img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Mišelov predlog: Reforma proširenja EU ili novo ništa  

21. мај 2022, 12:04 Sofija Popović
Foto: Serbian Presidential Press Service via AP
Vesnik nade ili zamajavanje na novi način: Šarl Mišel
Copied

Uoči posete Zapadnom Balkanu predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predstavio je svoju ideju za „reformu politike proširenja“. Proces bi, po njemu, trebalo da bude "sektorski, postepen i reverzibilan". Detalji bi mogli da budu poznati nakon sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 23. juna u Briselu

Nakon što je predsednik Francuske Emanuel Makron predstavio svoju ideju o „Evropskoj političkoj zajednici“ koja ne uliva mnogo nade da bi Evropska unija u sagledivoj budućnosti mogla da primi nove članice, ove nedelje je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, uoči svoje posete Zapadnom Balkanu, predstavio ideju kako da pristupni pregovori regiona postanu brži.

On je govoreći na Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu rekao da u ovom trenutku pregovori traju predugo, odugovlače se „iz dobrih i iz loših razloga“. Zbog toga bi, kako je rekao, trebalo stvoriti novi zamah „za podsticaj reformi u regionu“.

To bi značilo „reformu pristupnog procesa“ koji bi se bazirao na principu „više za više“. To bi značilo progresivnu i postepenu integraciju što bi trebalo da građanima ponudi benefite evropskih integracije i pre formalnog članstva.

Prema Mišelovom predlogu države kandidate za članstvo, što je i Srbija, trebalo bi „postepeno i fazno“ integrisati u aktivnosti Evropske unije „nakon što se potvrdi da je zemlja usklađena sa evropskim pravom“. To bi značilo više evropskih fondova i savetodavno mesto u nekim forumima odlučivanja unutar Unije.

„Istovremeno, dostizanjem potrebnih merila zemlja bi imala pristup evropskim programima i fondovima u fazi pristupanja. Sa druge strane, ukoliko neka zemlja odustaje od vladavine prava neke od stečenih koristi tokom integracija mogu joj biti oduzete“, pojasnio je Mišel uoči posete regionu.

On se osvrnuo i na predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona o formiranju Evropske političke zajednice najavljujući da će tokom leta pokrenuti debatu o tome sa članicama EU. Iako bi deo te zajednice mogle da budu države regiona, Mišel smatra da bi ona trebalo da okupi pre svega prostor „od Rejkjavika do Bakua i Jerevena“, kako bi se radilo na „promociji zajedničkih vrednosti i interesa na kontinentu“.

I tokom posete Srbiji Mišel je o svojoj ideji za „reformu politike proširenja“ govorio na zajedničkoj konferenciji sa predsednikom Vučićem. Međutim, mediji nisu bili zainteresovani za tu ideju koliko za Makronov predlog, pa je tako glavna vest bila da Vučić daje podršku Makronovom predlogu, samo što nije objašnjeno u čemu se predlog sastoji.

Više detalja o Mišelovom predlogu i stavovima država članica o tome trebalo bi da bude poznato nakon sastanka lidera Zapadnog Balkana i EU 23. juna u Briselu.

Nakon neuspeha EU da zbog bugarskog veta otvori pristupne pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom, koje su formalno ispunile sve neophodne kriterijume za to, mnogi veruju da je kredibilitet EU i njene politike proširenja ozbiljno doveden u pitanje. Kako bi proces bio predvidljiviji i kredibilniji, najpre je usvojena nova metodologija 2020. godine takođe na predlog francuskog predsednika, kojom su tematski povezana poglavlja grupisana u šest klastera.

Međutim, ni ona nije dovela do značajnijih rezultata jer dve godine kasnije pregovori sa te dve balkanske države nisu otvoreni, a ni drugi kandidati nisu značajnije napredovali na putu ka EU.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i ntervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropska politička zajednica proširenje EU Šarl Mišel predlog Šarl Mišel Zapadni Balkan Savet Evrope Mišel Zapadni Balkan EU
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure