img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ukrajinski mirovni proces: Hronika neuspešnih pregovora

15. мај 2025, 12:35 Metju Vard Agius (DW)
Foto: AP Photo
Ruske trupe u Marijupolju
Copied

Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini

Ruski predsednik Vladimir Putin ne putuje u Istanbul na pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine, saopšteno je iz Kremlja. Umesto toga, rusku delegaciju predvodiće njegov savetnik, Vladimir Medinski, koji je nekada bio i ministar kulture i smatra se politički „lakim igračem“.

Medinski je već bio uključen u pregovore o okončanju rata 2022, takođe u Turskoj, koji su tada završeni bez rezultata. I nisu bili jedini. Nakon što je Rusija 2014. nezakonito anektirala Krim, Ukrajina, njeni evropski saveznici i Sjedinjene Američke Države već više od decenije pokreću inicijative za rešavanje krize – do sada bez uspeha, piše DW.

Koji je najnoviji predlog za primirje?

Sada je Putin predložio novu rundu pregovora o prekidu vatre ovog četvrtka 15. maja u Istanbulu. Njegova najava usledila je istovremeno s novim napadom dronovima na Kijev, koji je Rusija izvela nakon isteka jednostrano proglašenog trodnevnog „primirja“.

Evropski lideri odbacivali su ideju o direktnim razgovorima, ukoliko se prethodno ne dogovori bezuslovni prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Taj stav je zastupao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, ali je u međuvremenu izjavio da je spreman na sastanak sa Putinom u Istanbulu i bez tog preduslova.

Najnoviji događaji rezultat su višemesečnih pregovora između SAD i Ukrajine i, odvojeno, između američkih i ruskih diplomata. Pre nego što je izabran za predsednika SAD, Donald Tramp obećao je da će okončati sukob između Rusije i Ukrajine već prvog dana svog mandata. Iako se to nije dogodilo, njegova administracija više puta je pokušala da posreduje u postizanju dogovora o okončanju rata – i to bez ravnopravnog uključivanja evropskih partnera. Sam Tramp izjavljivao je da je spreman da i on dođe u Istanbulu, ukoliko tamo budu i predsednici Rusije i Ukrajine – do čega sada ipak neće doći.

Istorija prekršenih primirja

Od ruske invazije na Ukrajinu 22. februara 2022. godine, nikada nije postignuto trajno primirje. Ipak, postignuto je nekoliko kratkoročnih dogovora. Obe strane više puta su optuživale jedna drugu za kršenje tih sporazuma. Čak su i primirja koja je proglasila samo jedna strana prekršena.

Kao agresor u tom sukobu, Rusija je prekršila i više sporazuma koji su trebalo da garantuju teritorijalni integritet Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Budimpeštanski memorandum i Sporazum o prijateljstvu iz 1997.

Budimpeštanski memorandum je sporazum između Rusije i Ukrajine zaključen 5. decembra 1994. godine, koji su potpisale i SAD i Velika Britanija.

Memorandum je stupio na snagu nakon što je Ukrajina pristala da preda Rusiji svoje nuklearno oružje nasleđeno od SSSR-a. Zauzvrat, Rusija, SAD i Velika Britanija su se obavezale da će „poštovati nezavisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine“ i „uzdržati se od pretnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Ukrajine“.

To nije jedini sporazum koji je trebalo da zaštitu Ukrajinu. Sporazum o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu iz 1997. godine između Rusije i Ukrajine obavezuje obe strane na „međusobno poštovanje i poverenje i poštovanje teritorijalnog integriteta druge strane“.

Iako ta dva dokumenta nisu sporazumi o primirju, njihov cilj je bio da spreče sukobe između dve države. Aneksijom Krima 2014. godine, kao i invazijom i kontinuiranim napadima na ukrajinsku teritoriju od 2022. godine, Rusija je višestruko prekršila svoje obaveze iz tih sporazuma.

Sporazumi iz Minska

Dva sporazuma, oba potpisana u Belorusiji, koja je saveznik Rusije, i podržana od strane evropskih sila, nisu bila dovoljna da obezbede mir.

Sporazumi nazvani po beloruskoj prestonici sklopljeni su 5. septembra 2014. („Minsk I“) i 12. februara 2015. godine („Minsk II“). Minsk I sadržao je dvanaest tačaka za deeskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini, koji je izbio u februaru te godine, ali je propao u roku od nekoliko dana.

Potpisivanjem Minskog sporazuma II, Ukrajina, Rusija, separatističke snage u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) dogovorili su se o 13 tačaka, među kojima je prva bila trenutno primirje. Međutim, samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu primirja u ponoć, obe strane su se međusobno optuživale za njegovo kršenje.

Eskalacija 2022. godine i kršenje primirja

Od ruske invazije 24. februara 2022. godine, više puta su dogovoreni kratkotrajni prekidi vatre – i svaki put prekršeni.

6. mart 2022: Kratkoročni humanitarni prekid vatre nakon početka ruske invazije propao je zbog izveštaja o granatiranju grada Marijupolja.

8. mart 2022: Pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora za evakuaciju u Marijupolju doveli su do optužbi da ruske snage sprečavaju civile da pobegnu.

7. januar 2023: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom pravoslavnog Božića. Nekoliko sati nakon početka primirja, ukrajinske vlasti izveštavaju da je rusko granatiranje nastavljeno, dok ruski državni mediji izveštavaju o napadima dronovima na njihove linije.

18. mart 2025: Tokom razgovora između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina, dogovoreno je 30-dnevno primirje za „energetiku i infrastrukturu“. Zelenski se složio sa delimičnim prekidom vatre u skladu sa tim razgovorima. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, obe strane se međusobno optužuju za nepoštovanje dogovora.

25. mart 2025: U pregovorima pod vođstvom SAD, Ukrajina i Rusija su se dogovorile da se međusobno ne napadaju u Crnom moru, kroz koje prolaze važne brodske rute.

19. april 2025: Putin proglašava „Uskršnji mir“ od 18:00 časova 19. aprila do ponoći 21. aprila, navodno iz humanitarnih razloga. Ukrajina izražava sumnju, a Zelenski najavljuje nastavak napada dronovima. Kasnije je optužio Rusiju da je počinila hiljade kršenja primirja tokom planiranog prekida vatre.

10. maj 2025: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom 80. godišnjice poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu. Međutim, Ukrajina ponovo optužuje Rusiju da je prekršila sopstveno primirje — i to 734 puta.

Tagovi:

Mirovni pregovori Rat u Ukrajini Rusija Ukrajina Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na