img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Višemesečni spor oko budžeta mogao bi da uzrokuje pad francuske vlade

03. decembar 2024, 18:35 Holger Bekman (DW)
Foto: AP Photo/Michel Euler
Premijer Francuske Mišel Barnije
Copied

Francuska bi od srede mogla da ostane bez vlade, što bi izazvalo ozbiljnu političku krizu. Sukob s levicom i desnicom oko budžeta mogao bi da obori vladu premijera Mišela Barnijea. A šta posle – potpuno je nejasno

Svi pričaju o političkom haosu u Francuskoj: vlada Mišela Barnijea strahuje da će biti ugrožena stabilnost zemlje, opozicija s leva optužuje je da ništa nije učinila za interese većine građana Francuske, a iste takve kritike stižu i od opozicione desnice.

Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen tvrdi da su premijer Barnije i predsednik Emanuel Makron taj haos sami izazvali. Istina je da postoji velika verovatnoća da će Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, u sredu ostati bez vlade. Razlog je višemesečni spor oko budžeta za narednu godinu, piše DW.

Premijer zaobišao parlament

Barnije je hteo da Francuskoj nametne neubičajene mere štednje. Opozicione levica i desnica to nisu htele – barem ne u takvom obliku. Zato je Barnije, bez glasanja u parlamentu, usvojio socijalni budžet, ključni deo svojih planova. Takav korak mu omogućava Ustav (član 49.3).

Trenutna situacija i rastući državni dug Francuske nisu mu ostavili izbora, rekao je Barnije u parlamentu, dok je opozicija glasno negodovala: „U ovom trenutku radi se o odbrani interesa naše zemlje i njenog uticaja u Evropi i svetu. Zato pribegavam članu 49.“

Međutim, taj potez ima cenu: glasanje o nepoverenju vladi zakazano je za sredu. Partije koje čine levi savez pod nazivom „Novi narodni fronta“, žele da obore Barnijeovu vladu. Baš kao i desničarsko Nacionalno okupljanje.

Barnije pokušao da pridobije Nacionalno okupljanje

Za liderku Nacionalnog okupljanja, Marin Lepen, koja predvodi poslaničku grupu te stranke u parlamentu, situacija je jasna: Barnije nije hteo da uvaži ono što je tražilo 11 miliona birača njene stranke. Umesto toga, premijer je pozvao sve građane da pojedinačno da preuzmu odgovornost. „I upravo to ćemo sada i učiniti“, rekla je Lepen.

Barnije je pokušao da joj izađe u susret: porez na struju za milione potrošača u Francuskoj ipak neće rasti, isto kao ni participacije za lekove. To je Lepen postavila kao crvenu liniju. Međutim, njeno Nacionalno okupljanje tražilo je ustupke i oko ukidanja automatskog povećanja penzija usklađenog s inflacijom – ali ih nije dobilo.

Levica vidi ignorisanje volje birača

Leva opozicija se uopšte nije slagala s budžetskim planovima i pre nekoliko nedelja već je jednom pokrenula glasanje o nepoverenju Barnijeovoj vladi. To je, međutim, propalo. Matilda Pano, predstavnica levice u parlamentu iz partije Nepokorena Francuska, takođe smatra da je volja birača ignorisana. Zato će novi Narodni front podržati to glasanje o nepoverenju, rekla je.

Dakle, vrlo je verovatno da će ekstremna desnica i levica glasati zajedno kako bi oborile Barnijea i njegovu vladu. Takva situacija je nešto novo u Francuskoj. Ako vlada u sredu zaista padne, potpuno je neizvesno kako će se politički situacija dalje razvijati u zemlji.

Hoće li Makron krenuti potpuno novim putem?

U tom slučaju, predsednik bi morao da imenuje novog premijera ili premijerku. Međutim, to ne bi promenilo odnose snaga u parlamentu.

Prema mišljenju pariskog politikologa Iva Sintomera, moguće je da Makron, kao predsednik, krene potpuno nepoznatim putem.

„Makron bi mogao napraviti nešto poput novog početka s velikim konventima (javnim diskusijama, prim.red.) među stanovništvom“, kaže Sintomer. Na taj način predsednik bi mogao da dobije mišljenje građana o velikim pitanjima poput klime ili budžeta. „Makron može zatim da formira tehničku vladu, dokle god je to potrebno“, dodaje.

I Lepen pod pritiskom

Ali, čini se da toga neće biti. Lepen se verovatno nada da će Makron podneti ostavku. Jer, predsednik snosi punu odgovornost i sada mora doneti ključne odluke.

Prevremeni predsednički izbori dali bi Lepen možda poslednju šansu da postane predsednica Francuske. Ona na tome radi godinama, ali sada joj vreme ističe. Trenutno se protiv nje vodi proces zbog zloupotrebe sredstava EU, na čijem kraju bi mogla da izgubi pravo da se kandiduje na izborima – osim ako se izbori ne održe pre donošenja presude.

Međutim, Makronovo povlačenje je malo verovatno. Sam je isključio mogućnost ostavke pre kraja svog mandata 2027. Trenutno je u Francuskoj malo šta politički sigurno, osim činjenice da je situacija zaista haotična.

Tagovi:

Emanuel Makron Francuska Marin Lepen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Devojčice u Kabulu drže talibanske zastave

Avganistan

15.avgust 2026. B. B.

Ovako izgleda Avganistan pet godina nakon povratka talibana na vlast

Talibanska administracija je uvela zabranu obrazovanja devojčica nakon šestog razreda, a kasnije je zabranila i visoko obrazovanje za žene

Milorad Dodik

Litijum

15.avgust 2026. Zorica Ilić (DW)

Dodikov projekat: Da li će se u BiH kopati litijum

Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu, jer se Milorad Dodik nada međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu

Paluba američkog nosača aviona

Bliski istok

15.avgust 2026. N. R.

Muke sa nosačima aviona: Američki mornari ni pivo da popiju

Posade američkih nosača aviona u agresiji na Iran suočavaju se sa nestašicama, a mnogi mornari su pokušali i samoubistvo. Pri tome, komandant broda ima pravo da zatraži „dan piva“ kao predah

Radikalno desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD)

Nemačka

15.avgust 2026. Sebastijan Fridrih/Izabel Šnajder (DW)

AfD ubedljivo na prvom mestu: Kako ekstremna desnica pridobija radnike

Iako je za krajnje desničarsku AfD glasao ogroman procenat radnika u Nemačkoj, jasno je da su ekonomski i socijalno-politički stavovi AfD sve samo ne naklonjeni radnicima

Požar

14.avgust 2026. M. L. J.

Bukti požar kod Splita: Pronađeno jedno telo, 2.400 ljudi zbrinuto

Hrvatska policija je saopštila da je pronašla jedno telo tokom pregleda područja zahvaćenog požarom u Omišu. Prema podacima hrvatskog Crvenog krsta, zbog poslednica požara zbrinuto je gotovo 2.400 ljudi

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure