
Ekologija
Pri evropskom dnu: U Srbiji se prečišćava manje od 20 odsto otpadnih voda
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
Srbija ima pedesetak postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih trećina nije u funkciji
U Srbiji je samo 16 odsto stanovništva priključeno na sistem za preradu voda, što je značajan zaostatak za EU i državama članicama, kao što je na primer Hrvatska u kojoj je taj procenat 96,5 odsto. Veći procenat stanovništa priključenih na sisteme za preradu imaju Bosna i Hercegovina (36 odsto) i Albanija (26 odsto)
Šumaričko jezero postalo je rizik za kupanje zbog fekalija koje se slivaju direktno u vodu. Nedavno je problem sa fekalijama imao i Kopaonik, a kanalizacija se godinama izliva u reke u okolini Valjeva i na Divčibarama. Kako zagađena voda utiče na zdravlje i šta se u Srbiji dešava sa otpadnim vodama
Srbija treba da uloži 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i 1,3 milijarde evra za postrojenja za prečišćavanje voda. Do sada je to sasvim zanemarivano, rekao je za „Vreme“ profesor Dragan Povrenović
Beograd je jedini glavni grad u Evropi koji nema sistem za prečišćavanje otpadnih voda i sve ih ispušta u reke Savu i Dunav. Zbog planske i neplanske urbanizacije ranije predviđenja rešenja više nije moguće sprovesti. Dok se čeka na nove predloge, umetnik Andrej Josifovski, zvani Pijanista, izveo je performans “Krvava reka” da bismo se, kako kaže za portal “Vremena”, trgli iz bunila u kome se već dugo nalazimo
O značaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za portal “Vremena” govorio je profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu prof. dr Dragan Povrenović. Kako kaže, Srbiji je pre svega neophodna kadrovska analiza i plan za budućnost, kao i podizanje svesti građana o ličnoj odgovornosti