img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ukrajinski mirovni proces: Hronika neuspešnih pregovora

15. maj 2025, 12:35 Metju Vard Agius (DW)
Foto: AP Photo
Ruske trupe u Marijupolju
Copied

Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini

Ruski predsednik Vladimir Putin ne putuje u Istanbul na pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine, saopšteno je iz Kremlja. Umesto toga, rusku delegaciju predvodiće njegov savetnik, Vladimir Medinski, koji je nekada bio i ministar kulture i smatra se politički „lakim igračem“.

Medinski je već bio uključen u pregovore o okončanju rata 2022, takođe u Turskoj, koji su tada završeni bez rezultata. I nisu bili jedini. Nakon što je Rusija 2014. nezakonito anektirala Krim, Ukrajina, njeni evropski saveznici i Sjedinjene Američke Države već više od decenije pokreću inicijative za rešavanje krize – do sada bez uspeha, piše DW.

Koji je najnoviji predlog za primirje?

Sada je Putin predložio novu rundu pregovora o prekidu vatre ovog četvrtka 15. maja u Istanbulu. Njegova najava usledila je istovremeno s novim napadom dronovima na Kijev, koji je Rusija izvela nakon isteka jednostrano proglašenog trodnevnog „primirja“.

Evropski lideri odbacivali su ideju o direktnim razgovorima, ukoliko se prethodno ne dogovori bezuslovni prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Taj stav je zastupao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, ali je u međuvremenu izjavio da je spreman na sastanak sa Putinom u Istanbulu i bez tog preduslova.

Najnoviji događaji rezultat su višemesečnih pregovora između SAD i Ukrajine i, odvojeno, između američkih i ruskih diplomata. Pre nego što je izabran za predsednika SAD, Donald Tramp obećao je da će okončati sukob između Rusije i Ukrajine već prvog dana svog mandata. Iako se to nije dogodilo, njegova administracija više puta je pokušala da posreduje u postizanju dogovora o okončanju rata – i to bez ravnopravnog uključivanja evropskih partnera. Sam Tramp izjavljivao je da je spreman da i on dođe u Istanbulu, ukoliko tamo budu i predsednici Rusije i Ukrajine – do čega sada ipak neće doći.

Istorija prekršenih primirja

Od ruske invazije na Ukrajinu 22. februara 2022. godine, nikada nije postignuto trajno primirje. Ipak, postignuto je nekoliko kratkoročnih dogovora. Obe strane više puta su optuživale jedna drugu za kršenje tih sporazuma. Čak su i primirja koja je proglasila samo jedna strana prekršena.

Kao agresor u tom sukobu, Rusija je prekršila i više sporazuma koji su trebalo da garantuju teritorijalni integritet Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Budimpeštanski memorandum i Sporazum o prijateljstvu iz 1997.

Budimpeštanski memorandum je sporazum između Rusije i Ukrajine zaključen 5. decembra 1994. godine, koji su potpisale i SAD i Velika Britanija.

Memorandum je stupio na snagu nakon što je Ukrajina pristala da preda Rusiji svoje nuklearno oružje nasleđeno od SSSR-a. Zauzvrat, Rusija, SAD i Velika Britanija su se obavezale da će „poštovati nezavisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine“ i „uzdržati se od pretnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Ukrajine“.

To nije jedini sporazum koji je trebalo da zaštitu Ukrajinu. Sporazum o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu iz 1997. godine između Rusije i Ukrajine obavezuje obe strane na „međusobno poštovanje i poverenje i poštovanje teritorijalnog integriteta druge strane“.

Iako ta dva dokumenta nisu sporazumi o primirju, njihov cilj je bio da spreče sukobe između dve države. Aneksijom Krima 2014. godine, kao i invazijom i kontinuiranim napadima na ukrajinsku teritoriju od 2022. godine, Rusija je višestruko prekršila svoje obaveze iz tih sporazuma.

Sporazumi iz Minska

Dva sporazuma, oba potpisana u Belorusiji, koja je saveznik Rusije, i podržana od strane evropskih sila, nisu bila dovoljna da obezbede mir.

Sporazumi nazvani po beloruskoj prestonici sklopljeni su 5. septembra 2014. („Minsk I“) i 12. februara 2015. godine („Minsk II“). Minsk I sadržao je dvanaest tačaka za deeskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini, koji je izbio u februaru te godine, ali je propao u roku od nekoliko dana.

Potpisivanjem Minskog sporazuma II, Ukrajina, Rusija, separatističke snage u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) dogovorili su se o 13 tačaka, među kojima je prva bila trenutno primirje. Međutim, samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu primirja u ponoć, obe strane su se međusobno optuživale za njegovo kršenje.

Eskalacija 2022. godine i kršenje primirja

Od ruske invazije 24. februara 2022. godine, više puta su dogovoreni kratkotrajni prekidi vatre – i svaki put prekršeni.

6. mart 2022: Kratkoročni humanitarni prekid vatre nakon početka ruske invazije propao je zbog izveštaja o granatiranju grada Marijupolja.

8. mart 2022: Pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora za evakuaciju u Marijupolju doveli su do optužbi da ruske snage sprečavaju civile da pobegnu.

7. januar 2023: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom pravoslavnog Božića. Nekoliko sati nakon početka primirja, ukrajinske vlasti izveštavaju da je rusko granatiranje nastavljeno, dok ruski državni mediji izveštavaju o napadima dronovima na njihove linije.

18. mart 2025: Tokom razgovora između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina, dogovoreno je 30-dnevno primirje za „energetiku i infrastrukturu“. Zelenski se složio sa delimičnim prekidom vatre u skladu sa tim razgovorima. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, obe strane se međusobno optužuju za nepoštovanje dogovora.

25. mart 2025: U pregovorima pod vođstvom SAD, Ukrajina i Rusija su se dogovorile da se međusobno ne napadaju u Crnom moru, kroz koje prolaze važne brodske rute.

19. april 2025: Putin proglašava „Uskršnji mir“ od 18:00 časova 19. aprila do ponoći 21. aprila, navodno iz humanitarnih razloga. Ukrajina izražava sumnju, a Zelenski najavljuje nastavak napada dronovima. Kasnije je optužio Rusiju da je počinila hiljade kršenja primirja tokom planiranog prekida vatre.

10. maj 2025: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom 80. godišnjice poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu. Međutim, Ukrajina ponovo optužuje Rusiju da je prekršila sopstveno primirje — i to 734 puta.

Tagovi:

Mirovni pregovori Rat u Ukrajini Rusija Ukrajina Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure