

Film
Miljen Kljaković Kreka, čovek zbog kojeg je Džoni Dep progovorio na srpskom
Kljaković je međunarodnu slavu stekao zahvaljujući scenografiji u crnoj post-apokaliptičkoj komediji „Delikatesna radnja“ za koju je dobio nagradu „Feliks“




Kljaković je međunarodnu slavu stekao zahvaljujući scenografiji u crnoj post-apokaliptičkoj komediji „Delikatesna radnja“ za koju je dobio nagradu „Feliks“


Mekarti se u filmu Brats dosta sramežljivo bavi temom narcisizma, kao da se pribojava da bi eksplicitnije hvatanje u koštac sa tom pošasti razorilo “kičmu” ove njegove potrage za ionako odocnelim odgovorima


Gde je krenulo po zlu? Pa, svakako ne pomaže što film nije dobar, kao ni to što Bila Skarsgora gledaoci očigledno ne doživljavaju kao akcionu zvezdu. Glumačka postava u Dečku jeste zanimljiva mada ni to to ne pomaže mnogo jer je većina glumaca protraćena


Ideju predsednika Vučića da se snimi film o Nikoli Tesli, realizovaće Lazar Ristovski. Kaže da je sve još u fazi ideje, ali nije prazna priča. Premijera će biti na otvaranju Ekspa 2027


Furioza je u suštini kopija Auto-puta besa, nema u novom filmu ničega što nismo već videli u prošlom, s tim da je u prošlom sve to mnogo bolje. Furioza nije napredak i nadogradnja, već još jedan krug poznatom stazom, uz to znatno manje prijatan nego što nas je Miler navikao


Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao


U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.


Filmske zvezde su odrednice po kojima se pamti neki film. Edgar Moren u studiji „Zvezde" priča o polubogovima koje je podario XX vek kao o modernom mitu


Dirljivi omaž glumcu, filmskoj umetnosti i vremenu kad je film smatran uzvišenom umetnošću, autobiografija, dokument o 65 godina karijere reditelja Zdravka Šotre pa ujedno i ovdašnje kinematografije, i još mnogo toga je njegova knjiga Mojih 500 glumaca koju su objavili “Službeni glasnik” i RTS


Novi film Aleksa Garlanda Građanski rat pruža podosta implikacija za razmatranje. Medijski je predstavljan kao „najskuplji akcioni spektakl u Studiju A24”, što, ako ćemo pošteno, ne pruža previše orijentira i pomoći, a i opire se logici poslovanja i širenja posla na nove i novije teritorije


Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe


“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”


U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje


Mlada rediteljka o Žarku Lauševiću koji je glumio u njenom filmu „Hrana za golubove“, o snimanju studentskih filmova, o državi koja ne prepoznaje vrednost, i o filmu koji se uprkos svemu što ne valja - voli


Ciklus filmova snimljenih po delima Branka Ćopića punih humora i nadanja, prikazuje se u Jugoslovenskoj kinoteci


Krajem juna počinje snimanje o poslednjem danu novinarke Radislave Dade Vujasinović koja je umrla pred još uvek nerazjašnjenim okolnostima, ali i o traganju za istinom


Korisnici društvenih mreža ocenjuju da je "Anatomija pada", film koji je nagrađen Oskarom za najbolji scenario, zanimljiv odnosno dosadan. A šta ako je nešto sasvim drugo


Mediji očekuju da će noćas dodela Oskara proteći onako kako jedino može, jer je apsolutni favorit „Openhajmer“. Srbija nema predstavnika, a to što je i Francuska tipovala na pogrešan film, iako je imala pravi, ne može da umanji osećaj da je propuštena još jedna dobra prilika


Najznačajniji filmski festival Srbije počinje u petak, a njegov selektor Jugoslav Pantelić za „Vreme“ kaže da je izbor šaren. Posebno ističe činjenicu da je oko polovine filmova otkupljeno za festival


Film Koste Đorđevića Sunce mamino, Srbija 2023, ne poseduje mladalačku energiju niti nešto posebno teži da je dostigne. Iako je glavni lik srednjoškolac, nema tu dodvoravanja ukusu mlađe publike. Pred nama je film o tinajdžerima namenjen odraslima


Iz solidnog i uverljivog temelja problemske i komedije naravi Dobar šef umešno i elegantno izrasta u priču sa znatno širim i značenjski sugestivnijim fonom


Poslednja noć ljubavi upečatljivo figurira i kao uspeo žanrovski rad i kao film koji bi lako mogao da prija i isključivijim pobornicima evropskih filmova lako upadljivog umetničkog profila


Man je ovde uspeo da stvori svakako pregledan i punokrvan repertoarski, a u isti mah i u dovoljnoj meri i manje konvencionalan film o suštinski nekonvencionalnoj ličnosti


U Sali FCS, nedavno otvorenoj kako bi se u njoj prikazivali domaći filmovi, sutra počinje ciklus filmova Darka Bajića što je, osim na njih, podsetilo i na bioskop „Balkan“ – prethodni specijalizovani bioskop u Beogradu


Već na “dverima” drugog čina postaje očigledno da je u uvodnom delu Borgli temeljno trasirao priču kako bi ova jetka i efektna satira prvenstveno ciljala tu (para)kulturu otkazivanja. Njegova poenta je bez daljeg jasna i učinkovita, to jeste fenomen nad kojim ima i smisla i povoda detaljnije se zamisliti


Ćeranićeva (i Radunovićeva) Nedelja je zaslužen bioskopski hit, koji će nam, avaj, narednih godina sigurno podariti još sličnog i na tom tragu derivativnog u pokušaju nekih drugih autora i producenata, ali to je filmska industrija


“Sudeći po sebi, na primer, da li znam ko je autor nekih mojih omiljenih pesama? E pa, nemam pojma. Na kraju krajeva, kad je dobra muzika, nije to ni mnogo bitno. Film i pesma su zajedno disali i desio se neplanirani uspeh. Nekako se to odigravalo samo od sebe. Ja sam poslednji ukapirao da se ona svugde izvodi. I drago mi je. Pesma je toliko veća od mene da i ja sad imam osećaj da je narodna”