img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

U senci smrti tri devojčice: Evropski parlament odlučuje o reformi prava na azil

10. april 2024, 13:41 M.P. /DW
Foto: AP/Francisco Seco
Ilustracija
Copied

Rano jutros na obali grčkog ostrva tri devojčice izgubile su život, kada se nasukao čamac sa migrantima. Još jedan pokušaj za boljim životom u Evropi nije uspeo, a sve to neposredno pred glasanje evroparlamentaraca o reformi prava na azil

Vatrogasna služba Grčke izvukla je tela tri maloletne devojčice sa stenovite obale u Kardamili na  Hiosu, gde se rano jutros nasukao čamac sa migrantima.

Stradale devojčice bile su uzrasta deset, sedam i pet godina, a njihova majka nalazi se na lečenju u bolnici Hios, zajedno sa njeno drugo dvoje dece, navode grčki mediji.

Prema informacijama obalske straže, spašeno je ukupno 19 ljudi. Nadležni procenjuju da su na brodu bile ukupno 22 osobe, što proizilazi i iz svedočenja spasenih, prema kojima nema nestalih. Spašeni migransti su iz Avganistana.

Do nesreće je došlo kada se čamac na naduvavanje nasukao na neravnu stenovitu obalu u oblasti Parpanda Kardamilon na ostrvu Hios, koje se nalazi na samo sedam kilometara od turske obale.

Reforma prava na azil

Raspravljalo se osam godina, a sada je Evropski parlament spreman da finalizuje verovatno jednu od najvažnijih reformi Evropske unije – onu o pravu na azil. Glasanje će verovatno biti tesno, piše Dojče Vele.

Posle više od osam godina diskusija, države-članice i parlament EU sredinom decembra prošle godine, u načelu su se složili oko tzv. Pakta o azilu i migracijama. Ali, još nije savladana poslednja prepreka. Konačnu odluku donosi Evropski parlament, čiji poslanici danas popodne glasaju o tome. Ukoliko se izglasa, države-članice EU imaće rok dve godine da nove propise primene.

Rasteretiti Italiju i Grčku

Cilj Pakta je da se bolje upravlja migracijama. Svako ko ima male šanse da dobije pravo na ostanak u EU, trebalo bi da bude brže deportovan. Iza toga stoje obavezne granične procedure, koje bi po pravilu trebalo da budu završene nakon dvanaest nedelja.

Maloletnici bez pratnje su iz tih postupaka isključeni. Pod pritiskom Zelenih, nemačka vlada želela je da isključi i porodice sa decom – ali nije uspela.

Pakt o migraciji ima za cilj da pomogne zemljama na spoljnim granicama EU, onima koje prve primaju migrante, kao što su Italija i Grčka. U slučaju veoma velikog broja dolazaka, te zemlje moraju da se oslone na solidarnost drugih članica. U takvom slučaju, granične procedure trebalo bi proširiti na veći broj migranata.

Preraspodela unutar EU

Unutar EU godišnje će biti preraspodeljeno do 30.000 ljudi. Članice koje ne žele da prihvate izbeglice moraju da pomažu na drugi način, recimo finansijski.

Što je veća potreba, mora biti i veći doprinos solidarnosti, princip je ovog Pakta, za koji Evropska komisija još uvek radi na detaljima.

U budućnosti bi trebalo da se više zna o tome ko su izbeglice koje ulaze u EU. U centralnoj bazi podataka Unije prikupljaće se otisci prstiju i biometrijski podaci, a planirane su i bezbednosne provere.

Delovi reforme ostaju kontroverzni

Delovi reforme se i dalje smatraju kontroverznim, čak i u završnoj fazi zakonodavnog procesa. Zato se očekuje tesna odluka na glasanju.

„Ne očekujem veliku većinu, u smislu da će odjednom na to pristati 705 poslanika. Očekujem pomešanu sliku kada su u pitanju pojedinačni pravni akti, ali očekujem i da će Pakt sveukupno biti usvojen“, kaže evroposlanica iz redova Hrišćansko-demokratske unije Nemačke Lena Dipon.

Pritom je posebno važna većina demohrišćana, socijaldemokrata i liberala. Pored levih i desnih populista, i Zeleni će verovatno glasati protiv – barem protiv većine delova reforme.

„Suština je da je ovde odlučeno o reformi azila koja značajno pooštrava zakone o azilu, a to nam verovatno ne pomaže da ostvarimo pravedniju raspodelu ili bržu integraciju onih koji dobijaju zaštitu u Evropi – već suprotno“, kaže evroposlanik Zelenih Erik Markvart.

Nemačka – glavni cilj migranata

Političari demohrišćanske Evropske narodne partije EPP upozoravaju da će Pakt o azilu i migraciji propasti na glasanju. U tom slučaju, pitanje migracija će verovatno igrati još veću ulogu u predizbornoj kampanji za izbore za Evropski parlament koji se održavaju od 6. do 9. juna. To će posebno koristiti desničarskim stankama.

Agencija EU za azil očekuje da će zahtevi za azil ove godine ostati na visokom nivou. Prošle godine ih je bilo preko milion. Glavna ciljna zemlja i dalje je – Nemačka.

Tagovi:

EU Evropski parlament Migranti Reforma prava na azil
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure