img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Višemesečni spor oko budžeta mogao bi da uzrokuje pad francuske vlade

03. децембар 2024, 18:35 Holger Bekman (DW)
Foto: AP Photo/Michel Euler
Premijer Francuske Mišel Barnije
Copied

Francuska bi od srede mogla da ostane bez vlade, što bi izazvalo ozbiljnu političku krizu. Sukob s levicom i desnicom oko budžeta mogao bi da obori vladu premijera Mišela Barnijea. A šta posle – potpuno je nejasno

Svi pričaju o političkom haosu u Francuskoj: vlada Mišela Barnijea strahuje da će biti ugrožena stabilnost zemlje, opozicija s leva optužuje je da ništa nije učinila za interese većine građana Francuske, a iste takve kritike stižu i od opozicione desnice.

Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen tvrdi da su premijer Barnije i predsednik Emanuel Makron taj haos sami izazvali. Istina je da postoji velika verovatnoća da će Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, u sredu ostati bez vlade. Razlog je višemesečni spor oko budžeta za narednu godinu, piše DW.

Premijer zaobišao parlament

Barnije je hteo da Francuskoj nametne neubičajene mere štednje. Opozicione levica i desnica to nisu htele – barem ne u takvom obliku. Zato je Barnije, bez glasanja u parlamentu, usvojio socijalni budžet, ključni deo svojih planova. Takav korak mu omogućava Ustav (član 49.3).

Trenutna situacija i rastući državni dug Francuske nisu mu ostavili izbora, rekao je Barnije u parlamentu, dok je opozicija glasno negodovala: „U ovom trenutku radi se o odbrani interesa naše zemlje i njenog uticaja u Evropi i svetu. Zato pribegavam članu 49.“

Međutim, taj potez ima cenu: glasanje o nepoverenju vladi zakazano je za sredu. Partije koje čine levi savez pod nazivom „Novi narodni fronta“, žele da obore Barnijeovu vladu. Baš kao i desničarsko Nacionalno okupljanje.

Barnije pokušao da pridobije Nacionalno okupljanje

Za liderku Nacionalnog okupljanja, Marin Lepen, koja predvodi poslaničku grupu te stranke u parlamentu, situacija je jasna: Barnije nije hteo da uvaži ono što je tražilo 11 miliona birača njene stranke. Umesto toga, premijer je pozvao sve građane da pojedinačno da preuzmu odgovornost. „I upravo to ćemo sada i učiniti“, rekla je Lepen.

Barnije je pokušao da joj izađe u susret: porez na struju za milione potrošača u Francuskoj ipak neće rasti, isto kao ni participacije za lekove. To je Lepen postavila kao crvenu liniju. Međutim, njeno Nacionalno okupljanje tražilo je ustupke i oko ukidanja automatskog povećanja penzija usklađenog s inflacijom – ali ih nije dobilo.

Levica vidi ignorisanje volje birača

Leva opozicija se uopšte nije slagala s budžetskim planovima i pre nekoliko nedelja već je jednom pokrenula glasanje o nepoverenju Barnijeovoj vladi. To je, međutim, propalo. Matilda Pano, predstavnica levice u parlamentu iz partije Nepokorena Francuska, takođe smatra da je volja birača ignorisana. Zato će novi Narodni front podržati to glasanje o nepoverenju, rekla je.

Dakle, vrlo je verovatno da će ekstremna desnica i levica glasati zajedno kako bi oborile Barnijea i njegovu vladu. Takva situacija je nešto novo u Francuskoj. Ako vlada u sredu zaista padne, potpuno je neizvesno kako će se politički situacija dalje razvijati u zemlji.

Hoće li Makron krenuti potpuno novim putem?

U tom slučaju, predsednik bi morao da imenuje novog premijera ili premijerku. Međutim, to ne bi promenilo odnose snaga u parlamentu.

Prema mišljenju pariskog politikologa Iva Sintomera, moguće je da Makron, kao predsednik, krene potpuno nepoznatim putem.

„Makron bi mogao napraviti nešto poput novog početka s velikim konventima (javnim diskusijama, prim.red.) među stanovništvom“, kaže Sintomer. Na taj način predsednik bi mogao da dobije mišljenje građana o velikim pitanjima poput klime ili budžeta. „Makron može zatim da formira tehničku vladu, dokle god je to potrebno“, dodaje.

I Lepen pod pritiskom

Ali, čini se da toga neće biti. Lepen se verovatno nada da će Makron podneti ostavku. Jer, predsednik snosi punu odgovornost i sada mora doneti ključne odluke.

Prevremeni predsednički izbori dali bi Lepen možda poslednju šansu da postane predsednica Francuske. Ona na tome radi godinama, ali sada joj vreme ističe. Trenutno se protiv nje vodi proces zbog zloupotrebe sredstava EU, na čijem kraju bi mogla da izgubi pravo da se kandiduje na izborima – osim ako se izbori ne održe pre donošenja presude.

Međutim, Makronovo povlačenje je malo verovatno. Sam je isključio mogućnost ostavke pre kraja svog mandata 2027. Trenutno je u Francuskoj malo šta politički sigurno, osim činjenice da je situacija zaista haotična.

Tagovi:

Emanuel Makron Francuska Marin Lepen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure