img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaoštravanje između Irana i Zapada

U mutnim vodama nesporazuma

29. март 2007, 04:40 Duška Anastasijević
Copied

Sudeći po odabiru trenutka i mete, izvesno je da je hapšenje brižljivo tempirano i pripremljeno u Teheranu, ali je za sada neizvesno kakav politički kapital Iran namerava da izvuče iz najnovijeg incidenta

TEMPIRANI INCIDENT: Britanski vojnik…

„Ukoliko neprijatelji Irana nameravaju da upotrebe silu i nasilje, i učine nešto nelegalno“, gromoglasno je izjavio verski vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, „iranski narod i zvaničnici će bez sumnje upotrebiti sva raspoloživa sredstva da napadnu neprijateljske osvajače.“ Iako su mnogi pomislili da je ajatolah bio paranoičan kada je izabrao da prošle srede baš ovim rečima sunarodnicima poželi srećnu Novu persijsku godinu, brzo se ispostvilo da je Ali Hamnei vrlo dobro znao šta govori.

Samo dva dana kasnije, u jeku novogodišnjih praznika, iranske vlasti presrele su patrolu britanske fregate „Kornvol“ u Persijskom zalivu, na ulazu u kanal Šat el Arab, i uhapsile petnaest članova posade, među njima i jednu ženu. Iranske vlasti tvrde da se patrola obrela u iranskim teritorijalnim vodama i time narušila suverenitet Irana. Britanskom ambasadoru u Teheranu Džefriju Adamsu, kome još nije omogućeno da stupi u kontakt sa otetim sunarodnicima, rečeno je da su članovi posade dobro, ali da iranske vlasti najpre moraju da utvrde da li je patrola namerno zagazila u iranske vode, i u skladu sa tim odluče da li će protiv njih biti pokrenut sudski postupak. BBC je javio da se članovi patrole nalaze u bazi iranske Revolucionarne garde u Teheranu.

…i sporne teritorijalne vode Šat el Arab

ISTO, SAMO DRUGAČIJE: Vest o hapšenju Britanaca odjeknula je samo dan pre sednice Saveta bezbednosti UN-a na kojoj je jednoglasno doneta odluka da se pooštre sankcije prema Iranu, jer Teheran nije obustavio program za obogaćivanje uranijuma. U retkim trenucima saglasja u Savetu bezbednosti UN-a, Iranu je dat rok od dva meseca da uskladi svoje nuklearno ponašanje sa Rezolucijom 1747. Britanskog premijera Tonija Blera je hapšenje članova posade broda „Kornvol“ zateklo na putu za Berlin, gde je prošlog vikenda pompezno obeležena godišnjica nastanka Evropske ekonomske zajednice, preteče današnje EU; otuda je stigla jednoglasna poruka evropskih državnika da se uhapšeni Britanci smesta puste na slobodu. Apelima za oslobađanje Britanaca pridružila se i vlada u Bagdadu uz tvrdnje da se patrola nalazila u iračkim vodama.

Sudeći po odabiru trenutka i mete, izvesno je da je hapšenje brižljivo tempirano i pripremljeno u Teheranu, ali je za sada neizvesno kakav politički kapital Iran namerava da izvuče iz najnovijeg incidenta. „Mislim da je reč o reakciji na sankcije UN-a od pre nekoliko dana“, izjavio je za radio BBC Ali Pahlavan, odgovorni urednik „Iran njuza“, nezavisnih teheranskih novina. „Revolucionarna garda, bliska predsedniku Mahmudu Ahmedinedžadu već je bila najavila da će Iran naći način da reaguje“, kaže Pahlavan.

Britanski članovi posade nedavno su već bili meta sličnog incidenta, a povod je bio isti, ali su danas okolnosti drugačije. Iranske vlasti su u junu 2004. pod istim izgovorom uhapsile osmoro Britanaca, ali su oni pušteni nakon nekoliko dana ispitivanja. Admiral ser Alen Vest, koji je u to vreme bio glavni zapovednik Kraljevske mornarice, smatra da ova dva događaja nisu za poređenje: „Mislim da je ovoga puta sve orkestrirano u Teheranu. Čini mi se da je incident iz 2004, započeo na lokalnom nivou, a da se Teheran tek kasnije umešao, mada ne možemo da budemo sigurni.“ Admiral Vest podseća da je britanska patrola tada plovila uzvodno uskim kanalom Šat el Arab duž koga se jednim delom prostire granica Iraka sa Iranom, i da su iranske vlasti tada možda i mogle da posumnjaju da su se Britanci našli u zabranu.

Nevolja je u tome što Iran i Irak nikada nisu precizno raskrstili sa tim kuda ide granica. Mešovita komisija, koja godinama pokušava da reši razgraničenje u teritorijalnim vodama, a u kojoj sede Iranci i Iračani, nije se sastala od početka rata, mada i britanski premijer Toni Bler, kao i zvanični Bagdad, tvrdi da su članovi posade uhašeni u vodama Iraka.

OSETLJIVA FAZA: Urednik „Iran njuza“ Pahlavan smatra da je situacija mnogo ozbiljnija i teža danas nego pre više od dve godine, kada se nakon diplomatskih intervencija tiho razrešila za samo nekoliko dana. „Pre dve godine Iran je imao umereniju vladu, a danas je na vlasti Revolucionarna garda.“ Pahlavan podseća i na to da je kriza povodom iranskog nukelarnog programa ušla u veoma osetljivu fazu, ali i da Iran danas nastupa sa mnogo više samopouzdanja. „Ali, Britanci su mnogo veštiji u diplomatiji od Amerikanaca, i bolje razumeju Persiju. Da se to dogodilo američkim članovima posade, to bi moglo da izazove rat.“

Mirna predaja Britanaca iranskim vlastima izazvala je porugu u američkim vojnim krugovima na terenu. Zamenik zapovednika na američkom brodu Andervud izjavio je novinaru britanskog dnevnika „Independent“: „Po pravilima službe, samoodbrana nije samo naše pravo već i obaveza. Britanci su po mom uverenju imali potpuno pravo i opravdanje da se brane, umesto što su dozvolili da budu uhapšeni. I dalje nam nije jasno zašto se nisu branili…“

Admiral Vest ima spreman odgovor: „Mi postupamo po drugačijim pravilima kojima izbegavamo zaoštravanje sukoba, jer ne želimo povode za rat. Mi tamo patroliramo zbog bezbednosti čitavog regiona, jer štitimo iračke naftne platforme koje su meta napada, i zato što želimo da sprečimo šverc i upliv terorista. Zbog toga ne želimo eskalaciju. Umesto da krenemo u akciju i potopimo sve pred sobom, mi pokušavamo da smirimo situaciju, i zbog toga su naši ljudi dozvolili da budu uhapšeni.“

Iako je nejasno kakvu korist Teheran namerava da izvuče iz ove stuacije, mnogi strahuju da bi najnovije zaoštravanje odnosa Irana sa Zapadom moglo imati veze sa hapšenjem petorice Iranaca u Iraku polovinom januara. Neki podsećaju da su američke snage u Iraku uhapsile petoricu iranskih državljana pod sumnjom da kao pripadnici Iranske revolucionarne garde pomažu šiitske paravojne grupe u oružju i novcu, samo dva dana nakon Bušovog svečanog podnošenja izveštaja o stanju nacije, kada je optužio Siriju i Iran da rovare Irakom i ometaju stabilizaciju zemlje.

Da je Teheran ovoga puta mnogo ozbiljniji nego 2004, svedoči i činjenica da rasplet ove krize još nije na vidiku, jer su London i Teheran tek u fazi razmenjivanja oštrih diplomatskih ukora.

Glasilo britanske mornarice „Brodovi Kraljevske mornarice“, svojevremeno je fregate poput „Kornvola“, koju je krstila princeza Dajana, nazvalo „očima i ušima ratne flote Kraljevske mornarice“. „Oči i uši“ ostale su slepe i gluve na upozorenja CIA da Teheran sprema incident. Patrolni čamac posade koja je uhapšena pre dve godine danas se kao trofej čuva u Vojnom muzeju u Teheranu. Kolekcija će, sva je prilika, biti obogaćena.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure