img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Ala Tatarenko: Rusija je sada sinonim za agresora

27. februar 2022, 15:09 Sonja Ćirić
Foto: Iz privatne arhive
Za žrtvu agresije je važno da zna da nije sama: Ala Tatarenko
Copied

Prevodilica koja živi na zapadu Ukrajine nije verovala  „da je moguć otvoreni, cinični napad, kopnena invazija, raketiranje maltene cele Ukrajine“. Kaže da je ovaj rat realizacija plana stvaranja nove ruske imperije. Ne naslućuje njegov kraj, veruje da će dobro pobediti zlo i kaže da Ukrajinici uprokos svemu ne deluju uplašeno

Ala Tatarenko živi u Lavovu, u zapadnom, trenutno bezbednom delu Ukrajine. Prevodilac je sa srpskog na ukrajinski jezik i obrnuto, neko ko povezuje ljude.

I zato joj, kaže, „nije bilo nimalo svejedno kada su bombardovali Jugoslaviju 1999“,  kao što joj „nije nimalo svejedno kako u Srbiji doživljavaju agresiju na Ukrajinu. Kaže da joj „mnogo mi znači svaki glas i znak podrške, svaka reč brojnih prijatelja u Srbiji“ kojima je neizmerno zahvalna na brizi, saosećanju, podršci njenoj zemlji i njenom naroda u ovom teškom času.

Kaže i da nije mislila da će do ovoga doći. „To je van pameti. I pored toga što je ovaj rat počeo još 2014, nisam verovala da je moguć otvoreni, cinični napad, kopnena invazija, raketiranje maltene cele Ukrajine… Rusija je pre toga  najavila da će njena vojska doći u Donjecku i Lugansku narodnu republiku kao mirotvorac. Da li može normalan čovek verovati u mogućnost toliko bezočnog kršenja međunarodnog prava?“

U Ukrajini, u ovom času, kaže Ala Tatarenko „nema razlika između etničkih Ukrajinaca i etničkih Rusa, kao ni predstavnika svih drugih naroda i narodnosti koji žive u multietničkoj zemlji“, teda su „svi koji je sada brane, svi koje je vole, svi ljudi za koje je Ukrajina otadžbina jednostavno – Ukrajinci“. A Rusi koje brane Ukrajinu i Rusi koji su je napali, nisu isti.“

Razlog rata nije u različitosti ili sličnosti naroda, već „želja agresora za osvajanjem“, pa su „Rusi sada sinonim za agresora“. „Ukrajinci nisu napali Rusiju, Rusija je napala Ukrajinu. U tome je glavna razlika“, kaže Tatarenko.

Život uz zvuk sirena

Priča da se život u Lavovu odvija uglavnom normalno: prodavnice, banke i razne državne službe su otvorene, samoškole i fakulteti imaju kraći raspust, mada su u petak novine javile o ruskom desantu u blizini grada, a sirena se oglašavala četiri puta.

„Ljudima nije svejedno kad čuju sirene, ali ne deluju uplašeno. Samo više ćute ili pokušavaju da smire napetost šalom. Postali su pažljiviji jedni prema drugima. Pitaju starije komšije da li im nešto treba, trude se da budu od pomoći izbeglicama, ranjenicima, onima koji su u opasnosti. Veliki broj ljudi volontira. Molimo se, verujemo, nadamo se. Strepimo za sve naše gradove i sela, za sve naše ljude. Ništa sad nije daleko, sve boli. Vesti o stradalima, o ratnim uništenjima, slike beba u skloništima… Neka deca se i sad rađaju. Ali, to daje nadu da će život pobediti“, priča Ala.

I Lavov je, kao i drugi gradovi zapadne Ukrajine, primio izbeglice. O njima se brine više organizacija, smeštaju ih u studentske domove, privatne kuće i stanove, svuda, a Lavovljani donose ćebad, toplu odeću, hranu, doniraju novac i nadaju se pomoći Evropske Unije.

Pokušaj stvaranja Putinovog carstva

„Za žrtvu agresije izuzetno je važno da zna da nije sama. Zahvalni smo Srbiji na potvrdi njenog uvažavanja suvereniteta Ukrajine. Ukrajinci očekuju od sveta delotvornu osudu agresije. Počela je peticija za zatvaranje neba nad Ukrajinom jer je to vrlo važno za našu zemlju. Zaštita od bombi i projektila Černobiljske zone je zaštita sveta od ekološke nuklerane katastrofe“, kaže Tatarenko.

Ona deli mišljenje nekih politikologa da se radi o realizaciji plana stvaranja nove ruske imperije, tj. „da je cilj ruske invazije da se napokon ostvari Putinova privatna teza o nepostojanju Ukrajine kao države i njenog naroda kao Ukrajinaca“, njegova „opsesivna želja da se uništenjem suvereniteta Ukrajine promeni prošlost.“

Volela bi da može, ali ne naslućuje kraj rata: „Ne verujem da iko na kugli zemaljskoj može da nasluti kraj. Ali verujem u pobedu dobra nad zlom. Čak ako će za to biti potrebno čudo.“

Ala Tatrenko je na ukrajinski jezik prevela dela Danila Kiša, Borislava Pekića, Milorada Pavića, Miloša Crnjanskog, Gorana Petrovića, Srđana Srdića, drame Vide Ognjenović i Nebojše Romčevića, pesme Zorana Karanovića, Gojka Božovića, Alena Bešića. Srpskim čitaocima je približila Jurija Andruhoviča (roman Perverzija u izdanju Clio), Oleksandra Bojčenka (50% su u pravu, Kulturni centar Novog Sada), Antologiju ukrajinske postmoderne priče Jurija Rjabčuka  (Stilos) i druge autore.

Profesor je katedre za slavistiku Univerziteta „Ivan Franko“ u Lavovu i dobitnica nagrade srpskog PEN centra za prevođenje.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ala Tatarenko Donjeck Lavov Lugansk Rat u Ukrajini Rusi Ukrajina zapad Ukrajine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure