img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Uzbuna u Berlinu: Ruski špijuni navodno haraju Bavarskom

19. april 2024, 14:43 N.R.
Foto: AP Photo/Matthias Schrader
Ilustracija
Copied

Teroristi na platnom spisku Kremlja ili „raspirivanje špijunske manije“ i „eskalacija putinofobije“? Dvojica muškarca sa dvojnim nemačkim i ruskim državljanstvom uhapšena su u Bajrojtu pod sumnjom da špijuniraju za Rusiju i pripremaju terorističke napade

Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok pozvala je na razgovor ruskog ambasadora u Berlinu nakon hapšenja dvojice navodnih ruskih špijuna u Bavarskoj, prenosi Dojče vele (DW).

Veoma je opasna stvar sumnja da Kremlj „kod nas vrbuje agente kako bi izvršili napade na nemačkom tlu“, napisala je Berbok na mreži Iks.

Kancelar Olaš Šolc izjavio je da se pred domaće službe bezbednosti postavljaju veliki zahtevi, jer se „nikako ne može prihvatiti da se ovakve špijunske aktivnosti dešavaju u Nemačkoj“.

Maltene kompletna politička scena osudila je navodne ruske špijunske aktivnosti. O tome pak u Moskvi navodno ne znaju ništa.

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov je kao „apsurdne“ odbacio optužbe da je Rusiji planirala napade na nemačkoj teritoriji. On je hapšenje dvojice nemačko-ruskih državljana opisao kao „provokaciju“ kojom Berlin hoće da dalje raspiri „špijunsku maniju“.

Optuženi za špijunažu i terorizam

Dvojica osumnjičenih – Diter S. (39) i Aleksandar J. (37) – uhapšeni su u sredu (17. april) u bavarskom gradiću Bajrojtu. Sumnje su teške i mogle bi da se na kraju mere sa deset godina robije.

S. i  J. su navodno nedozvoljeno snimali i posmatrali američku vojnu bazu Grafenver nedaleko od Bajrojta i dostavljali podatke ruskom kontaktu „povezanom sa ruskim službama“.

S. se sumnjiči da je planirao napad eksplozivom ili podmetanje požara, kako bi izvršio diverziju na vojnim objektima i infrastrukturi u Nemačkoj. Prema informacijama koje cure do medija, konkretan napad nije bio neposredno pripreman.

S. se još suočava sa sumnjom da je bio član „terorističke organizacije“, jer je od 2014. do 2016. nosio oružje u separatističkoj paravojsci samozvane „Donjecke narodne Republike“.

Obojica su rođena u Rusiji, a imaju državljanstva obe zemlje. Pretraženi su njihovi stanovi i radna mesta, piše DW.

Političar opozicionih demohrišćana Kristof de Fris rekao je za list Handelsblat da bi Diteru S. trebalo oduzeti nemačko državljanstvo ukoliko se potvrdi optužba za članstvo u „terorističkoj organizaciji“.

Ruski Nemci u Nemačkoj

Više stručnjaka za tajne službe reklo je medijima da bi uhapšeni tandem mogao biti tek „vrh ledenog brega“.

„Treba pretpostaviti da Diter S. i njegov saučesnik nisu jedini tim koji ruske obaveštajne službe koriste u ove svrhe u Nemačkoj“, rekao je Erih Šmit-Enbom, stručnjak za tajne službe i nekadašnji vojnik.

Oko dva miliona takozvanih ruskih Nemaca doselilo se poslednjih decenija u Nemačku i dobilo državljanstvo jer imaju nemačke korene.

Šmit-Enbom podseća da je još 1992. jedan oficir KGB-a ocenio da su ruski Nemci zgodan ulaz za špijunske delatnosti, prenosi DW.

„To smo u poslednje vreme videli i po nastupima mnogih fanatičnih proruskih nacionalista na proruskim demonstracijama u Nemačkoj“, rekao je taj stručnjak za bavarski javni servis.

„Nijedna država u Evropi ne radi više za Ukrajinu od Nemačke“, ocenjuje u jednom komentaru Noje cirher cajtung. „To je bez sumnje ispravno. Ali, iz ugla ruskog režima, time Nemačka postaje meta.“

Nije prvi put

Poslednjih godina bilo je više slučajeva navodne ruske špijunaže u Nemačkoj. Mnogi još nemaju sudski epilog, poseća DW.

U Berlinu se sudi bivšem zaposlenom u BND-u, nemačkoj obaveštajnoj službi koja se bavi inostranstvom. On je navodno u jesen 2022. zajedno sa jednim biznismenom prosledio tajne informacije ruskoj službi FSB i za to inkasirao 850.000 evra. Obojica su optuženi za teško delo izdaje zemlje.

U avgustu prošle godine je u Koblencu uhapšen jedan vojnik koji je radio pri Saveznom zavodu za naoružavanje Bundesvera. On je navodno mesecima u ruskoj ambasadi i konzulatu nudio svoje usluge Rusima.

U novembru 2022. je bivši rezervni oficir Bundesvera osuđen na uslovnu kaznu od godinu i devet meseci jer je godinama isporučivao ruskoj službi GRU informacije o rezervistima Bundesvera i kibernetičkim kapacitetima.

Mističan je slučaj o kojem je šturo izveštavano ovog februara. Naime, nemačka Vojna kontraobaveštajna služba tvrdi da poslednjih meseci dronovi nadleću vojne poligone, i veruje da se radi o ruskim pokušajima da snime obuku ukrajinskih vojnika u Nemačkoj. Do sada u vezi sa tim niko nije uhapšen.

Početkom ovog marta je Nemačku potresla afera sa prisluškivanjem razgovora najviših oficira Bundesvera dok su pričali o mogućnostima krstarećih raketa Taurus koje Nemačka još uvek odbija da isporuči Ukrajini.

Razgovor je potom objavljen u ruskim medijima i poslužio je za optužbe Moskve na račun Berlina. U Nemačkoj su svi uvereni da su upravo ruske službe presrele razgovor.

Tagovi:

Nemačka ruski špijuni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure