img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka Republika

TV Nova – ponovo

09. maj 2001, 22:35 Veljko Samolov
Copied

Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa "velikom magu"

Bilo je dosta simboličke patetike kada je nekadašnje srednjoevropsko medijsko čudo – TV Nova – nedavno emitovalo film Titanik, osvajača više Oskara. Prema ispitivanjima gledanosti nekoliko čeških TV stanica tih večeri, TV Nova vlasnika Vladimira Železnog ubedljivo je potukla sve ostale konkurente – svaki drugi Čeh je dve večeri zaredom od 20 časova, gledao baš stradanje Titanika.

Druga polovina gledalaca podelila se na četiri preostala kanala koji se vide u celoj Češkoj, kao i na više lokalnih, satelitskih i kablovskih programa. I zarada Vladimira Železnog u dva dana emitovanja filma bila je kao nekada – od reklama je ubrao nešto više od 20 miliona čeških kruna, što je oko 1,1 milion maraka. Zaista, sve je ličilo na nekoliko poslednjih godina 20. veka, kada je TV Nova na domaćem terenu tukla državnu TV i suvereno slovila za najuspešniju privatnu medijsku kuću u ovom delu Evrope, čiji je program, istina, prepun nasilja, kriminala, seksa i krvi (naravno, sve u „b“ produkciji), ali je „makar“ veoma gledan…

NOVE MUKE ŽELEZNOG: Čitaoci „Vremena“ setiće se da je na ovim stranicama pre nekoliko nedelja napisano kako je afera „Dr Vladimir Železni i TV Nova“ izbila na naslovne stranice svih čeških novina zbog enormnog duga od 27 miliona dolara jednom poslovnom partneru u SAD, zbog grubog nepoštovanja ugovora i kako je dr Železni, ljubimac mnogih ovdašnjih političara, istu sumu, gotovo u paru, pozajmio preko jedne češke propale banke od nekih poslovnih ljudi u Lihtenštajnu. Blokirana mu je imovina u Francuskoj i kojekuda po Evropi, a u međuvremenu su i novi poverioci zatražili da im Železni odmah vrati novac.

Donedavno, on je još i izlazio u javnost objašnjavajući kako su u pitanju najpre zabune, pa zatim normalni poslovni potezi koji će se razjasniti, pa kako je poslovni rizik nešto najnormalnije u čitavom svetu, ali već nedeljama vlasnik TV Nove izbegava javnu reč. Najzad, koliko god ranije bili blagonakloni prema dr Železnom, ni češki organi gonjenja nisu mogli da žmure pred ogromnim pritiskom iz sveta.

Nepunih nedelju dana pre emitovanja Titanika, dr Vladimir Železni privođen je u cik zore u sedište češke finansijske policije. Tamo su ga saslušavali i po deset sati dnevno pod sumnjama za prevare, za utaju poreza, za neplaćenu carinu pri uvozu vrednih slika… U 1997. i 1998. godini dr Železni nije platio porez u ukupnom iznosu od oko tri miliona maraka, a policija istražuje i sve ostale poreske obaveze. U isto vreme, strasni kolekcionar vrednih dela moderne umetnosti dr Železni uvezao je u Češku više slika, među njima i jednog Šagala, ne plativši carinu od oko četiri miliona maraka. Ispitivanja se nastavljaju, neke optužnice su gotove, neke se još dopunjuju. Dr Železni je već platio onaj carinski deo „zaborava“, a za ostale do sada otkrivene finansijske mućke preti mu 12 godina zatvora. Uz sve to, samo tokom 1999. godine protiv Vladimira Železnog podneto je još deset najrazličitijih krivičnih prijava – od kršenja Zakona o autorskim pravima, do antidatiranja nekih vrednih ugovora.

U zemlji, u kojoj gotovo da nema meseca u kome se ne otkrije neka velika finansijska afera korupcijskog tipa milionskih vrednosti, javnost postaje veoma osetljiva na i najmanju najavu nečeg sličnog. Jer, Češka jeste zemlja u kojoj se, recimo, blagovremeno plaćanje poreza i ostalih dugovanja „državi“ smatra ne samo dobrim običajem, koji je naročito razvijen još u doba Austrougarske monarhije, već i nekom vrstom porodične časti, pa „zaboravnosti“ te vrste zaista nemaju dobru prođu. Pogotovo, ako je u pitanju javna ličnost, što dr Železni svakako jeste.

DRUGE POUKE: Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa „velikom magu“. Najblaže osude, naravno, stižu iz redova Klausovih konzervativaca i Zemanovih socijaldemokrata, koji imaju specifične odnose o nenapadanju i međusobnoj saradnji, iako su na suprotnim polovima češke političke scene – te dve partije, kao vladajuće, TV Nova je čuvala koliko god je i kad god je mogla. Pa ipak, i iz njihovih redova dolaze osude u stilu „svi moraju biti jednaki pred zakonom, ko ga prekrši – neka odgovara“.

Mnogo oštriji su članovi opozicionih partija – iz Unije slobode, recimo, poručuju da se za neplaćeni porez jednostavno mora odgovarati, a ukoliko je osumnjičeni moćan čovek, pred sudom ne može očekivati baš nikakve olakšice. Budi se i pomalo uspavana kulturna javnost Češke, iz koje dolaze promišljanja o TV Novi kao o „komediji greške“, o medijskoj kući koja je grubo kršila dobar ukus, ali i kao o „banalnom odgovoru na vreme u kome nije bilo nikakve mogućnosti izbora“. Nekako najmirnije reaguju, pak, oni koji su sasvim okrenuti novim tehnologijama i koji su za sve vrste klasičnih medija odavno otpisani – oni smatraju da će u najskorije vreme korisnik/gledalac moći sam da sastavlja svoj program sa računarske mreže, pa će tako na jednom serveru imati telenovelu, na drugom informativni program, a na trećem filmski arhiv.

(Iz Praga, specijalno za „Vreme“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure