

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Predsednik Srbije Aleksandar Vučić neće prisustvovati samitu BRIKS-a u Kazanju od 22. do 24. oktobra, jer u Beograd 23. i 24. oktobra dolazi premijer Poljske Donald Tusk
Ispostavilo se da je premijer Poljske Donald Tusk ta „mnogo važna poseta“ zbog koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbio poziv predsednika Rusije Vladimira Putina da ode na samit BRIKS-a u Kazanju.
Vučić neće prisustvovati samitu BRIKS-a od 22. do 24. oktobra, jer u Beograd 23. i 24. oktobra dolazi premijer Poljske Donald Tusk, piše sajt Nova.
Pozov Vučiću uputio je javno Putin kada se početkom septembra sreo sa potpredsednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom u Vladivostoku, na marginama Istočnog foruma.
Putin je tada Vulinu rekao da prenese pozdrave Vučiću i dodao da očekuje Vučića na sastanku lidera BRIKS-a u Kazanju.
„Poslali smo vam poziv, nadam se da će ga gospodin predsednik prihvatiti“, rekao je tada Putin.
Već sledećeg dana Vučić je odbio poziv pravdajući to time što u vreme samita BRIKS-a ima mnogo važnih poseta, koristeći sada već bezbroj puta ponovljenu sintagmu „gužva u šesnaestercu“.
Ispostavilo se da tu „gužvu“ pravi premijer Poljske Donald Tusk.
Da li se Srbija opredelila za Zapad?
Bivši diplomata i ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić kaže da je vrlo interesantno to što je između Tuska, Poljske i Evropske unije s jedne strane i Vladimira Putina, Rusije i BRIKS s druge, Vučić izabrao prvu opciju.
„Zaista jeste problematično to što je u ovom trenutku Vučić njemu dao prioritet u odnosu na Putina. To može da znači da se Srbija zaista konačno opredelila za Zapad, ali može biti i samo pokušaj Aleksandra Vučića da pobegne od neugodnih pitanja Vladimira Putina. Onih koji se odnose na odnos prema Ukrajini, prodaju srpskog naoružanja, ali i kupovinu francuskih rafala“, rekao je Đukić.
Da će Vučićev odgovor biti takav moglo se pretpostaviti i na osnovu njegove izjave sredinom septembra, kada je Vučić rekao da ne misli da je sada trenutak da se Srbija pridružuje BRIKS-u.
Vučić je za televiziju Informer rekao da je razlog tome to što se Srbija „nalazi na evropskom putu“.
„Ali BRIKS nikako ne smemo da potcenimo, tu ideju ne smemo da potcenimo“, rekao je Vučić povodom eventualnog povezivanja Srbije sa ekonomskom zajednicom Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve