img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Mišelov predlog: Reforma proširenja EU ili novo ništa  

21. мај 2022, 12:04 Sofija Popović
Foto: Serbian Presidential Press Service via AP
Vesnik nade ili zamajavanje na novi način: Šarl Mišel
Copied

Uoči posete Zapadnom Balkanu predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predstavio je svoju ideju za „reformu politike proširenja“. Proces bi, po njemu, trebalo da bude "sektorski, postepen i reverzibilan". Detalji bi mogli da budu poznati nakon sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 23. juna u Briselu

Nakon što je predsednik Francuske Emanuel Makron predstavio svoju ideju o „Evropskoj političkoj zajednici“ koja ne uliva mnogo nade da bi Evropska unija u sagledivoj budućnosti mogla da primi nove članice, ove nedelje je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, uoči svoje posete Zapadnom Balkanu, predstavio ideju kako da pristupni pregovori regiona postanu brži.

On je govoreći na Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu rekao da u ovom trenutku pregovori traju predugo, odugovlače se „iz dobrih i iz loših razloga“. Zbog toga bi, kako je rekao, trebalo stvoriti novi zamah „za podsticaj reformi u regionu“.

To bi značilo „reformu pristupnog procesa“ koji bi se bazirao na principu „više za više“. To bi značilo progresivnu i postepenu integraciju što bi trebalo da građanima ponudi benefite evropskih integracije i pre formalnog članstva.

Prema Mišelovom predlogu države kandidate za članstvo, što je i Srbija, trebalo bi „postepeno i fazno“ integrisati u aktivnosti Evropske unije „nakon što se potvrdi da je zemlja usklađena sa evropskim pravom“. To bi značilo više evropskih fondova i savetodavno mesto u nekim forumima odlučivanja unutar Unije.

„Istovremeno, dostizanjem potrebnih merila zemlja bi imala pristup evropskim programima i fondovima u fazi pristupanja. Sa druge strane, ukoliko neka zemlja odustaje od vladavine prava neke od stečenih koristi tokom integracija mogu joj biti oduzete“, pojasnio je Mišel uoči posete regionu.

On se osvrnuo i na predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona o formiranju Evropske političke zajednice najavljujući da će tokom leta pokrenuti debatu o tome sa članicama EU. Iako bi deo te zajednice mogle da budu države regiona, Mišel smatra da bi ona trebalo da okupi pre svega prostor „od Rejkjavika do Bakua i Jerevena“, kako bi se radilo na „promociji zajedničkih vrednosti i interesa na kontinentu“.

I tokom posete Srbiji Mišel je o svojoj ideji za „reformu politike proširenja“ govorio na zajedničkoj konferenciji sa predsednikom Vučićem. Međutim, mediji nisu bili zainteresovani za tu ideju koliko za Makronov predlog, pa je tako glavna vest bila da Vučić daje podršku Makronovom predlogu, samo što nije objašnjeno u čemu se predlog sastoji.

Više detalja o Mišelovom predlogu i stavovima država članica o tome trebalo bi da bude poznato nakon sastanka lidera Zapadnog Balkana i EU 23. juna u Briselu.

Nakon neuspeha EU da zbog bugarskog veta otvori pristupne pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom, koje su formalno ispunile sve neophodne kriterijume za to, mnogi veruju da je kredibilitet EU i njene politike proširenja ozbiljno doveden u pitanje. Kako bi proces bio predvidljiviji i kredibilniji, najpre je usvojena nova metodologija 2020. godine takođe na predlog francuskog predsednika, kojom su tematski povezana poglavlja grupisana u šest klastera.

Međutim, ni ona nije dovela do značajnijih rezultata jer dve godine kasnije pregovori sa te dve balkanske države nisu otvoreni, a ni drugi kandidati nisu značajnije napredovali na putu ka EU.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i ntervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropska politička zajednica proširenje EU Šarl Mišel predlog Šarl Mišel Zapadni Balkan Savet Evrope Mišel Zapadni Balkan EU
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Lokalini izbori

08.јун 2025. B. B.

BLOG Izbori u Zaječaru i Kosjeriću: Glasanje uglavnom mirno

U Zaječaru i Kosjeriću održavaju se redovni lokalni izbori

Zaječar i Kosjerić

08.јун 2025. Nemanja Rujević

Zaječar i Kosjerić: Generalna proba građanskog rata

Limuzine, mutni tipovi, policija, veterani, bajkeri… Ova nedelja u Kosjeriću i Zaječaru miriše na izborne marifetluke i nevolje

Saobraćajna nesreća

08.јун 2025. B. B.

U saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori poginuli majka i dete iz Srbije

U saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori poginuli su majka i dete iz Srbije nakon što je vozilo u kome su bili sletelo u provaliju pored puta

„Bolje ćaci nego naci“

08.јун 2025. B. B.

Uklonjen transparent „Bolje ćaci nego naci“

Postavljanje transparenta „Bolje ćaci nego naci“ izazvalo je veliko negodovanje i Beograđana koji su prolazili tim delom grada i na društvenim mrežama

Pravosuđe

07.јун 2025. S.Ć.

Sud odlučio da se trojica studenata odmah puste na slobodu

Treći osnovni sud zaključio je da je zahtev Tužilaštva da se studentima osumnjičenim za napad na Miloša Pavlovića odredi pritvor neosnovanim, i da ih treba pustiti na slobodu

Komentar

Komentar

Čast Srbije se brani u Kosjeriću i Zaječaru

Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam

Filip Švarm

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure