img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka Republika

TV Nova – ponovo

09. мај 2001, 22:35 Veljko Samolov
Copied

Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa "velikom magu"

Bilo je dosta simboličke patetike kada je nekadašnje srednjoevropsko medijsko čudo – TV Nova – nedavno emitovalo film Titanik, osvajača više Oskara. Prema ispitivanjima gledanosti nekoliko čeških TV stanica tih večeri, TV Nova vlasnika Vladimira Železnog ubedljivo je potukla sve ostale konkurente – svaki drugi Čeh je dve večeri zaredom od 20 časova, gledao baš stradanje Titanika.

Druga polovina gledalaca podelila se na četiri preostala kanala koji se vide u celoj Češkoj, kao i na više lokalnih, satelitskih i kablovskih programa. I zarada Vladimira Železnog u dva dana emitovanja filma bila je kao nekada – od reklama je ubrao nešto više od 20 miliona čeških kruna, što je oko 1,1 milion maraka. Zaista, sve je ličilo na nekoliko poslednjih godina 20. veka, kada je TV Nova na domaćem terenu tukla državnu TV i suvereno slovila za najuspešniju privatnu medijsku kuću u ovom delu Evrope, čiji je program, istina, prepun nasilja, kriminala, seksa i krvi (naravno, sve u „b“ produkciji), ali je „makar“ veoma gledan…

NOVE MUKE ŽELEZNOG: Čitaoci „Vremena“ setiće se da je na ovim stranicama pre nekoliko nedelja napisano kako je afera „Dr Vladimir Železni i TV Nova“ izbila na naslovne stranice svih čeških novina zbog enormnog duga od 27 miliona dolara jednom poslovnom partneru u SAD, zbog grubog nepoštovanja ugovora i kako je dr Železni, ljubimac mnogih ovdašnjih političara, istu sumu, gotovo u paru, pozajmio preko jedne češke propale banke od nekih poslovnih ljudi u Lihtenštajnu. Blokirana mu je imovina u Francuskoj i kojekuda po Evropi, a u međuvremenu su i novi poverioci zatražili da im Železni odmah vrati novac.

Donedavno, on je još i izlazio u javnost objašnjavajući kako su u pitanju najpre zabune, pa zatim normalni poslovni potezi koji će se razjasniti, pa kako je poslovni rizik nešto najnormalnije u čitavom svetu, ali već nedeljama vlasnik TV Nove izbegava javnu reč. Najzad, koliko god ranije bili blagonakloni prema dr Železnom, ni češki organi gonjenja nisu mogli da žmure pred ogromnim pritiskom iz sveta.

Nepunih nedelju dana pre emitovanja Titanika, dr Vladimir Železni privođen je u cik zore u sedište češke finansijske policije. Tamo su ga saslušavali i po deset sati dnevno pod sumnjama za prevare, za utaju poreza, za neplaćenu carinu pri uvozu vrednih slika… U 1997. i 1998. godini dr Železni nije platio porez u ukupnom iznosu od oko tri miliona maraka, a policija istražuje i sve ostale poreske obaveze. U isto vreme, strasni kolekcionar vrednih dela moderne umetnosti dr Železni uvezao je u Češku više slika, među njima i jednog Šagala, ne plativši carinu od oko četiri miliona maraka. Ispitivanja se nastavljaju, neke optužnice su gotove, neke se još dopunjuju. Dr Železni je već platio onaj carinski deo „zaborava“, a za ostale do sada otkrivene finansijske mućke preti mu 12 godina zatvora. Uz sve to, samo tokom 1999. godine protiv Vladimira Železnog podneto je još deset najrazličitijih krivičnih prijava – od kršenja Zakona o autorskim pravima, do antidatiranja nekih vrednih ugovora.

U zemlji, u kojoj gotovo da nema meseca u kome se ne otkrije neka velika finansijska afera korupcijskog tipa milionskih vrednosti, javnost postaje veoma osetljiva na i najmanju najavu nečeg sličnog. Jer, Češka jeste zemlja u kojoj se, recimo, blagovremeno plaćanje poreza i ostalih dugovanja „državi“ smatra ne samo dobrim običajem, koji je naročito razvijen još u doba Austrougarske monarhije, već i nekom vrstom porodične časti, pa „zaboravnosti“ te vrste zaista nemaju dobru prođu. Pogotovo, ako je u pitanju javna ličnost, što dr Železni svakako jeste.

DRUGE POUKE: Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa „velikom magu“. Najblaže osude, naravno, stižu iz redova Klausovih konzervativaca i Zemanovih socijaldemokrata, koji imaju specifične odnose o nenapadanju i međusobnoj saradnji, iako su na suprotnim polovima češke političke scene – te dve partije, kao vladajuće, TV Nova je čuvala koliko god je i kad god je mogla. Pa ipak, i iz njihovih redova dolaze osude u stilu „svi moraju biti jednaki pred zakonom, ko ga prekrši – neka odgovara“.

Mnogo oštriji su članovi opozicionih partija – iz Unije slobode, recimo, poručuju da se za neplaćeni porez jednostavno mora odgovarati, a ukoliko je osumnjičeni moćan čovek, pred sudom ne može očekivati baš nikakve olakšice. Budi se i pomalo uspavana kulturna javnost Češke, iz koje dolaze promišljanja o TV Novi kao o „komediji greške“, o medijskoj kući koja je grubo kršila dobar ukus, ali i kao o „banalnom odgovoru na vreme u kome nije bilo nikakve mogućnosti izbora“. Nekako najmirnije reaguju, pak, oni koji su sasvim okrenuti novim tehnologijama i koji su za sve vrste klasičnih medija odavno otpisani – oni smatraju da će u najskorije vreme korisnik/gledalac moći sam da sastavlja svoj program sa računarske mreže, pa će tako na jednom serveru imati telenovelu, na drugom informativni program, a na trećem filmski arhiv.

(Iz Praga, specijalno za „Vreme“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Denis Šmigalj podneo je ostavku

Ukrajina

15.јул 2025. K. S.

Premijer Ukrajine podneo ostavku

Rekonstrukcija ukrajinske Vlade - Denis Šmigalj više nije premijer.

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure