

Bliski istok
Američka vojska spremna za napad na Iran
Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije




Ukrajina na ruskim vojnim položajim testira novo ubojito oružje - „zmajski dron"
Ukrajinska vojska raspolaže „zmajskim dronom“ koji ispušta neku vrstu vatrene kiše i topi i spaljuje sve – šume, čelik i ljude. Koliko je ubojito ovo oružje i da li je zabranjeno?
Od početka septembra na objavama ukrajinskogMinistarstva odbrane i ukrajinskih blogera na društvenim mrežama može da se vidi dron koji preleće šumu u kojoj su ruski položaji, piše Dojče vele.
Iz drona pada neka vrsta vatrene kiše. Radi se o otopljenom termitu, mešavini aluminijuma i oksida gvožđa, odnosno rđe.
Verovatno se mešavina zapali električnim upaljačem. Može da dostigne temperaturu od 2.200 stepeni Celzijusa i u stanju je da zapali svaki materijal, uključujući i čelik.
Preciznost i efikasnost
Posle objavljivanja snimka, predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su potvrdili da se radi o prvoj borbenoj upotrebi „Zmajskog drona“, naglasivši da neprijateljski položaji mogu da budu uništeni sa velikom preciznošću, koja nije svojstvena drugom oružju.
Ruski mediji su u međuvremenu prepoznali opasnost. „Oni su delimično zaista efikasni. Njihove usijane mešavine doslovno spaljuju položaje i šume, čime naši vojnici bivaju demaskirani“, navode se reči bivšeg borca takozvane Republike Lugansk u listu Moskovskij komsomolec.
Snimci na društvenim mrežama pokazuju stravične posledice upotrebe ovog drona.
Nije jasno gde su Ukrajinci već koristili dron. Ministarstvo odbrane Ukrajine je prikazalo snimke iz oblasti Harkova.
Emil Kastehelmi iz finske Black Bird Group, koja analizira obaveštajne podatke o ratu u Ukrajini iz javno dostupnih izvora, upotrebio je geolokalizaciju i potvrdio upotrebu ovih dronova na frontu u Zaporožju i Donjecku.
Rekao je da je dron najmanje jednom upotrebljen i u pograničnom kurskom regionu, gde ukrajinska vojska sprovodi operaciju od avgusta.
Upotreba u Prvom svetskom ratu
Ne radi se o novom oružju. U Prvom svetskom ratu Nemci su bacali takve bombe na Veliku Britaniju.
Oni su koristili pronalazak hemičara Hansa Goldšmita. On je svoj pronalazak namenio mirnodopskoj upotrebi – zavarivanju železničkih šina.
I u Drugom svetskom ratu su bombe sa takvim punjenjem upotrebljavale i nacistička Nemačka i savezničke armije.
U slična oružja spadaju fosfor i napalm. Sjedinjene Države su napalm upotrebljavale protiv Japana u Drugom svetskom ratu i u Vijetnamskom ratu.
U ruskoj invaziji na Ukrajinu je povremeno javljano da su se upotrebljavala zabranjena sredstva kao što je hemijsko oružje. Rusku armiju su više puta optuživali za upotrebu municije sa belim fosforom u borbama za Marijupolj, Avdijevku i Ugljedar, a obe strane su optuživane za kasetne bombe.
Šta kaže međunarodno pravo?
Prema međunarodnom pravu, upotreba ovakve „zmajske vatre“ nije zabranjena. Ali, zbog stravičnog delovanja na ljudsko telo, zabranjena je upotreba protiv civilnih ciljeva.
„Problem pri upotrebi termitne mešavine jeste što ona nasumično pada“, kaže Marina Miron, istraživačica vojne etike sa Kraljevskog koledža u Londonu.
„Doduše, upotreba nije zabranjena, ali Protokol III Sporazuma o određenim konvencionalnim oružjima ograničava upotrebu na isključivo vojne ciljeve, pošto to oružje može da izazove najteže opekotine i oštećenja disajnih puteva“, kaže ona.
Još pre više od pola veka se Generalna skupština UN u jednoj rezoluciji izjasnila protiv upotrebe ovog oružja.
Pola veka kasnije međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč u svom izveštaju za 2022. godinu žali se na veliku ubojitost tog oružja i ukazuje da lečenje opekotina može da traje mesecima.
Opasnost za okolinu
U dosadašnjem toku rata razvijena su brojna nova oružja, naročito dronovi. Dmitro Šluktenko iz fondacije „Lapka Dsigi“ snabdeva ukrajinsku vojsku visokotehnološkom opremom, između ostalog i dronovima.
U razgovoru za DW on garantuje da Ukrajinci upotrebljavaju „zmajske dronove“ samo protiv vojnih ciljeva u retko naseljenim područjima.
„Rusi upotrebljavaju protiv nas mnogo smrtonosnija oružja, takođe i protiv civilnih ciljeva. Otud smatram da zaslužujemo dobru ocenu u odgovornosti za civilno stanovništvo pri upotrebi ovog oružja“, kaže on.
Šluktenko ukazuje da su se ruske snage masovno ukopale u ukrajinskim šumama, koje im pružaju prirodnu zaštitu. Tu zaštitu, kaže on, trebalo bi im oduzeti.
„Sada je u ukrajinskim šumama jako suvo, Rusi razbacuju mnogo đubreta oko svojih položaja i nisu baš oprezni sa municijom. Sve se to brzo zapali i prisiljava ih na povlačenje“, kaže Šluktenko.
On dodaje da ruske snage nemaju sredstva da ugase požar koji izazivaju ukrajinski „zmajevi“.
U izveštaju Hjuman rajts voča se izričito navodi da upotreba ovakvog oružja dovodi do teških posledica za životnu sredinu, pošto termit bukvalno spali sve.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA) upozorava na nekontrolisano širenje požara.
Šluktenko priznaje da ovo oružje izaziva štetu za životnu sredinu, ali naglašava da prednost ima oslobođenje Ukrajine od ruske okupacije. „Najveća opasnost za Ukrajinu je gubitak suvereniteta“, kaže on.
Prema njemu, Ukrajinci će i dalje eksperimentisati sa različitim tehnologijama kako bi pobedili Ruse.
Da li će Rusija odgovoriti?
Mnoge su iznenadili prvi snimci upotrebe „zmajskog drona“. Stručnjaci su suzdržani u pogledu procene uticaja ovog oružja na tok rata.
Međutim, smatraju da takvi dronovi ne mogu da zamene upotrebu klasičnih dronova ili aviona u napadima na pešadiju. Ali bi, prema njima, ti dronovi mogli da pomognu da se uštedi dragocena municija.
Emil Kastehelmi kaže da se radi i o povećanju vatrene moći. „Kada nebo bljune vatru kao iz zmajevog ždrela, onda to ima snažno dejstvo na psihu neprijatelja“, kaže on.
Mnogo zavisi od toga kakav odgovor će da pronađu Rusi. U prvim danima izgleda da nisu imali ništa sa čime bi parirali.
Kastehelmi pretpostavlja da bi Rusi mogli da kopiraju ukrajinski dron. Prema nekim izveštajima, prvi ruski primerci su već proizvedeni.


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve