img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

„Zmajski dron“ topi sve pred sobom: Nova tehnologija ratovanja na frontu

20. septembar 2024, 09:02 DW
Foto: Printskrin / X / Warzone
Zmajski dron u akciji
Copied

Ukrajina na ruskim vojnim položajim testira novo ubojito oružje - „zmajski dron"

Ukrajinska vojska raspolaže „zmajskim dronom“ koji ispušta neku vrstu vatrene kiše i topi i spaljuje sve – šume, čelik i ljude. Koliko je ubojito ovo oružje i da li je zabranjeno?

Od početka septembra na objavama ukrajinskogMinistarstva odbrane i ukrajinskih blogera na društvenim mrežama može da se vidi dron koji preleće šumu u kojoj su ruski položaji, piše Dojče vele.

Iz drona pada neka vrsta vatrene kiše. Radi se o otopljenom termitu, mešavini aluminijuma i oksida gvožđa, odnosno rđe.

Verovatno se mešavina zapali električnim upaljačem. Može da dostigne temperaturu od 2.200 stepeni Celzijusa i u stanju je da zapali svaki materijal, uključujući i čelik.

Preciznost i efikasnost

Posle objavljivanja snimka, predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su potvrdili da se radi o prvoj borbenoj upotrebi „Zmajskog drona“, naglasivši da neprijateljski položaji mogu da budu uništeni sa velikom preciznošću, koja nije svojstvena drugom oružju.

Ruski mediji su u međuvremenu prepoznali opasnost. „Oni su delimično zaista efikasni. Njihove usijane mešavine doslovno spaljuju položaje i šume, čime naši vojnici bivaju demaskirani“, navode se reči bivšeg borca takozvane Republike Lugansk u listu Moskovskij komsomolec.

Snimci na društvenim mrežama pokazuju stravične posledice upotrebe ovog drona.

Nije jasno gde su Ukrajinci već koristili dron. Ministarstvo odbrane Ukrajine je prikazalo snimke iz oblasti Harkova.

Emil Kastehelmi iz finske Black Bird Group, koja analizira obaveštajne podatke o ratu u Ukrajini iz javno dostupnih izvora, upotrebio je geolokalizaciju i potvrdio upotrebu ovih dronova na frontu u Zaporožju i Donjecku.

Rekao je da je dron najmanje jednom upotrebljen i u pograničnom kurskom regionu, gde ukrajinska vojska sprovodi operaciju od avgusta.

Upotreba u Prvom svetskom ratu

Ne radi se o novom oružju. U Prvom svetskom ratu Nemci su bacali takve bombe na Veliku Britaniju.

Oni su koristili pronalazak hemičara Hansa Goldšmita. On je svoj pronalazak namenio mirnodopskoj upotrebi – zavarivanju železničkih šina.

I u Drugom svetskom ratu su bombe sa takvim punjenjem upotrebljavale i nacistička Nemačka i savezničke armije.

U slična oružja spadaju fosfor i napalm. Sjedinjene Države su napalm upotrebljavale protiv Japana u Drugom svetskom ratu i u Vijetnamskom ratu.

U ruskoj invaziji na Ukrajinu je povremeno javljano da su se upotrebljavala zabranjena sredstva kao što je hemijsko oružje. Rusku armiju su više puta optuživali za upotrebu municije sa belim fosforom u borbama za Marijupolj, Avdijevku i Ugljedar, a obe strane su optuživane za kasetne bombe.

Šta kaže međunarodno pravo?

Prema međunarodnom pravu, upotreba ovakve „zmajske vatre“ nije zabranjena. Ali, zbog stravičnog delovanja na ljudsko telo, zabranjena je upotreba protiv civilnih ciljeva.

„Problem pri upotrebi termitne mešavine jeste što ona nasumično pada“, kaže Marina Miron, istraživačica vojne etike sa Kraljevskog koledža u Londonu.

„Doduše, upotreba nije zabranjena, ali Protokol III Sporazuma o određenim konvencionalnim oružjima ograničava upotrebu na isključivo vojne ciljeve, pošto to oružje može da izazove najteže opekotine i oštećenja disajnih puteva“, kaže ona.

Još pre više od pola veka se Generalna skupština UN u jednoj rezoluciji izjasnila protiv upotrebe ovog oružja.

Pola veka kasnije međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč u svom izveštaju za 2022. godinu žali se na veliku ubojitost tog oružja i ukazuje da lečenje opekotina može da traje mesecima.

Opasnost za okolinu

U dosadašnjem toku rata razvijena su brojna nova oružja, naročito dronovi. Dmitro Šluktenko iz fondacije „Lapka Dsigi“ snabdeva ukrajinsku vojsku visokotehnološkom opremom, između ostalog i dronovima.

U razgovoru za DW on garantuje da Ukrajinci upotrebljavaju „zmajske dronove“ samo protiv vojnih ciljeva u retko naseljenim područjima.

„Rusi upotrebljavaju protiv nas mnogo smrtonosnija oružja, takođe i protiv civilnih ciljeva. Otud smatram da zaslužujemo dobru ocenu u odgovornosti za civilno stanovništvo pri upotrebi ovog oružja“, kaže on.

Šluktenko ukazuje da su se ruske snage masovno ukopale u ukrajinskim šumama, koje im pružaju prirodnu zaštitu. Tu zaštitu, kaže on, trebalo bi im oduzeti.

„Sada je u ukrajinskim šumama jako suvo, Rusi razbacuju mnogo đubreta oko svojih položaja i nisu baš oprezni sa municijom. Sve se to brzo zapali i prisiljava ih na povlačenje“, kaže Šluktenko.

On dodaje da ruske snage nemaju sredstva da ugase požar koji izazivaju ukrajinski „zmajevi“.

U izveštaju Hjuman rajts voča se izričito navodi da upotreba ovakvog oružja dovodi do teških posledica za životnu sredinu, pošto termit bukvalno spali sve.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA) upozorava na nekontrolisano širenje požara.

Šluktenko priznaje da ovo oružje izaziva štetu za životnu sredinu, ali naglašava da prednost ima oslobođenje Ukrajine od ruske okupacije. „Najveća opasnost za Ukrajinu je gubitak suvereniteta“, kaže on.

Prema njemu, Ukrajinci će i dalje eksperimentisati sa različitim tehnologijama kako bi pobedili Ruse.

Da li će Rusija odgovoriti?

Mnoge su iznenadili prvi snimci upotrebe „zmajskog drona“. Stručnjaci su suzdržani u pogledu procene uticaja ovog oružja na tok rata.

Međutim, smatraju da takvi dronovi ne mogu da zamene upotrebu klasičnih dronova ili aviona u napadima na pešadiju. Ali bi, prema njima, ti dronovi mogli da pomognu da se uštedi dragocena municija.

Emil Kastehelmi kaže da se radi i o povećanju vatrene moći. „Kada nebo bljune vatru kao iz zmajevog ždrela, onda to ima snažno dejstvo na psihu neprijatelja“, kaže on.

Mnogo zavisi od toga kakav odgovor će da pronađu Rusi. U prvim danima izgleda da nisu imali ništa sa čime bi parirali.

Kastehelmi pretpostavlja da bi Rusi mogli da kopiraju ukrajinski dron. Prema nekim izveštajima, prvi ruski primerci su već proizvedeni.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini Zmajski dron
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure