img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

U senci smrti tri devojčice: Evropski parlament odlučuje o reformi prava na azil

10. april 2024, 13:41 M.P. /DW
Foto: AP/Francisco Seco
Ilustracija
Copied

Rano jutros na obali grčkog ostrva tri devojčice izgubile su život, kada se nasukao čamac sa migrantima. Još jedan pokušaj za boljim životom u Evropi nije uspeo, a sve to neposredno pred glasanje evroparlamentaraca o reformi prava na azil

Vatrogasna služba Grčke izvukla je tela tri maloletne devojčice sa stenovite obale u Kardamili na  Hiosu, gde se rano jutros nasukao čamac sa migrantima.

Stradale devojčice bile su uzrasta deset, sedam i pet godina, a njihova majka nalazi se na lečenju u bolnici Hios, zajedno sa njeno drugo dvoje dece, navode grčki mediji.

Prema informacijama obalske straže, spašeno je ukupno 19 ljudi. Nadležni procenjuju da su na brodu bile ukupno 22 osobe, što proizilazi i iz svedočenja spasenih, prema kojima nema nestalih. Spašeni migransti su iz Avganistana.

Do nesreće je došlo kada se čamac na naduvavanje nasukao na neravnu stenovitu obalu u oblasti Parpanda Kardamilon na ostrvu Hios, koje se nalazi na samo sedam kilometara od turske obale.

Reforma prava na azil

Raspravljalo se osam godina, a sada je Evropski parlament spreman da finalizuje verovatno jednu od najvažnijih reformi Evropske unije – onu o pravu na azil. Glasanje će verovatno biti tesno, piše Dojče Vele.

Posle više od osam godina diskusija, države-članice i parlament EU sredinom decembra prošle godine, u načelu su se složili oko tzv. Pakta o azilu i migracijama. Ali, još nije savladana poslednja prepreka. Konačnu odluku donosi Evropski parlament, čiji poslanici danas popodne glasaju o tome. Ukoliko se izglasa, države-članice EU imaće rok dve godine da nove propise primene.

Rasteretiti Italiju i Grčku

Cilj Pakta je da se bolje upravlja migracijama. Svako ko ima male šanse da dobije pravo na ostanak u EU, trebalo bi da bude brže deportovan. Iza toga stoje obavezne granične procedure, koje bi po pravilu trebalo da budu završene nakon dvanaest nedelja.

Maloletnici bez pratnje su iz tih postupaka isključeni. Pod pritiskom Zelenih, nemačka vlada želela je da isključi i porodice sa decom – ali nije uspela.

Pakt o migraciji ima za cilj da pomogne zemljama na spoljnim granicama EU, onima koje prve primaju migrante, kao što su Italija i Grčka. U slučaju veoma velikog broja dolazaka, te zemlje moraju da se oslone na solidarnost drugih članica. U takvom slučaju, granične procedure trebalo bi proširiti na veći broj migranata.

Preraspodela unutar EU

Unutar EU godišnje će biti preraspodeljeno do 30.000 ljudi. Članice koje ne žele da prihvate izbeglice moraju da pomažu na drugi način, recimo finansijski.

Što je veća potreba, mora biti i veći doprinos solidarnosti, princip je ovog Pakta, za koji Evropska komisija još uvek radi na detaljima.

U budućnosti bi trebalo da se više zna o tome ko su izbeglice koje ulaze u EU. U centralnoj bazi podataka Unije prikupljaće se otisci prstiju i biometrijski podaci, a planirane su i bezbednosne provere.

Delovi reforme ostaju kontroverzni

Delovi reforme se i dalje smatraju kontroverznim, čak i u završnoj fazi zakonodavnog procesa. Zato se očekuje tesna odluka na glasanju.

„Ne očekujem veliku većinu, u smislu da će odjednom na to pristati 705 poslanika. Očekujem pomešanu sliku kada su u pitanju pojedinačni pravni akti, ali očekujem i da će Pakt sveukupno biti usvojen“, kaže evroposlanica iz redova Hrišćansko-demokratske unije Nemačke Lena Dipon.

Pritom je posebno važna većina demohrišćana, socijaldemokrata i liberala. Pored levih i desnih populista, i Zeleni će verovatno glasati protiv – barem protiv većine delova reforme.

„Suština je da je ovde odlučeno o reformi azila koja značajno pooštrava zakone o azilu, a to nam verovatno ne pomaže da ostvarimo pravedniju raspodelu ili bržu integraciju onih koji dobijaju zaštitu u Evropi – već suprotno“, kaže evroposlanik Zelenih Erik Markvart.

Nemačka – glavni cilj migranata

Političari demohrišćanske Evropske narodne partije EPP upozoravaju da će Pakt o azilu i migraciji propasti na glasanju. U tom slučaju, pitanje migracija će verovatno igrati još veću ulogu u predizbornoj kampanji za izbore za Evropski parlament koji se održavaju od 6. do 9. juna. To će posebno koristiti desničarskim stankama.

Agencija EU za azil očekuje da će zahtevi za azil ove godine ostati na visokom nivou. Prošle godine ih je bilo preko milion. Glavna ciljna zemlja i dalje je – Nemačka.

Tagovi:

EU Migranti Evropski parlament Reforma prava na azil
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

17.mart 2026. B. B.

Ostavka šefa američke službe za borbu protiv terorizma zbog rata sa Iranom

„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je sada već bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent

Nafta

17.mart 2026. Martina Švikovski (DW)

Naftna kriza: Može li Afrika da nadomesti snabdevanja sa Bliskog istoka

Mogu li afričke zemlje izvoznice nafte kratkoročno da povećaju proizvodnju i tako stabilizuju cene na svetskom tržištu koju je poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza

Silpb na bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. I.M.

Izrael tvrdi da je ubio iranskog zvaničnika Laridžanija, Iran objavio njegovo pismo

Izraelske snage tvrde da je sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani ubijen u vazdušnom napadu, dok se na njegovom zvaničnom nalogu na Iksu pojavilo rukom napisano pismo

Masa ljudi sa uzdignutim pesniciama, piuškama fotografijama ajatolaha Alija Hamneija

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. A.I.

Taktičko uzdržavanje ili nešto drugo: Da li su Huti adut Irana?

Jemenski Huti su do sada bili verni saveznik Teherana. Otkako su SAD i Izrael napali Iran oni su uzdržani. Zašto oklevaju i šta će biti ako se i oni uključe u rat?

Bolesno dete

Agresivna infekcija

17.mart 2026. I.M.

Meningitis u Britaniji: Dvoje mrtvih, redovi za antibiotike i veliki strah među studentima

Nakon izbijanja meningitisa među mladima u Kentu, britanske zdravstvene vlasti suočavaju se sa kritikama zbog brzine reakcije. U međuvremenu, studenti i građani pokušavaju da se zaštite u atmosferi koja podseća na početak pandemije korona virusa

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure