
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Teroristi na platnom spisku Kremlja ili „raspirivanje špijunske manije“ i „eskalacija putinofobije“? Dvojica muškarca sa dvojnim nemačkim i ruskim državljanstvom uhapšena su u Bajrojtu pod sumnjom da špijuniraju za Rusiju i pripremaju terorističke napade
Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok pozvala je na razgovor ruskog ambasadora u Berlinu nakon hapšenja dvojice navodnih ruskih špijuna u Bavarskoj, prenosi Dojče vele (DW).
Veoma je opasna stvar sumnja da Kremlj „kod nas vrbuje agente kako bi izvršili napade na nemačkom tlu“, napisala je Berbok na mreži Iks.
Kancelar Olaš Šolc izjavio je da se pred domaće službe bezbednosti postavljaju veliki zahtevi, jer se „nikako ne može prihvatiti da se ovakve špijunske aktivnosti dešavaju u Nemačkoj“.
Maltene kompletna politička scena osudila je navodne ruske špijunske aktivnosti. O tome pak u Moskvi navodno ne znaju ništa.
Portparol Kremlja Dimitrij Peskov je kao „apsurdne“ odbacio optužbe da je Rusiji planirala napade na nemačkoj teritoriji. On je hapšenje dvojice nemačko-ruskih državljana opisao kao „provokaciju“ kojom Berlin hoće da dalje raspiri „špijunsku maniju“.
Optuženi za špijunažu i terorizam
Dvojica osumnjičenih – Diter S. (39) i Aleksandar J. (37) – uhapšeni su u sredu (17. april) u bavarskom gradiću Bajrojtu. Sumnje su teške i mogle bi da se na kraju mere sa deset godina robije.
S. i J. su navodno nedozvoljeno snimali i posmatrali američku vojnu bazu Grafenver nedaleko od Bajrojta i dostavljali podatke ruskom kontaktu „povezanom sa ruskim službama“.
S. se sumnjiči da je planirao napad eksplozivom ili podmetanje požara, kako bi izvršio diverziju na vojnim objektima i infrastrukturi u Nemačkoj. Prema informacijama koje cure do medija, konkretan napad nije bio neposredno pripreman.
S. se još suočava sa sumnjom da je bio član „terorističke organizacije“, jer je od 2014. do 2016. nosio oružje u separatističkoj paravojsci samozvane „Donjecke narodne Republike“.
Obojica su rođena u Rusiji, a imaju državljanstva obe zemlje. Pretraženi su njihovi stanovi i radna mesta, piše DW.
Političar opozicionih demohrišćana Kristof de Fris rekao je za list Handelsblat da bi Diteru S. trebalo oduzeti nemačko državljanstvo ukoliko se potvrdi optužba za članstvo u „terorističkoj organizaciji“.
Ruski Nemci u Nemačkoj
Više stručnjaka za tajne službe reklo je medijima da bi uhapšeni tandem mogao biti tek „vrh ledenog brega“.
„Treba pretpostaviti da Diter S. i njegov saučesnik nisu jedini tim koji ruske obaveštajne službe koriste u ove svrhe u Nemačkoj“, rekao je Erih Šmit-Enbom, stručnjak za tajne službe i nekadašnji vojnik.
Oko dva miliona takozvanih ruskih Nemaca doselilo se poslednjih decenija u Nemačku i dobilo državljanstvo jer imaju nemačke korene.
Šmit-Enbom podseća da je još 1992. jedan oficir KGB-a ocenio da su ruski Nemci zgodan ulaz za špijunske delatnosti, prenosi DW.
„To smo u poslednje vreme videli i po nastupima mnogih fanatičnih proruskih nacionalista na proruskim demonstracijama u Nemačkoj“, rekao je taj stručnjak za bavarski javni servis.
„Nijedna država u Evropi ne radi više za Ukrajinu od Nemačke“, ocenjuje u jednom komentaru Noje cirher cajtung. „To je bez sumnje ispravno. Ali, iz ugla ruskog režima, time Nemačka postaje meta.“
Nije prvi put
Poslednjih godina bilo je više slučajeva navodne ruske špijunaže u Nemačkoj. Mnogi još nemaju sudski epilog, poseća DW.
U Berlinu se sudi bivšem zaposlenom u BND-u, nemačkoj obaveštajnoj službi koja se bavi inostranstvom. On je navodno u jesen 2022. zajedno sa jednim biznismenom prosledio tajne informacije ruskoj službi FSB i za to inkasirao 850.000 evra. Obojica su optuženi za teško delo izdaje zemlje.
U avgustu prošle godine je u Koblencu uhapšen jedan vojnik koji je radio pri Saveznom zavodu za naoružavanje Bundesvera. On je navodno mesecima u ruskoj ambasadi i konzulatu nudio svoje usluge Rusima.
U novembru 2022. je bivši rezervni oficir Bundesvera osuđen na uslovnu kaznu od godinu i devet meseci jer je godinama isporučivao ruskoj službi GRU informacije o rezervistima Bundesvera i kibernetičkim kapacitetima.
Mističan je slučaj o kojem je šturo izveštavano ovog februara. Naime, nemačka Vojna kontraobaveštajna služba tvrdi da poslednjih meseci dronovi nadleću vojne poligone, i veruje da se radi o ruskim pokušajima da snime obuku ukrajinskih vojnika u Nemačkoj. Do sada u vezi sa tim niko nije uhapšen.
Početkom ovog marta je Nemačku potresla afera sa prisluškivanjem razgovora najviših oficira Bundesvera dok su pričali o mogućnostima krstarećih raketa Taurus koje Nemačka još uvek odbija da isporuči Ukrajini.
Razgovor je potom objavljen u ruskim medijima i poslužio je za optužbe Moskve na račun Berlina. U Nemačkoj su svi uvereni da su upravo ruske službe presrele razgovor.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve