img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budva

Zabrana muzike: Kako je Stari grad u Budvi postao tiha zona

27. јун 2025, 17:57 Katarina Stevanović
Stari grad u Budvi Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Iza zidina Starog grada u Budvi više nema muzike
Copied

U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude

Dok o viševekovne zidine udaraju talasi mora s jedne i buka turista sa druge strane, unutar zidina Starog grada u Budvi, prilično je tiho, a iz ugostiteljskih objekata jedva da dopiru zvuci muzike.

Svako ko je makar jednom koračao uskim kamenim ulicama i trgovima jednog od najstarijih naselja na Jadranu, možda će se iznenaditi što nema buke, muzičkih nastupa, žurki.

Odlukama gradske uprave Budve, Stari grad proglašen je režimom tihe zone, pa su ugostitelji morali da uklone zvučnike.

Tako oni koji u ovom delu grada žive, mogu mirnije da spavaju, ali brojni turisti, uglavnom stranci koji obilaze budvansku rivijeru, sada gotovo jedino mogu da se provode uz taktove muzičara regionalne estrade i to daleko od zidina Starog grada.

Kasper više ne može da organizuje događaje
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Kulturni centar Kasper je među onima koji više ne mogu da organizuju događaje s razglasom

Bez zvučnika

Ugostitelji tako više ne mogu da drže zvučnike napolju i puštaju muziku, organizuju koncerte i tribine za koje je potrebno ozvučenje.

„Primenom zakona koji je izglasan pre nekoliko godina da se muzika ne sme emitovati napolju, čak ni po Zakonu o turizmu koji to dozvoljava na 65 decibela, mi smo onemogućeni da radimo programe onda kada bismo želeli”, govori za „Vreme” Marko Pavlović, direktor Kasper kulturnog centra smeštenog unutar Starog grada.

Lokalna vlast sredinom juna počela je uklanjanje zvučnika sa terasa, a kako je objasnio predsednik opštine Nikola Jovanović, neće biti izuzetaka.

„Želimo da vas obavestimo da smo krenuli sa akcijom uklanjanja zvučnika, da ostajemo čvrsto pri tome da lokalitet Starog grada treba da bude tiha zona. Imamo propisanu skupštinsku Odluku, imamo tumačenje, i tu smo bili vrlo jasni. Pustili smo do sad, s obzirom da su bili koncerti i ceremonije otvaranja turističke sezone, ali od ovoga trenutka ni to više nećemo tolerisati. Ko god ima zvučnike istaknute na terasama, ponavljam, na terasama, ne u okviru objekta, oni će biti uklonjeni, bez selektivnih pristupa”, poručio je Jovanović sredinom juna, a prenela je RTV Budva.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Među posetiocima Starog grada najbrojniji su strani turisti

Ugostitelji mogu sada da puštaju muziku isključivo iz objekata.

Prethodnim rešenjem, objašnjava za „Vreme” Pavlović, bilo je dozvoljeno emitovanje zvučnog signala visine do 65 decibela i u baštama, ali izmenama uredbe, sada je i to onemogućeno.

„Situacija je nastala pritiskom mesne zajednice da ne bi bilo buke sa nekoliko žarišta u Starom gradu koja je zaista remetila život, međutim gradske vlasti bi trebalo da ugase te požare na neki način, a ovom odlukom ugasili su sve”, objašnjava sagovornik „Vremena” i sam meštanin budvanskog Starog grada.

Prethodnom odlukom, komunalna inspekcija trebalo je da kontroliše sve koji prelaze 65 decibela i da ih strogo kazni, ali je zatim doneseno drugačije pravilo.

To, govori Pavlović, onemogućava organizaciju bilo kakvog kulturnog događaja, pa samim tim i ugostitelji gostima nemaju mnogo toga da ponude.

„Posle konsultacija sa novom gradskom upravom, dobio sam input, da zajedno sa turističkom organizacijom pokušam da nađem zajednički jezik da neki događaji koji bi trebalo da budu organizovani, uđu u kalendar. Nadam se da će to biti uspešno”, nada se drugačijem raspletu situacije Pavlović.

Kako dodaje, i sam podržava odluku da se uvede red u grad – „to se odnosi na parking, buku, smeće, ali apelujem da se to odradi sistemski. Ja živim u Starom gradu i znam kako je”.

Smanjenje posla

Turistička sezona je počela, ali posao ugostitelja je zbog odluka smanjen.

„Posao je smanjen za trećinu. Posle 10, 11 uveče, grad liči na ‘grad duhova’. Pretvorili smo se u spavaonicu, sa nešto restorana, vrlo malo barova i puno brze hrane. Ovo nije ekskluzivni turizam, jer ima više od 20 objekata brze hrane, što nije ponuda koju bi strani turisti hteli. Mislim da su potrebne revizije svih tih odluka i planova”, govori Pavlović.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Lokalni s brzom hranom mnogobrojni su u ovom delu Budve

I dok je Stari grad pretvoren u tihu zonu, širom Budve niču nove zgrade, a duž šetališta na Slovenskoj plaži lokali slobodno mogu da organizuju nastupe, što i čine, a gostuju im uglavnom zvezde regionalne estrade.

„Mi smo predlagali da se ukine svuda, ne samo u Starom gradu, ali to nije urađeno”, zaključuje Pavlović.

„Vreme” je kontaktiralo opštinsku upravu i Turističku organizaciju Budve oko ovakvih odluka i planova za ovu turističku sezonu, međutim, odgovori nisu stigli do objavljivanja teksta.

Tagovi:

Budva Crna Gora Muzika Stari grad Budva Turizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ekstremni sportovi

17.јул 2025. B. B.

Poginuo ekstremni sportista Feliks Baumgartner

Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio

Poljska

17.јул 2025. B. B.

Zatvor za lekare koji su odbili da urade abortus trudnici koja je potom umrla

Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje

Katastrofalni požar

17.јул 2025. I.M.

Tragedija u Iraku: Najmanje 60 mrtvih u požaru u tržnom centru u Al-Kutu

U požaru koji je izbio u tržnom centru u gradu Al-Kut u Iraku živote je izgubilo najmanje 60 ljudi

Sedište Evropske komisije u Briselu

Evropska unija

16.јул 2025. B. B.

EU priprema 100 milijardi evra pomoći Ukrajini

„Izdvajamo 100 milijardi evra za Ukrajinu“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posle sastanka Kolegijuma komesara

Bliski istok: Izrael – Iran

16.јул 2025. David Patrikarakos, specijalni dopisnik “Dejli mejla”

Ko će dobiti mir

Izraelci nisu ubedljivo trijumfovali, Iranci se nisu predali. Sve što se odigralo zapravo je predstavljalo ozbiljnu eskalaciju između dveju strana ovog dugačkog rata u kojoj je Izrael odneo pobedu. I – šta sad

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure