoj kosi, najpre je krajem maja 2021. prijavio nelegalnu gradnju gradskoj građevinskoj inspekciji (Sekretarijat za inspekcijske poslove Grada Beograda) – u tom trenutku je gradonačelnik Beograda još uvek Zoran Radojičić, a njegov zamenik Goran Vesić, piše BIRN.
Potom, početkom juna 2021, komšija Pejović još dva puta upućuje podneske istom organu zato što inspekcija ne izlazi na teren, a onda, sredinom juna, preko svog advokata Vladimira Gajića, podnosi i krivičnu prijavu protiv (tadašnjeg) predsednika opštine Novi Beograd zbog nelegalne gradnje, navodeći da Šapić uvećava gabarite objekta bez građevinske dozvole. Kako je Pejović rekao BIRN-u, imao je velikih problema da uopšte dođe do advokata i veštaka koji bi hteli da se prihvate posla, pošto je nekoliko njih – pre Gajića – odustalo kada je čulo o kome je reč…
Nelegalna gradnja u teoriji i praksi
U intervjuu za NIN od 25. avgusta ove godine, Šapić je rekao da postoje slučajevi da su “poslednjih godina nicali čitavi blokovi bez ikakvog urbanističkog obzira i papira, pa sepribegavalo “retroaktivoj legaizaciji”, kao i da će ovih dana “početi da uklanjamo neke od tih objekata i time ćemo poslati jasnu poruku da to više nećemo tolerisati“.
Slično je ponovio i u septembru na RTS-u kada je rekao da on “neće da ide da ruši ljudima tek tako kuće u kojima žive”, ali da će da učini sve da uvede red i mir u ovom gradu, “da više niko ne pomisli da će zidati čitave blokove naselja bez ijednog papira, da će to da pegla retroaktivno, taj film ovde gledati neće”…
Ceo tekst možete da pročitate na birn.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK


Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić


Uoči najavljene posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Čačku, na društvenim mrežama pojavio se poziv građanima da se okupe u centru grada. Nakon što je izašao iz prostorija TV „Lav", građani su ga vređali i izviždali


Bivši šef kabineta Aleksandra Šapića je pravosnažno osuđen za davanje mita. Hoće li gradonačelnik Beograda sada ispuniti sopstveno obećanje i podneti ostavku?


U Berlinu je predstavljeno preliminarno istraživanje o mentalnom zdravlju učesnika protesta u Srbiji. Rezultati pokazuju da su pritisci i nasilje povezani sa većim nivoom anksioznosti i stresa, ali i da kolektivni angažman i solidarnost mogu da podstaknu osećaj smisla, otpornost i posttraumatski rast
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve