img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Uzbuna u Berlinu: Ruski špijuni navodno haraju Bavarskom

19. april 2024, 14:43 N.R.
Foto: AP Photo/Matthias Schrader
Ilustracija
Copied

Teroristi na platnom spisku Kremlja ili „raspirivanje špijunske manije“ i „eskalacija putinofobije“? Dvojica muškarca sa dvojnim nemačkim i ruskim državljanstvom uhapšena su u Bajrojtu pod sumnjom da špijuniraju za Rusiju i pripremaju terorističke napade

Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok pozvala je na razgovor ruskog ambasadora u Berlinu nakon hapšenja dvojice navodnih ruskih špijuna u Bavarskoj, prenosi Dojče vele (DW).

Veoma je opasna stvar sumnja da Kremlj „kod nas vrbuje agente kako bi izvršili napade na nemačkom tlu“, napisala je Berbok na mreži Iks.

Kancelar Olaš Šolc izjavio je da se pred domaće službe bezbednosti postavljaju veliki zahtevi, jer se „nikako ne može prihvatiti da se ovakve špijunske aktivnosti dešavaju u Nemačkoj“.

Maltene kompletna politička scena osudila je navodne ruske špijunske aktivnosti. O tome pak u Moskvi navodno ne znaju ništa.

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov je kao „apsurdne“ odbacio optužbe da je Rusiji planirala napade na nemačkoj teritoriji. On je hapšenje dvojice nemačko-ruskih državljana opisao kao „provokaciju“ kojom Berlin hoće da dalje raspiri „špijunsku maniju“.

Optuženi za špijunažu i terorizam

Dvojica osumnjičenih – Diter S. (39) i Aleksandar J. (37) – uhapšeni su u sredu (17. april) u bavarskom gradiću Bajrojtu. Sumnje su teške i mogle bi da se na kraju mere sa deset godina robije.

S. i  J. su navodno nedozvoljeno snimali i posmatrali američku vojnu bazu Grafenver nedaleko od Bajrojta i dostavljali podatke ruskom kontaktu „povezanom sa ruskim službama“.

S. se sumnjiči da je planirao napad eksplozivom ili podmetanje požara, kako bi izvršio diverziju na vojnim objektima i infrastrukturi u Nemačkoj. Prema informacijama koje cure do medija, konkretan napad nije bio neposredno pripreman.

S. se još suočava sa sumnjom da je bio član „terorističke organizacije“, jer je od 2014. do 2016. nosio oružje u separatističkoj paravojsci samozvane „Donjecke narodne Republike“.

Obojica su rođena u Rusiji, a imaju državljanstva obe zemlje. Pretraženi su njihovi stanovi i radna mesta, piše DW.

Političar opozicionih demohrišćana Kristof de Fris rekao je za list Handelsblat da bi Diteru S. trebalo oduzeti nemačko državljanstvo ukoliko se potvrdi optužba za članstvo u „terorističkoj organizaciji“.

Ruski Nemci u Nemačkoj

Više stručnjaka za tajne službe reklo je medijima da bi uhapšeni tandem mogao biti tek „vrh ledenog brega“.

„Treba pretpostaviti da Diter S. i njegov saučesnik nisu jedini tim koji ruske obaveštajne službe koriste u ove svrhe u Nemačkoj“, rekao je Erih Šmit-Enbom, stručnjak za tajne službe i nekadašnji vojnik.

Oko dva miliona takozvanih ruskih Nemaca doselilo se poslednjih decenija u Nemačku i dobilo državljanstvo jer imaju nemačke korene.

Šmit-Enbom podseća da je još 1992. jedan oficir KGB-a ocenio da su ruski Nemci zgodan ulaz za špijunske delatnosti, prenosi DW.

„To smo u poslednje vreme videli i po nastupima mnogih fanatičnih proruskih nacionalista na proruskim demonstracijama u Nemačkoj“, rekao je taj stručnjak za bavarski javni servis.

„Nijedna država u Evropi ne radi više za Ukrajinu od Nemačke“, ocenjuje u jednom komentaru Noje cirher cajtung. „To je bez sumnje ispravno. Ali, iz ugla ruskog režima, time Nemačka postaje meta.“

Nije prvi put

Poslednjih godina bilo je više slučajeva navodne ruske špijunaže u Nemačkoj. Mnogi još nemaju sudski epilog, poseća DW.

U Berlinu se sudi bivšem zaposlenom u BND-u, nemačkoj obaveštajnoj službi koja se bavi inostranstvom. On je navodno u jesen 2022. zajedno sa jednim biznismenom prosledio tajne informacije ruskoj službi FSB i za to inkasirao 850.000 evra. Obojica su optuženi za teško delo izdaje zemlje.

U avgustu prošle godine je u Koblencu uhapšen jedan vojnik koji je radio pri Saveznom zavodu za naoružavanje Bundesvera. On je navodno mesecima u ruskoj ambasadi i konzulatu nudio svoje usluge Rusima.

U novembru 2022. je bivši rezervni oficir Bundesvera osuđen na uslovnu kaznu od godinu i devet meseci jer je godinama isporučivao ruskoj službi GRU informacije o rezervistima Bundesvera i kibernetičkim kapacitetima.

Mističan je slučaj o kojem je šturo izveštavano ovog februara. Naime, nemačka Vojna kontraobaveštajna služba tvrdi da poslednjih meseci dronovi nadleću vojne poligone, i veruje da se radi o ruskim pokušajima da snime obuku ukrajinskih vojnika u Nemačkoj. Do sada u vezi sa tim niko nije uhapšen.

Početkom ovog marta je Nemačku potresla afera sa prisluškivanjem razgovora najviših oficira Bundesvera dok su pričali o mogućnostima krstarećih raketa Taurus koje Nemačka još uvek odbija da isporuči Ukrajini.

Razgovor je potom objavljen u ruskim medijima i poslužio je za optužbe Moskve na račun Berlina. U Nemačkoj su svi uvereni da su upravo ruske službe presrele razgovor.

Tagovi:

Nemačka ruski špijuni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure