img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ukrajina se sprema na dug rat

12. јануар 2024, 12:20 Dojče vele
Foto: AP Photo/Libkos
Copied

Većina ljudi u Ukrajini želi da izdrži u odbrambenoj borbi protiv Rusije. Ali, ove 2024. godine, teret rata bi trebalo drugačije da se preraspodeli

Za mnoge ljude u Ukrajini, godina je počela onako kako su mnogi očekivali cele zime: ponovo vazdušni udari Rusa, ponovo rakete i dronovi na infrastrukturu i naselja.

Ono što je novo jeste žestina pojedinačnih talasa napada: s više raketa i više dronova, Rusija želi da savlada ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, piše Dojče vele.

Agencija UN za hitnu pomoć OCHA (Office for the Coordination of Humanitarian Affairs) u Ukrajini izveštava da su napadi vojske Kremlja ostavili „stotine hiljada ljudi bez struje i vode“. I to dok bi, „prema prognozama, temperature u narednim danima mogle da padnu do minus 20 stepeni Celzijusa“.

Napadi Rusije ciljaju na moral Ukrajinaca, njihovu volju da pružaju otpor. Ali, neposredno pred drugu godišnjicu rata, Ukrajinci su se očigledno pripremili za to. Stalno ima izveštaja da uprkos zavijanju sirena za uzbunu, ljudi više ne jure dole u duboke tunele kijevskog metroa. Umesto toga, čuče u svojim hodnicima bez prozora, podalje od spoljnih zidova, što bi trebalo da pruži određenu zaštitu od zidova i prozora koji se razmrskavaju.

Anketa: 58 odsto želi da nastavi borbu i bez Zapada

Anketa renomiranog kijevskog instituta za istraživanje javnog mnjenja KIIS (Kyiv International Institute of Sociology) takođe pokazuje da su se Ukrajinci psihički pripremili za rat: 58 odsto anketiranih kaže da kontranapadi moraju da se nastave posle zime, čak i ako ne bude pomoći više od 50 nacija predvođenih SAD.

„Istovremeno, svaki treći ispitanik (32 odsto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uslovom zaista ozbiljnih bezbednosnih garancija sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odložilo na neodređeno vreme“, piše KIIS.

U prethodnoj anketi tog instituta, 80 odsto Ukrajinaca odbacilo je trajno odricanje od ukrajinske teritorije. I to u situaciji u kojoj su vojnici na frontu mesecima morali da racionalizuju municiju, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih nacija bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji.

Oleh (38), koji skoro dve godine služi u sanitetu u vojsci, i kao i većina vojnika hoće da ga citiraju bez prezimena, u intervjuu za DW kaže: „Smanjenje zapadne pomoći je potpuno prirodno i očekivano“. Biće ovo „dug rat“. Ukrajina treba sama da proizvodi mnogo više municije i oružja, kaže vojnik.

Protesti – više pomoći za front

U Kijevu se često održavaju demonstracije. U decembru, dok se unutra raspravljalo o budžetu za 2024, nekoliko desetina ljudi su ispred zgrade gradske uprave skandirali: „Novac za vojsku!“

Demonstranti su zahtevali da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na frontu. Među njima je bio i Ilja, koji je kritikovao politički spor u prestonici. „Lokalne vlasti ne vode rat. Bave se politikom“, rekao je 26-godišnjak u intervjuu za DW.

Na jednom drugom protestu, porodice vojnika pozvale su na demobilizaciju onih koji služe više od godinu dana. „Moj muž je otišao vojsku na početku velike invazije“, rekla je za DW 18-godišnja Alina Straško. Kao i mnogi dobrovoljci, mislio je da će posle nekog vremena stići zamena. Ali, on se bori već skoro dve godine. „Odsustvo kući nije dovoljno da se oporave od svega što su doživeli na frontu“, kaže Alina.

Nova mobilizacija – poziv na zamenu boraca na prvoj liniji

Predsednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnika. U ukrajinskom parlamentu postoji nacrt zakona kojim bi mobilizacija trebalo drugačije da se reguliše. Poslanici procenjuju da neće biti procesa lutrije, niti će biti pozivane žene. Mnoge žene se inače bore dobrovoljno, ali i njihov broj je sve manji.

Veliki pritisak se vrši na Zelenskog da rastereti posebno dugogodišnje borce. To primećuje Vasilina Duman, koja, kao i mnogi drugi, prikuplja donacije za jedinice na frontu – još od 2014. od ruskog pokušaja da osvoji Donbas. Te grupe pomagača često na front donose toplu odeću, hranu, pa čak i dronove kupljene od donacija.

„Ljudi koji se bore dve godine zaslužuju da budu demobilisani“, kaže 37-godišnja žena u intervjuu za DW. „Moraju da znaju da će užasnim uslovima u kojima žive, jednog dana doći kraj“.

Rusija: „Izvor problema za svet“

Nešto slično kaže i 38-godišnji sanitetlija Oleh: Nije demotivisan, kaže, ali jeste umoran“. Želi da bude demobilisan, dodaje za DW. Istovremeno, jasno mu je da se to neće dogoditi brzo, jer: „nema ko da nas zameni“.

Tagovi:

Rat u Ukrajini Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure