img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

U senci smrti tri devojčice: Evropski parlament odlučuje o reformi prava na azil

10. april 2024, 13:41 M.P. /DW
Foto: AP/Francisco Seco
Ilustracija
Copied

Rano jutros na obali grčkog ostrva tri devojčice izgubile su život, kada se nasukao čamac sa migrantima. Još jedan pokušaj za boljim životom u Evropi nije uspeo, a sve to neposredno pred glasanje evroparlamentaraca o reformi prava na azil

Vatrogasna služba Grčke izvukla je tela tri maloletne devojčice sa stenovite obale u Kardamili na  Hiosu, gde se rano jutros nasukao čamac sa migrantima.

Stradale devojčice bile su uzrasta deset, sedam i pet godina, a njihova majka nalazi se na lečenju u bolnici Hios, zajedno sa njeno drugo dvoje dece, navode grčki mediji.

Prema informacijama obalske straže, spašeno je ukupno 19 ljudi. Nadležni procenjuju da su na brodu bile ukupno 22 osobe, što proizilazi i iz svedočenja spasenih, prema kojima nema nestalih. Spašeni migransti su iz Avganistana.

Do nesreće je došlo kada se čamac na naduvavanje nasukao na neravnu stenovitu obalu u oblasti Parpanda Kardamilon na ostrvu Hios, koje se nalazi na samo sedam kilometara od turske obale.

Reforma prava na azil

Raspravljalo se osam godina, a sada je Evropski parlament spreman da finalizuje verovatno jednu od najvažnijih reformi Evropske unije – onu o pravu na azil. Glasanje će verovatno biti tesno, piše Dojče Vele.

Posle više od osam godina diskusija, države-članice i parlament EU sredinom decembra prošle godine, u načelu su se složili oko tzv. Pakta o azilu i migracijama. Ali, još nije savladana poslednja prepreka. Konačnu odluku donosi Evropski parlament, čiji poslanici danas popodne glasaju o tome. Ukoliko se izglasa, države-članice EU imaće rok dve godine da nove propise primene.

Rasteretiti Italiju i Grčku

Cilj Pakta je da se bolje upravlja migracijama. Svako ko ima male šanse da dobije pravo na ostanak u EU, trebalo bi da bude brže deportovan. Iza toga stoje obavezne granične procedure, koje bi po pravilu trebalo da budu završene nakon dvanaest nedelja.

Maloletnici bez pratnje su iz tih postupaka isključeni. Pod pritiskom Zelenih, nemačka vlada želela je da isključi i porodice sa decom – ali nije uspela.

Pakt o migraciji ima za cilj da pomogne zemljama na spoljnim granicama EU, onima koje prve primaju migrante, kao što su Italija i Grčka. U slučaju veoma velikog broja dolazaka, te zemlje moraju da se oslone na solidarnost drugih članica. U takvom slučaju, granične procedure trebalo bi proširiti na veći broj migranata.

Preraspodela unutar EU

Unutar EU godišnje će biti preraspodeljeno do 30.000 ljudi. Članice koje ne žele da prihvate izbeglice moraju da pomažu na drugi način, recimo finansijski.

Što je veća potreba, mora biti i veći doprinos solidarnosti, princip je ovog Pakta, za koji Evropska komisija još uvek radi na detaljima.

U budućnosti bi trebalo da se više zna o tome ko su izbeglice koje ulaze u EU. U centralnoj bazi podataka Unije prikupljaće se otisci prstiju i biometrijski podaci, a planirane su i bezbednosne provere.

Delovi reforme ostaju kontroverzni

Delovi reforme se i dalje smatraju kontroverznim, čak i u završnoj fazi zakonodavnog procesa. Zato se očekuje tesna odluka na glasanju.

„Ne očekujem veliku većinu, u smislu da će odjednom na to pristati 705 poslanika. Očekujem pomešanu sliku kada su u pitanju pojedinačni pravni akti, ali očekujem i da će Pakt sveukupno biti usvojen“, kaže evroposlanica iz redova Hrišćansko-demokratske unije Nemačke Lena Dipon.

Pritom je posebno važna većina demohrišćana, socijaldemokrata i liberala. Pored levih i desnih populista, i Zeleni će verovatno glasati protiv – barem protiv većine delova reforme.

„Suština je da je ovde odlučeno o reformi azila koja značajno pooštrava zakone o azilu, a to nam verovatno ne pomaže da ostvarimo pravedniju raspodelu ili bržu integraciju onih koji dobijaju zaštitu u Evropi – već suprotno“, kaže evroposlanik Zelenih Erik Markvart.

Nemačka – glavni cilj migranata

Političari demohrišćanske Evropske narodne partije EPP upozoravaju da će Pakt o azilu i migraciji propasti na glasanju. U tom slučaju, pitanje migracija će verovatno igrati još veću ulogu u predizbornoj kampanji za izbore za Evropski parlament koji se održavaju od 6. do 9. juna. To će posebno koristiti desničarskim stankama.

Agencija EU za azil očekuje da će zahtevi za azil ove godine ostati na visokom nivou. Prošle godine ih je bilo preko milion. Glavna ciljna zemlja i dalje je – Nemačka.

Tagovi:

EU Evropski parlament Migranti Reforma prava na azil
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Terorističi napad u Australiji

15.decembar 2025. B. B.

Napadači u Sidneju otac i sin, zastave u Australiji na pola koplja u znak žalosti

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima ubijeno je 16, a ranjeno 40 ljudi

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure