Neshvatljivo je i apsolutno neprihvatljivo menjati narativ o agresoru i žrtvi i svaljivati teret odgovornosti za dužinu rata i njegove posledice na Ukrajinu, izjavio je nekadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović
Da li lokalni izbori u Crnoj Gori menjaju njenu političku geografiju
Izvesna je dalja fragmentacija crnogorske političke scene, a pregovori, ne samo o formiranju već i o funkcionisanju vlasti, postaju sve kompleksniji. To je direktna posledica nesrazmere između koalicionog kapaciteta političkih subjekata i onoga što bismo mogli nazvati “ucenjivačkim kapacitetom”. I to nema nikakve veze za programskim ciljevima bilo kojeg od učesnika u postizbornim pregovorima
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović odgovarao je u Specijalnom državnom tužilaštvu, u svojstvu svedoka, na pitanja tužioca o svojim saznanjima da se na njega navodno priprema atentat
Viši sud u Podgorici je utvrdio da optuženi nisu ilegalno uneli oružje u Crnu Goru s ciljem da zauzmu parlament i uhapse ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Među oslobođenima su i penzionisani general Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić i još sedam državljana Srbije
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom objave intervjua u kome bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović navodno preti krvnom osvetom. Intervju je proteklih dana izazvao niz burnih reakcija, a neki su ocenili da se radi o zastrašivanju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića
Lideri Pokreta Evropa sad predstavljaju generaciju novih, poželjnih ličnosti na političkoj sceni kojima politika nije život sam. I suštinski, oni su dobili u velikoj meri blanko podršku, jer su ostali svoju uveliko trošili. Činjenica je, međutim, da se podrška puna nade najbrže gubi
Nakon tri decenije Milo Đukanović je izgubio i poslednju polugu vlasti. Međutim, podrška koju je Jakov Milatović dobio od gotovo svih konstituenata labave i često sukobljene parlamentarne većine, nakon predsedničkih izbora neće postojati. Biće to otvoreni sukob saveznika sa često dijametralno suprotnim političkim, ideološkim i svim drugim interesima. Već ovih dana svi će se vratiti ozbiljnom preispitivanju koliko je konačna pobeda nad Đukanovićem nanela štete svakom pojedinačno
Ostavku koju je najavio krajem marta, Milo Đukanović je realizovao danas. Bio je na čelu Demokratske partije socijalista od 1998. godine. njegovo povlačenje bilo na dnevnom redu i na stranačkom Kongresu 2021. godine, ali je tada zaključeno da nije vreme za to
Izjednačavajući po važnost protekle predsedničke izbore sa referendumom 2006. godine, kada je nezavisnost Crne Gore podržalo više od 55 posto građana, Milo Đukanović zasigurno nije očekivao da će 60 odsto Crnogoraca juče pokazati da sa dosadašnjim predsednikom ne deli istu viziju samostalne države. Tačnije, da ne prihvataju da i nadalje budu predmet manipulacija i sredstvo podela. Izbaciviši u prvi plan Jakova Milatovića koji se pre samo dve godine obreo u politici, građani nisu kaznili samo Đukanovića, već i sve one koji decenijama oblikuju crnogorski političi ambijent
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) objavio je projekcije rezultata presedsedničkih izbora u Crnoj Gori. Rezultati pokazuju ubedljivu pobedu Jakova Milatovića
Na izbornom listiću stoje dva imena: Milo Đukanović i Jakov Milatović. Izborna matematika kaže da će biti važan svaki glas. U zemlji od 600 hiljada stanovnika tas na vagi mogli bi da budu glasovi manjinskih partija i dijaspore
Za jednog od dvojice predsedničkih kandidata, Mila Đukanovića odnosno Jakova Milatovića, u nedelju će moći da glasa 542.154 birača. Očekuje se da će veliki uticaj na rezultat imati dijaspora. Mitropolija SPC u Crnoj Gori podržala je Milatovića. Vučić kaže da se ne meša
Rezultati prvog kruga suočavaju Đukanovića sa za njega dramatičnom činjenicom – da se trend pada poverenja u Demokratsku partiju socijalista nastavlja, ali i da je njegova popularnost manja od one koju uživa stranka na čijem je čelu. Uspeh Jakova Milatovića i nastavak rasta popularnosti Pokreta Evropa sad ne može da se tumači samo onim što analitičari nazivaju “strateško prelivanje glasova”
Andrija Mandić je na trećem mestu, pokazuju prve projekcije Centra za monitoring i istraživanje (CeMI). Drugi krug izbora, posle koga će se znati da li će Milo Đukanović nastaviti da bude predsednik Crne Gore, biće 2. aprila
Ovo nisu samo predsednički izbori. Ovo su izbori čiji će procenti dominantno odlučivati o rasporedu uticaja na predstojećim parlamentarnim izborima, sigurno i o daljem razvoju događaja vezanih za tehničku vladu Dritana Abazovića i posledicama neuspeha mandatara Miodraga Lekića. Oni će biti ključ razrešenja međusobnih odnosa političkih grupacija koje stoje naspram Demokratske partije socijalista
Situacija u Crnoj Gori je ponajviše nalik “Slučajevima” Danila Harmsa. Mogla bi se nazvati primenjenim političkim apsurdom u kome se sudije Ustvnog suda izvlače iz šešira, a parlamentarne većine nestaju kao u nekom mađioničarskom triku
Zbog institucionalnog vakuuma, predsednik Crne Gore ocenio je da postoji potreba za angažovanjem posrednika iz EU. Ukoliko bi do takvog angažovanja došlo, to ne bi bilo prvi put da Evropska unija razrešava političke krize u državama Zapadnog Balkana. Najuspešnija EU je bila u Severnoj Makedoniji
Ustavno-pravna blokada u Crnoj Gori i lokalni izbori
Eventualni vanredni izbori ne bi doneli rešenje koje bi značilo lagodan put za izlazak iz trenutne situacije. Zašto? DPS ne bi mogao da osvoji većinu za formiranje nove vlade, a blok naspram stranke Mila Đukanovića (na slici) ponovo bi se našao u totalnoj neravnoteži
Predstavnici pobedničkih koalicija na avgustovskim parlamentarnim izborima 2020. tvrde da imaju mandatara koga podržava većina u parlamentu, dok Milo Đukanović Miodragu Lekiću ne želi da poveri mandat za formiranje Vlade. U DF-u to smatraju „nekom vrstom državnog udara“. Tumačenja Ustava su različita
Najizvesniji kandidat za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore je Miodrag Lekić predsednik Demos-a. Crnogorac, prosrpski orijentisan, političar i diplomata sa višedecenijskim iskustvom. Stvar ipak nije gotova jer će partije pobednice izbora 2020. godine morati da postignu jedinstvo oko svega, ili dogovora nema
Predsednik Crne Gore je u intervjuu za RSE rekao da sumnja u proevropske ambicije Aleksandra Vučića jer on promoviše politiku prema kojoj bi država Srbija trebalo da bude „patron nad Srbima u drugim državama“, a da to nije evropska politika, već politika kakva nas je devedesetih godina dovela do rata
Jovan Vukotić je važio za vođu škaljara i živeo je na veresiju. Do sada je preživeo bar tri pokušaja likvidacije, a ubijeni su mu i otac i kum. Njegova glava bila je ucenjena, kažu, na million evra
Posle prvog poraza Demokratske partije socijalista na parlamentarnim izborima pre nepune dve godine, (trenutno) predsednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović je ponovo uspostavio kontrolu vlasti koristići besomučne svađe decenijske opozicije. Tim povodom objavljujemo portret „Mila britve“ iz 2018. godine kada je sa mesta premijera po drugi put uskočio u predsedničku fotelju. Ništa se tu promenilo nije
Predsedniku Crne Gore Milu Đukanović uručena je u Prištini međunarodna nagrada za ljudska prava internacionalnog koledža AAB "za prijem i smeštaj izbeglica sa Kosova tokom rata 1999. godine i doprinosu unapređenja građanskih prava u Crnoj Gori"
Prevod
Prema njegovoj oceni, zato je neshvatljivo i apsolutno neprihvatljivo menjati sada narativ o agresoru i žrtvi i svaljivati teret odgovornosti za dužinu rata i njegove posledice na Ukrajinu.
„Ovo je sudbonosan trenutak za Evropu, ili će još snažnije stati u odbranu Ukrajine, u odbranu mira u svetu, međunarodnog prava i multilateralizma, ili će izgubiti bit svog postojanja“, zaključio je Đukanović.',
title: 'Milo Đukanović: Rat protiv Ukrajine je rat protiv demokratske Evrope',
pubdate: '2025-03-01 10:54:14',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Milo Đukanović,Rat u Ukrajini,Ukrajina",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Milo Đukanović: Rat protiv Ukrajine je rat protiv demokratske Evrope',
'pageContent': 'Nekadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da je jasno da se svet nalazi pred uspostavljanjem novog geopolitičkog poretka, poručivši da se ne sme prihvatiti poredak koji se zasniva na nasilju i pravu jačeg.
„Rat protiv Ukrajine je rat protiv demokratske Evrope, njenog sistema vrednosti i jedinstva. To ponavljam od prvog dana agresije na Ukrajinu. Uz ogromnu podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajinci su hrabro izdržali tri godine uz ogromne gubitke života“, naveo je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Iks.
War against Ukraine is also a war against democratic Europe, its system of values and its unity. I keep repeating that from the first day of the aggression. For three years, with an enormous support of EU and USA, Ukrainians have bravely sustained with huge losses of lives. That…
Prema njegovoj oceni, zato je neshvatljivo i apsolutno neprihvatljivo menjati sada narativ o agresoru i žrtvi i svaljivati teret odgovornosti za dužinu rata i njegove posledice na Ukrajinu.
„Ovo je sudbonosan trenutak za Evropu, ili će još snažnije stati u odbranu Ukrajine, u odbranu mira u svetu, međunarodnog prava i multilateralizma, ili će izgubiti bit svog postojanja“, zaključio je Đukanović.',
'pageDate': '2025-03-01 10:54:14',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});