img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budva

Zabrana muzike: Kako je Stari grad u Budvi postao tiha zona

27. jun 2025, 17:57 Katarina Stevanović
Stari grad u Budvi Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Iza zidina Starog grada u Budvi više nema muzike
Copied

U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude

Dok o viševekovne zidine udaraju talasi mora s jedne i buka turista sa druge strane, unutar zidina Starog grada u Budvi, prilično je tiho, a iz ugostiteljskih objekata jedva da dopiru zvuci muzike.

Svako ko je makar jednom koračao uskim kamenim ulicama i trgovima jednog od najstarijih naselja na Jadranu, možda će se iznenaditi što nema buke, muzičkih nastupa, žurki.

Odlukama gradske uprave Budve, Stari grad proglašen je režimom tihe zone, pa su ugostitelji morali da uklone zvučnike.

Tako oni koji u ovom delu grada žive, mogu mirnije da spavaju, ali brojni turisti, uglavnom stranci koji obilaze budvansku rivijeru, sada gotovo jedino mogu da se provode uz taktove muzičara regionalne estrade i to daleko od zidina Starog grada.

Kasper više ne može da organizuje događaje
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Kulturni centar Kasper je među onima koji više ne mogu da organizuju događaje s razglasom

Bez zvučnika

Ugostitelji tako više ne mogu da drže zvučnike napolju i puštaju muziku, organizuju koncerte i tribine za koje je potrebno ozvučenje.

„Primenom zakona koji je izglasan pre nekoliko godina da se muzika ne sme emitovati napolju, čak ni po Zakonu o turizmu koji to dozvoljava na 65 decibela, mi smo onemogućeni da radimo programe onda kada bismo želeli”, govori za „Vreme” Marko Pavlović, direktor Kasper kulturnog centra smeštenog unutar Starog grada.

Lokalna vlast sredinom juna počela je uklanjanje zvučnika sa terasa, a kako je objasnio predsednik opštine Nikola Jovanović, neće biti izuzetaka.

„Želimo da vas obavestimo da smo krenuli sa akcijom uklanjanja zvučnika, da ostajemo čvrsto pri tome da lokalitet Starog grada treba da bude tiha zona. Imamo propisanu skupštinsku Odluku, imamo tumačenje, i tu smo bili vrlo jasni. Pustili smo do sad, s obzirom da su bili koncerti i ceremonije otvaranja turističke sezone, ali od ovoga trenutka ni to više nećemo tolerisati. Ko god ima zvučnike istaknute na terasama, ponavljam, na terasama, ne u okviru objekta, oni će biti uklonjeni, bez selektivnih pristupa”, poručio je Jovanović sredinom juna, a prenela je RTV Budva.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Među posetiocima Starog grada najbrojniji su strani turisti

Ugostitelji mogu sada da puštaju muziku isključivo iz objekata.

Prethodnim rešenjem, objašnjava za „Vreme” Pavlović, bilo je dozvoljeno emitovanje zvučnog signala visine do 65 decibela i u baštama, ali izmenama uredbe, sada je i to onemogućeno.

„Situacija je nastala pritiskom mesne zajednice da ne bi bilo buke sa nekoliko žarišta u Starom gradu koja je zaista remetila život, međutim gradske vlasti bi trebalo da ugase te požare na neki način, a ovom odlukom ugasili su sve”, objašnjava sagovornik „Vremena” i sam meštanin budvanskog Starog grada.

Prethodnom odlukom, komunalna inspekcija trebalo je da kontroliše sve koji prelaze 65 decibela i da ih strogo kazni, ali je zatim doneseno drugačije pravilo.

To, govori Pavlović, onemogućava organizaciju bilo kakvog kulturnog događaja, pa samim tim i ugostitelji gostima nemaju mnogo toga da ponude.

„Posle konsultacija sa novom gradskom upravom, dobio sam input, da zajedno sa turističkom organizacijom pokušam da nađem zajednički jezik da neki događaji koji bi trebalo da budu organizovani, uđu u kalendar. Nadam se da će to biti uspešno”, nada se drugačijem raspletu situacije Pavlović.

Kako dodaje, i sam podržava odluku da se uvede red u grad – „to se odnosi na parking, buku, smeće, ali apelujem da se to odradi sistemski. Ja živim u Starom gradu i znam kako je”.

Smanjenje posla

Turistička sezona je počela, ali posao ugostitelja je zbog odluka smanjen.

„Posao je smanjen za trećinu. Posle 10, 11 uveče, grad liči na ‘grad duhova’. Pretvorili smo se u spavaonicu, sa nešto restorana, vrlo malo barova i puno brze hrane. Ovo nije ekskluzivni turizam, jer ima više od 20 objekata brze hrane, što nije ponuda koju bi strani turisti hteli. Mislim da su potrebne revizije svih tih odluka i planova”, govori Pavlović.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Lokalni s brzom hranom mnogobrojni su u ovom delu Budve

I dok je Stari grad pretvoren u tihu zonu, širom Budve niču nove zgrade, a duž šetališta na Slovenskoj plaži lokali slobodno mogu da organizuju nastupe, što i čine, a gostuju im uglavnom zvezde regionalne estrade.

„Mi smo predlagali da se ukine svuda, ne samo u Starom gradu, ali to nije urađeno”, zaključuje Pavlović.

„Vreme” je kontaktiralo opštinsku upravu i Turističku organizaciju Budve oko ovakvih odluka i planova za ovu turističku sezonu, međutim, odgovori nisu stigli do objavljivanja teksta.

Tagovi:

Crna Gora Muzika Budva Turizam Stari grad Budva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kit ket

Krađa čokoladica

29.mart 2026. K. S.

Ukradeno više od 12 tona KitKet čokoladica

Na putu iz fabrike u Italiji ka tržištu u Poljskom nestao je tovar KitKet čokoladica težak 12 tona

Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Komentar

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure