img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

U senci smrti tri devojčice: Evropski parlament odlučuje o reformi prava na azil

10. april 2024, 13:41 M.P. /DW
Foto: AP/Francisco Seco
Ilustracija
Copied

Rano jutros na obali grčkog ostrva tri devojčice izgubile su život, kada se nasukao čamac sa migrantima. Još jedan pokušaj za boljim životom u Evropi nije uspeo, a sve to neposredno pred glasanje evroparlamentaraca o reformi prava na azil

Vatrogasna služba Grčke izvukla je tela tri maloletne devojčice sa stenovite obale u Kardamili na  Hiosu, gde se rano jutros nasukao čamac sa migrantima.

Stradale devojčice bile su uzrasta deset, sedam i pet godina, a njihova majka nalazi se na lečenju u bolnici Hios, zajedno sa njeno drugo dvoje dece, navode grčki mediji.

Prema informacijama obalske straže, spašeno je ukupno 19 ljudi. Nadležni procenjuju da su na brodu bile ukupno 22 osobe, što proizilazi i iz svedočenja spasenih, prema kojima nema nestalih. Spašeni migransti su iz Avganistana.

Do nesreće je došlo kada se čamac na naduvavanje nasukao na neravnu stenovitu obalu u oblasti Parpanda Kardamilon na ostrvu Hios, koje se nalazi na samo sedam kilometara od turske obale.

Reforma prava na azil

Raspravljalo se osam godina, a sada je Evropski parlament spreman da finalizuje verovatno jednu od najvažnijih reformi Evropske unije – onu o pravu na azil. Glasanje će verovatno biti tesno, piše Dojče Vele.

Posle više od osam godina diskusija, države-članice i parlament EU sredinom decembra prošle godine, u načelu su se složili oko tzv. Pakta o azilu i migracijama. Ali, još nije savladana poslednja prepreka. Konačnu odluku donosi Evropski parlament, čiji poslanici danas popodne glasaju o tome. Ukoliko se izglasa, države-članice EU imaće rok dve godine da nove propise primene.

Rasteretiti Italiju i Grčku

Cilj Pakta je da se bolje upravlja migracijama. Svako ko ima male šanse da dobije pravo na ostanak u EU, trebalo bi da bude brže deportovan. Iza toga stoje obavezne granične procedure, koje bi po pravilu trebalo da budu završene nakon dvanaest nedelja.

Maloletnici bez pratnje su iz tih postupaka isključeni. Pod pritiskom Zelenih, nemačka vlada želela je da isključi i porodice sa decom – ali nije uspela.

Pakt o migraciji ima za cilj da pomogne zemljama na spoljnim granicama EU, onima koje prve primaju migrante, kao što su Italija i Grčka. U slučaju veoma velikog broja dolazaka, te zemlje moraju da se oslone na solidarnost drugih članica. U takvom slučaju, granične procedure trebalo bi proširiti na veći broj migranata.

Preraspodela unutar EU

Unutar EU godišnje će biti preraspodeljeno do 30.000 ljudi. Članice koje ne žele da prihvate izbeglice moraju da pomažu na drugi način, recimo finansijski.

Što je veća potreba, mora biti i veći doprinos solidarnosti, princip je ovog Pakta, za koji Evropska komisija još uvek radi na detaljima.

U budućnosti bi trebalo da se više zna o tome ko su izbeglice koje ulaze u EU. U centralnoj bazi podataka Unije prikupljaće se otisci prstiju i biometrijski podaci, a planirane su i bezbednosne provere.

Delovi reforme ostaju kontroverzni

Delovi reforme se i dalje smatraju kontroverznim, čak i u završnoj fazi zakonodavnog procesa. Zato se očekuje tesna odluka na glasanju.

„Ne očekujem veliku većinu, u smislu da će odjednom na to pristati 705 poslanika. Očekujem pomešanu sliku kada su u pitanju pojedinačni pravni akti, ali očekujem i da će Pakt sveukupno biti usvojen“, kaže evroposlanica iz redova Hrišćansko-demokratske unije Nemačke Lena Dipon.

Pritom je posebno važna većina demohrišćana, socijaldemokrata i liberala. Pored levih i desnih populista, i Zeleni će verovatno glasati protiv – barem protiv većine delova reforme.

„Suština je da je ovde odlučeno o reformi azila koja značajno pooštrava zakone o azilu, a to nam verovatno ne pomaže da ostvarimo pravedniju raspodelu ili bržu integraciju onih koji dobijaju zaštitu u Evropi – već suprotno“, kaže evroposlanik Zelenih Erik Markvart.

Nemačka – glavni cilj migranata

Političari demohrišćanske Evropske narodne partije EPP upozoravaju da će Pakt o azilu i migraciji propasti na glasanju. U tom slučaju, pitanje migracija će verovatno igrati još veću ulogu u predizbornoj kampanji za izbore za Evropski parlament koji se održavaju od 6. do 9. juna. To će posebno koristiti desničarskim stankama.

Agencija EU za azil očekuje da će zahtevi za azil ove godine ostati na visokom nivou. Prošle godine ih je bilo preko milion. Glavna ciljna zemlja i dalje je – Nemačka.

Tagovi:

EU Migranti Evropski parlament Reforma prava na azil
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Avion

Prinudno sletanje

30.septembar 2026. I. M.

Incident na letu za Tel Aviv: Avion sleteo u Saudijsku Arabiju posle sukoba pilota

Avion kompanije Flydubai na letu iz Dubaija za Tel Aviv preusmeren je u Saudijsku Arabiju nakon incidenta u pilotskoj kabini. Prema izraelskom zvaničniku, piloti su se fizički sukobili, dok su izraelski mediji objavili navode da je jedan od njih napadnut nožem

Protest u Parizu

Francuska

30.septembar 2026. I. M.

Masovna blokada srednjih škola i sukob učenika sa policijom

Protesti francuskih srednjoškolaca proširili su se na čitavu zemlju. Prema podacima Ministarstva prosvete, blokade i protesti su održani u 338 škola, dok je policija saopštila da je uhapsila 40 osoba

Mađar, Orban, kolaž

Mađarska

27.septembar 2026. I.M.

Peter Mađar: Mađarska je pod Orbanom opljačkana, odgovorni će snositi posledice

„Naša zemlja je opljačkana, ponekad veoma lukavo, uz pomoć zakona“, rekao je mađarski premijer Peter Mađar, govoreći o poslovima za koje tvrdi da su ostali bez odgovornosti

Celivanje moštiju u Rusiji

Rusija

26.septembar 2026. B. B.

Zašto Rusija u bitku šalje mrtve prinčeve i svetitelje

Slanje verske relikvije u boj može delovati neobično, ali otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima, Moskva nastoji da iskoristi svaki mogući način mobilizacije

Protest učenika u Lajpcigu protiv obaveznog vojnog roka

Nemačka

26.septembar 2026. Dijana Roščić (DW)

„Nismo topovsko meso“: Nemački đaci protestuju protiv vojne obaveze

Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure