

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Francuska bi od srede mogla da ostane bez vlade, što bi izazvalo ozbiljnu političku krizu. Sukob s levicom i desnicom oko budžeta mogao bi da obori vladu premijera Mišela Barnijea. A šta posle – potpuno je nejasno
Svi pričaju o političkom haosu u Francuskoj: vlada Mišela Barnijea strahuje da će biti ugrožena stabilnost zemlje, opozicija s leva optužuje je da ništa nije učinila za interese većine građana Francuske, a iste takve kritike stižu i od opozicione desnice.
Krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen tvrdi da su premijer Barnije i predsednik Emanuel Makron taj haos sami izazvali. Istina je da postoji velika verovatnoća da će Francuska, druga najveća ekonomija Evropske unije, u sredu ostati bez vlade. Razlog je višemesečni spor oko budžeta za narednu godinu, piše DW.
Premijer zaobišao parlament
Barnije je hteo da Francuskoj nametne neubičajene mere štednje. Opozicione levica i desnica to nisu htele – barem ne u takvom obliku. Zato je Barnije, bez glasanja u parlamentu, usvojio socijalni budžet, ključni deo svojih planova. Takav korak mu omogućava Ustav (član 49.3).
Trenutna situacija i rastući državni dug Francuske nisu mu ostavili izbora, rekao je Barnije u parlamentu, dok je opozicija glasno negodovala: „U ovom trenutku radi se o odbrani interesa naše zemlje i njenog uticaja u Evropi i svetu. Zato pribegavam članu 49.“
Međutim, taj potez ima cenu: glasanje o nepoverenju vladi zakazano je za sredu. Partije koje čine levi savez pod nazivom „Novi narodni fronta“, žele da obore Barnijeovu vladu. Baš kao i desničarsko Nacionalno okupljanje.
Barnije pokušao da pridobije Nacionalno okupljanje
Za liderku Nacionalnog okupljanja, Marin Lepen, koja predvodi poslaničku grupu te stranke u parlamentu, situacija je jasna: Barnije nije hteo da uvaži ono što je tražilo 11 miliona birača njene stranke. Umesto toga, premijer je pozvao sve građane da pojedinačno da preuzmu odgovornost. „I upravo to ćemo sada i učiniti“, rekla je Lepen.
Barnije je pokušao da joj izađe u susret: porez na struju za milione potrošača u Francuskoj ipak neće rasti, isto kao ni participacije za lekove. To je Lepen postavila kao crvenu liniju. Međutim, njeno Nacionalno okupljanje tražilo je ustupke i oko ukidanja automatskog povećanja penzija usklađenog s inflacijom – ali ih nije dobilo.
Levica vidi ignorisanje volje birača
Leva opozicija se uopšte nije slagala s budžetskim planovima i pre nekoliko nedelja već je jednom pokrenula glasanje o nepoverenju Barnijeovoj vladi. To je, međutim, propalo. Matilda Pano, predstavnica levice u parlamentu iz partije Nepokorena Francuska, takođe smatra da je volja birača ignorisana. Zato će novi Narodni front podržati to glasanje o nepoverenju, rekla je.
Dakle, vrlo je verovatno da će ekstremna desnica i levica glasati zajedno kako bi oborile Barnijea i njegovu vladu. Takva situacija je nešto novo u Francuskoj. Ako vlada u sredu zaista padne, potpuno je neizvesno kako će se politički situacija dalje razvijati u zemlji.
Hoće li Makron krenuti potpuno novim putem?
U tom slučaju, predsednik bi morao da imenuje novog premijera ili premijerku. Međutim, to ne bi promenilo odnose snaga u parlamentu.
Prema mišljenju pariskog politikologa Iva Sintomera, moguće je da Makron, kao predsednik, krene potpuno nepoznatim putem.
„Makron bi mogao napraviti nešto poput novog početka s velikim konventima (javnim diskusijama, prim.red.) među stanovništvom“, kaže Sintomer. Na taj način predsednik bi mogao da dobije mišljenje građana o velikim pitanjima poput klime ili budžeta. „Makron može zatim da formira tehničku vladu, dokle god je to potrebno“, dodaje.
I Lepen pod pritiskom
Ali, čini se da toga neće biti. Lepen se verovatno nada da će Makron podneti ostavku. Jer, predsednik snosi punu odgovornost i sada mora doneti ključne odluke.
Prevremeni predsednički izbori dali bi Lepen možda poslednju šansu da postane predsednica Francuske. Ona na tome radi godinama, ali sada joj vreme ističe. Trenutno se protiv nje vodi proces zbog zloupotrebe sredstava EU, na čijem kraju bi mogla da izgubi pravo da se kandiduje na izborima – osim ako se izbori ne održe pre donošenja presude.
Međutim, Makronovo povlačenje je malo verovatno. Sam je isključio mogućnost ostavke pre kraja svog mandata 2027. Trenutno je u Francuskoj malo šta politički sigurno, osim činjenice da je situacija zaista haotična.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve