img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka Republika

TV Nova – ponovo

09. maj 2001, 22:35 Veljko Samolov
Copied

Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa "velikom magu"

Bilo je dosta simboličke patetike kada je nekadašnje srednjoevropsko medijsko čudo – TV Nova – nedavno emitovalo film Titanik, osvajača više Oskara. Prema ispitivanjima gledanosti nekoliko čeških TV stanica tih večeri, TV Nova vlasnika Vladimira Železnog ubedljivo je potukla sve ostale konkurente – svaki drugi Čeh je dve večeri zaredom od 20 časova, gledao baš stradanje Titanika.

Druga polovina gledalaca podelila se na četiri preostala kanala koji se vide u celoj Češkoj, kao i na više lokalnih, satelitskih i kablovskih programa. I zarada Vladimira Železnog u dva dana emitovanja filma bila je kao nekada – od reklama je ubrao nešto više od 20 miliona čeških kruna, što je oko 1,1 milion maraka. Zaista, sve je ličilo na nekoliko poslednjih godina 20. veka, kada je TV Nova na domaćem terenu tukla državnu TV i suvereno slovila za najuspešniju privatnu medijsku kuću u ovom delu Evrope, čiji je program, istina, prepun nasilja, kriminala, seksa i krvi (naravno, sve u „b“ produkciji), ali je „makar“ veoma gledan…

NOVE MUKE ŽELEZNOG: Čitaoci „Vremena“ setiće se da je na ovim stranicama pre nekoliko nedelja napisano kako je afera „Dr Vladimir Železni i TV Nova“ izbila na naslovne stranice svih čeških novina zbog enormnog duga od 27 miliona dolara jednom poslovnom partneru u SAD, zbog grubog nepoštovanja ugovora i kako je dr Železni, ljubimac mnogih ovdašnjih političara, istu sumu, gotovo u paru, pozajmio preko jedne češke propale banke od nekih poslovnih ljudi u Lihtenštajnu. Blokirana mu je imovina u Francuskoj i kojekuda po Evropi, a u međuvremenu su i novi poverioci zatražili da im Železni odmah vrati novac.

Donedavno, on je još i izlazio u javnost objašnjavajući kako su u pitanju najpre zabune, pa zatim normalni poslovni potezi koji će se razjasniti, pa kako je poslovni rizik nešto najnormalnije u čitavom svetu, ali već nedeljama vlasnik TV Nove izbegava javnu reč. Najzad, koliko god ranije bili blagonakloni prema dr Železnom, ni češki organi gonjenja nisu mogli da žmure pred ogromnim pritiskom iz sveta.

Nepunih nedelju dana pre emitovanja Titanika, dr Vladimir Železni privođen je u cik zore u sedište češke finansijske policije. Tamo su ga saslušavali i po deset sati dnevno pod sumnjama za prevare, za utaju poreza, za neplaćenu carinu pri uvozu vrednih slika… U 1997. i 1998. godini dr Železni nije platio porez u ukupnom iznosu od oko tri miliona maraka, a policija istražuje i sve ostale poreske obaveze. U isto vreme, strasni kolekcionar vrednih dela moderne umetnosti dr Železni uvezao je u Češku više slika, među njima i jednog Šagala, ne plativši carinu od oko četiri miliona maraka. Ispitivanja se nastavljaju, neke optužnice su gotove, neke se još dopunjuju. Dr Železni je već platio onaj carinski deo „zaborava“, a za ostale do sada otkrivene finansijske mućke preti mu 12 godina zatvora. Uz sve to, samo tokom 1999. godine protiv Vladimira Železnog podneto je još deset najrazličitijih krivičnih prijava – od kršenja Zakona o autorskim pravima, do antidatiranja nekih vrednih ugovora.

U zemlji, u kojoj gotovo da nema meseca u kome se ne otkrije neka velika finansijska afera korupcijskog tipa milionskih vrednosti, javnost postaje veoma osetljiva na i najmanju najavu nečeg sličnog. Jer, Češka jeste zemlja u kojoj se, recimo, blagovremeno plaćanje poreza i ostalih dugovanja „državi“ smatra ne samo dobrim običajem, koji je naročito razvijen još u doba Austrougarske monarhije, već i nekom vrstom porodične časti, pa „zaboravnosti“ te vrste zaista nemaju dobru prođu. Pogotovo, ako je u pitanju javna ličnost, što dr Železni svakako jeste.

DRUGE POUKE: Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa „velikom magu“. Najblaže osude, naravno, stižu iz redova Klausovih konzervativaca i Zemanovih socijaldemokrata, koji imaju specifične odnose o nenapadanju i međusobnoj saradnji, iako su na suprotnim polovima češke političke scene – te dve partije, kao vladajuće, TV Nova je čuvala koliko god je i kad god je mogla. Pa ipak, i iz njihovih redova dolaze osude u stilu „svi moraju biti jednaki pred zakonom, ko ga prekrši – neka odgovara“.

Mnogo oštriji su članovi opozicionih partija – iz Unije slobode, recimo, poručuju da se za neplaćeni porez jednostavno mora odgovarati, a ukoliko je osumnjičeni moćan čovek, pred sudom ne može očekivati baš nikakve olakšice. Budi se i pomalo uspavana kulturna javnost Češke, iz koje dolaze promišljanja o TV Novi kao o „komediji greške“, o medijskoj kući koja je grubo kršila dobar ukus, ali i kao o „banalnom odgovoru na vreme u kome nije bilo nikakve mogućnosti izbora“. Nekako najmirnije reaguju, pak, oni koji su sasvim okrenuti novim tehnologijama i koji su za sve vrste klasičnih medija odavno otpisani – oni smatraju da će u najskorije vreme korisnik/gledalac moći sam da sastavlja svoj program sa računarske mreže, pa će tako na jednom serveru imati telenovelu, na drugom informativni program, a na trećem filmski arhiv.

(Iz Praga, specijalno za „Vreme“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure