Pop zvezda našla se u centru teorija zavera američkih konzervativaca. Optužuju je da radi za Pentagon, da je upregnuta u psihološki rat, pa i da je zapravo veštica
Konzervativni američki teoretičari zavera imaju novu metu – Tejlor Svift. U široko rasprostranjenim opskurnim trampističkim krugovima vrti se pitanje: šta stvarno hoće ta oskudno odevena, toliko popularna mala, jer neće biti da hoće samo da peva i zabavlja publiku.
Modertor Foks Njuza, TV stanice koja je Donalda Trmpa bila zdušno nosila do Bele kuće, Džesi Voters objasnio je svojoj publici koje su „prikrivene“ namere Tejlor Svift: ona je deo „PsyOp“ – psihološke operacije – koja ca cilj ima manipulisanje javnim mnjenjem; nju je upregla Bela kuća, u kojoj sada rezidira Džo Bajden, da birače mobiliše da glasaju za Demokrate.
A pružio je i dokaz za ovu tezu koji, piše nemački „Špigel“, „ne može biti smešniji“.
YE-Pop Culture MomentsFoto: AP Photo/Natacha Pisarenko
Voters je svojim gledaocima prikazao izmontiran video sa jednog zasedanja NATO-a o sajber bezbednosti. Na njemu se vidi i čuje da jedna govornica između silnih rezova snimka izgovara reči „uticaj“, „operacija“ i „Tejlor Svift“, što, dakle, dokazuje da je pevačica deo kampanje Pentgona. „Da, ovaj snimak je istinit“, rekao je Voters, mada je navodno citirana govornica Ališa Mari Barger sve demntovala.
Šta su stvarne namere Tejlor Svift pokazuje, objšnjavao je moderator Foks njuza dalje, i što je na duštvenim mrežama podelila link koji vodi na portal vote.org koji je posle toga eksplodirao. Portal, inače, samo mladim biračima pruža podršku i objašnjava kako da se prijave za glasanje, ne sugerišući im za koga da glasaju.
Za Votersa je to, međutim, neoboriv dokaz da Svift radi za Bajdena.
Nije ovo prvi put da opskurna desnica širi teorije zavere o pevačici, optuživali su je i za veštičarenje i pripisivali joj veštičje moći, ali je sada dospela u epicentar američke mejnstrim desnice, zaključuje „Špigel“.
Demanti
Stvar je poprimila tolike razmere da se i Pentagon našao pozvan da demantuje glasine. „Otrešćemo se ove teorije zavere“, izjavila je portparolka Pentagona Sabrina Sin magazinu „Politiko“, što je bila aluzija na pesmu Tejlor Svift Shake it off.
Foto: AP Photo/Natacha Pisarenko
I portal vote.org je demantovao da je deo „psihološkog rata“ i da je „projekat Pentagona“.
Teoretičarima zavere je samo to i trebalo, piše „Špigel“, svaki demanti je samo dolivanje ulja na vatru sumanutih glasina.
Zašto baš Tejlor Svift
Poznata voditeljka Sani Hostin objašnjava zašto su se desničari ostrvili baš na Tejlor Svift: „Džesi votersi ovog sveta prvo su mislili da je ona njihova princeza. A ona je onda podržala marš protiv upotrebe oružja i u svojim pesmama LGBTQ zajednicu“. A onda, povrh svega, još poziva ljude da glasaju.
A stručnjakinja za medije Džoana Blejkli sa Univerziteta Južna Karolina kaže da je svrha svih ovih teorija zavera da se ubije kredibilitet Tejlor Svift, jer desnicu očigledno brine ogroman uticaj koji bi mogla da ima na mlade birače i što će ih verovatno pozvati da glasaju za Bajdena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kao u miljama udaljenoj Gazi, gde besni rat zbog koga su izbili najveći studentski protesti u Americi nakon 1968. godine, trenutno nije jasno gde je čija teritorija. Mada su vlasti akademskih institucija povratile kontrolu na univerzitetima, sreća je u ovakvim prilikama krajne varljiva, na akademce su širom sveta nasrtala razna uniformisana lica, ali studenti do sada nisu izgubili nijednu bitku, posebno ne u demokratskim državama koje se temelje na slobodi govora i okupljanja
Tema zvana Dan oslobođenja predstavlja ozbiljnu traumu kako italijanskoj premijerki Đorđi Meloni (na slici) i njenim saborcima, tako i većini ultradesne populacije širom Evrope, uključujući opskurne balkanske prostore. Ko je koga oslobodio tokom 1944. i naredne godine, a ko bio porobljen, ostaće večita pitalica svih onih koji su u velikom ratnom sukobu bili poraženi
Duh vremena: Od buntovnika bez razloga do kulturne stagnacije
Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.
Portparol izraelskih vlasti pohvalio se voditelju Pirsu Morganu brojem ubijenih „terorista“ ali nikako nije umeo ili hteo da kaže koliko je civila pobijeno u Gazi
Dok studenti širom Sjedinjenih Američkih Država protestuju tražeći prekid vatre u pojasu Gaze, predsednik Bajden balansira u pokušaju da ne izgubi njihove glasove na predstojećim izborima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!