img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Portparol beloruskog pokreta Zubr Aleksandar Otrošenko

Zabranjena reč – Zubr

05. septembar 2001, 20:36 Zorana Bojić
Copied

Lukašenko već shvata da mu je kraj blizu. On čak i zna detaljni plan svog kraha, ali ništa ne može da učini. Prosto paniči. Mislim da se otprilike tako oseća čovek koji se survava u duboku provaliju – dugo leti i shvata šta se dešava, ali ništa ne može da učini

U ZNAKU BIZONA: Simbol beloruskog opozicionog pokreta

Eksluzivno za „Vreme“ iz Minska

Beloruski pokret Zubr (Bizon) zakazao je za 9. septembar u 20.05 (pet minuta po zatvaranju biračkih mesta na predsedničkim izborima) protest, računajući da će se završiti po „jugoslovenskom scenariju“. Zubr koristi ideje i iskustvo jugoslovenskog Otpora (na njihovom sajtu je simbol Otpora, stisnuta pesnica) u borbi protiv „diktatora“, upozoravajući građane da Aleksandar Lukašenko namerava da ostane na vlasti bez obzira na rezultate. Zubr, kao i Otpor, organizuje masovne akcije protesta po celoj zemlji i ismejava vlasti, koja uzvraća masovnim hapšenjima. U danu kad je napravljen ovaj intervju policija je pokušala da uđe u informacioni centar Zubra, pa je portparol Aleksandar Otrošenko morao da se preseli na drugo mesto kako bi obavio ovaj razgovor.

„VREME„: Kada se rodio Zubr i zašto baš Zubr?

ALEKSANDAR OTROŠENKO: Početkom ove godine okupilo se četrdesetak mladih ljudi i dogovorilo o stvaranju novog pokreta. To su bili uglavnom članovi raznih političkih partija i udruženja, u kojima nisu mogli normalno i produktivno da rade zbog ambicioznosti svojih lidera. Nisu mogli mirno da gledaju kako diktator maltretira njihove roditelje, zemlju, igra se nad njihovom budućnošću. Naš najbliži cilj je – svrgavanje diktatorskog režima Aleksandra Lukašenka, koji je danas glavna prepreka nove Belorusije. Izgradnja Nove Belorusije, evropske, nezavisne, demokratske, naš je konačni cilj. Naziv „Bizon“ rodio se sam od sebe. Niko se i ne seća čija je bila ideja, ali je prihvaćena jednoglasno, drugih varijanti čak nije ni bilo. Bizon je stanovnik beloruskih šuma, pravi vitez. Još od davnina postoje legende o njegovoj natprirodnoj snazi. Za hiljadu godina prestao je da bude životinja. Postao je simbol snage, dobrote, plemenitosti i slobode simbol Belorusije.

Kako funkcioniše Zubr, otkuda crpi ideje i sredstva?

Od samog početka smo posebnu pažnju posvećivali radu u regionima,jer smo shvatili da je nemoguće pobediti u Minsku bez podrške iz cele zemlje. Sada imamo odbore u svim gradovima, čak i u mnogim varošicama i selima. Naši aktivisti dele novine i nalepnice i po selima, objašnjavaju stanovništvu zašto je potrebno da izađu na izbore i glasaju za jedinstvenog kandidata opozicije. Što se tiče finansiranja – pa, u Belorusiji ima mnogo dobrostojećih ljudi koji su nezadovoljni situacijom u državi i spremni da pomažu onima koji pokušavaju da je promene.

Imali ste mnogo akcija. Koju smatrate najzanimljivijom?

Da, imali smo ih mnogo. Za mene je najveselija bila 21. aprila u Minsku. Zvala se „Konačna dijagnoza“. Nekoliko aktivista u maskama, sa brkovima, trčalo je onaokolo, izvikivalo poznate Lukašenkove izraze, skijalo se po asfaltu, igralo hokej. Sve ono što čini Lukašenko. Potom su dolazili „psihijatri“ i „odvodili ih“. Nažalost, ta akcija nas je mnogo koštala. Nekoliko desetina prisutnih aktivista je uhapšeno, dvadesetak je odsedelo tri dana u zatvoru, ostali su kažnjeni finansijski ili uslovno. Ali je, svejedno, efekat bio sjajan. Potom smo imali na desetine takvih akcija po celoj zemlji . U julu, na Dan nezavisnosti, oko 500 aktivista okupilo se na Trgu pobede, položilo vence za one koji su pali za Belorusiju, posle čega je nekoliko mladih položilo zakletvu na vernost beloruskom narodu i pokretu otpora Bizon. Onda smo svi uzeli portrete nestalih ljudi i krenuli u šetnju po prospektu. Kada nam je milicija stala na put, seli smo na asfalt, a oni nisu znali šta dalje da rade. Tada je bilo uhapšeno 26 aktivista.

Kakav je odnos Lukašenka, i uopšte vlasti prema vašem pokretu?

Što se Lukašenka tiče, on o nama ništa ne govori. A reč „bizon“ zabranjeno je i izgovarati u administraciji predsednika. Na beloruskoj televiziji mi smo tabu tema. Pokret je od početka podvrgnut žestokim represijama vlasti. Hapšenja ima skoro svakog dana, što za nošenje i deljenje nalepnica što za grafite. Za pola godine protiv aktivista podignuto je oko 15 optužbi za krivična dela, skoro sve zbog ispisivanja grafita. Poslednja optužnica podignuta je za „javno vređanje predsednika Belorusije“, u Šklovu, Lukašenkovom rodnom mestu. Najaktivniji „bizoni“ hapšeni su po desetak puta. Ali, imamo dobru pravnu zaštitu. Nikoga ne ostavljamo u nevolji – svaki uhapšeni dobija advokata, oko policijskih stanica gde se drže uhapšeni okupljaju se na desetine aktivista kako bi kolegi pružale moralnu podršku.

Vaš pokret ima mnogo zajedničkog sa srpskim Otporom . Imate li sa njima regularne kontakte? Verovatno nije slučajno što na vašem sajtu stoji simbol Otpora– stisnuta pesnica, i poduži tekst o tome šta je Otpor.

Imamo sjajne, najtoplije odnose. Imali smo nekoliko susreta, na kojima smo razmenjivali iskustva. Naravno, koristimo njihovo iskustvo ali ga prilagođavamo specifičnostima Belorusije. Amblem Otpora, naravno, nije se slučajno našao na našem sajtu. Smatramo veoma važnim da pokažemo svim našim aktivistima i narodu da sarađujemo. I što postoje takvi kao što smo mi, mladi ljudi koji su oslobodili svoju zemlju. Pomažu nam ne samo iskustvom u borbi već i iskustvom u uspehu.

Da li je u Belorusiji moguć „jugoslovenski scenario“ promene vlasti, za koji predsednik Lukašenko često govori da neće proći?

Naravno da je moguć, i mi računamo na to. A to što Lukašenko tako često govori o tome samo pokazuje da već shvata da mu je kraj blizu. On čak i zna detaljni plan svog kraha, ali ništa ne može da učini. Prosto paniči. Mislim da se otprilike tako oseća čovek koji se survava u duboku provaliju – dugo leti i shvata šta se dešava, ali ništa ne može da učini. Kakvi su odnosi Zubra sa beloruskom opozicijom? Ko vam je najbliži?

Imamo princip da radimo ne sa partijama, koje su često nesposobne, već sa ljudima. Jer, lider svake partije uvek ima neke ambicije, i skoro uvek kada mu se obraćamo za pomoć on pita šta ć za to dobiti. Odgovor „Novu Belorusiju“ takve ne zadovoljava. Mnogo je njih došlo u politiku samo da biostvarilo svoje ambicije. Sa nekim organizacijama ipak imamo veoma jake veze, posebno u regionima. Imamo zajedničke akcije sa, na primer, Ujedinjenom građanskom partijom, Beloruskim narodnim frontom.Najbliži su nam oni koji znaju svoj posao.

Kako je protekla predizborna kampanja i šta će biti u Belorusiji 10. septembra?

Vlast jeveoma mnogo kršila izborna pravila. Lukašenko je otvoreno izjavljivao da, bez obzira na rezultate izbora, vlast neće dati. Skrivaće se iza specijalnih jedinica – „Almaza“ i SOBR-a. Smatramo da svi kojima je stalo do Belorusije treba da izađu 9. septembra u na ulice Minska (posle zatvaranja biračkih mesta – prim. red.), i da zahtevaju priznanje naše pobede, u koju ne sumnjamo. Već sada idu pripreme za to. I od toga kakvi budemo 9. septembra zavisiće u kakvoj ćemo državi živeti od 10. septembra.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Žena tuguje i polaže sveće

Tragedija u Kran-Montani

09.januar 2026. B. B.

Pritvoren vlasnik švajcarskog kafića u kome je stradalo 40 ljudi

Tužilaštvo je u petak ispitalo francuske vlasnike bara „Le Constellation“, a u pritvoru je zadržan Žak Moreti zbog sumnje da bi mogao da pobegne

Putin i Maduro

Napad SAD na Venecuelu

09.januar 2026. Sergej Nikitin

DW: Zašto je ruska protivvazdušna odbrana zakazala u Venecueli?

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro hvalio se ruskim PVO sistemom pre samo nekoliko meseci. A onda su ga Amerikanci kidnapovali koristeći upravo vazdušnu silu

Vojska na Grenlandu

Grenland

09.januar 2026. N. M.

Danska preti oružanim otporom ako SAD krene na Grenland

Dansko vojno rukovodstvo potvrdilo je da će oružane snage Danske pružiti oružani otpor američkim trupama ukoliko bi one izvršile invaziju na Grenland

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure