

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Izricanje višegodišnje zatvorske kazne novinaru Tomislavu Kežarovskom izazvalo je burne proteste zbog "gušenja demokratije" i kršenja ljudskih prava
Za „Vreme“ iz Skoplja
Posle izricanja drakonske kazne od četiri i po godine zatvora novinaru dnevnog lista „Nova Makedonija“ Tomislavu Kežarovskom, grupa novinara okupljenih u Inicijativnom odboru za njegovo oslobađanje organizovala je i prijavila vlastima protest „novinara u crnini“, koji su ćutanjem na javnom mestu hteli da iskažu nezadovoljstvo zbog neviđene sudske odluke. Kežarovski je osuđen zbog dva teksta koje je pre pet godina objavio u magazinu „Reporter 92“, a u kojima je navodno obelodanio identitet zaštićenog svedoka u jednom slučaju naručenog ubistva iz 2005. godine.
Protest je bio zakazan ispred Muzeja revolucionarne borbe makedonskog naroda (popularno nazvanog Muzej VMRO-a) za 23. oktobar, kada se proslavlja novoustanovljeni istoimeni državni praznik. Umesto da protest prođe u tišini, deo policijskih specijalaca je štitovima i uz pretnju upotrebe sile sprečio nekoliko stotina novinara, aktivista nevladinih organizacija i građana da se približe Muzeju. Uz „monitoring“ prisutnih ambasadora EU u Skoplju, izveštači sa protesta su spustili kamere i aparate, a učesnici protesta, kojima su prekršena ustavna prava, pred policijskim kordonom su zapalili sveće „za pokoj duši preminule demokratije u Makedoniji“… Fotografije i video-zapisi su obišli svet, a Makedonija je i pored pete preporuke za početak pregovora za članstvo u EU sve dalje i dalje od Brisela.
SPEKTAKULARNO HAPŠENJE: Posle spektakularne policijske akcije pod operativnom šifrom „Likvidacija“, u maju ove godine, prilikom koje su maskirani specijalci hapsili novinara u njegovom domu, pred očima maloletne ćerke, novinarski sindikat, makedonska, evropska i svetska organizacija novinara tražili su da se on brani sa slobode. Sud je to odbio i pored ponuđene kaucije u nekretninama.
Kežarovski je optužen da je bio član organizovane kriminalne grupe (u kojoj su pored njega bivše i aktuelne sudije, advokati i jedan tužilac, iskusni pravnici sa preko sto godina radnog staža, ali optuženi za druga dela sa kojima novinar nema nikakve veze), te da je ugrozio bezbednost navodnog svedoka. Sud nije uzeo u obzir da je sporni svedok, inače lice sa debelim kriminalnim dosijeom, priznao da je lagao zbog policijskih pritisaka na njegovu porodicu i obećanja da će mu progledati kroz prste za neka druga krivična dela, da je naučio napamet lažno svedočenje za koje su mu inspektori mesecima plaćali.“
POMOZI BOŽE: Nepravosnažna presuda skopskog suda je šokirala makedonsku javnost, jer se Kežarovski našao na spisku od 200 novinara koji se u svetu nalaze iza rešetaka, od kojih je samo jedan u SAD i još jedan u Evropi. Do sada je jedino Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu trojici novinara izricao kazne zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svedoka: dvojica su prošla sa novčanom kaznom, a hrvatski novinar Domagoj Mačetić osuđen je na tri meseca zatvora.
Na ročištima dvomesečnog suđenja u Skoplju optuženi su se krstili na ulazu u sudnicu i prizivali i Isusa i Alaha, a advokati su protestovali zbog prikrivanja dokaza, tvrdili da su presude unapred napisane (čemu je „pomogao“ i intervju državnog javnog tužioca jednom dnevnom listu, u kome je dvadeset dana pre izricanja kazne „pogodio“ presudu).
Sud nije utvrdio ni da li je navodni svedok uopšte imao zakonski stečen status ugroženog ili zaštićenog svedoka u vreme kada su o njemu objavljeni članci. Kežarovski, koji se sve vreme branio da nikome nije naneo zla i da je samo otkrio veliku policijsko-sudsku nameštaljku, u završnoj reči rezignirano je izjavio da je reč o „borbi golorukog novinara sa onima koji se kriju iza službenih informacija i koji su spremni da svakoga žrtvuju.“
U lavini reakcija koje su usledile posle izricanja presude i posle intervencije specijalaca zarad sprečavanja mirnog protesta, Makedonija je stavljena na stub srama zbog kršenja sopstvenog ustava i evropskih i svetskih standarda. Predsednik Makedonske akademije nauka i umetnosti, profesor Vlado Kambovski je izjavio da bi ova presuda „pala“ u Strazburu. Protestovali su i opozicioni lideri, deo ambasadora u Skoplju, Reporteri bez granica, IFEKS, SEEMO… Reagovalo je i Udruženja novinara Makedonije, čiji je predsednik Naser Selmani izjavio da je Sud umesto da zaštiti javni interes, poslao zastrašujuću poruku „da će svaki novinar koji otkrije zloupotrebu vlasti ubuduće završiti u zatvoru“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve