img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Češka Republika

TV Nova – ponovo

09. maj 2001, 22:35 Veljko Samolov
Copied

Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa "velikom magu"

Bilo je dosta simboličke patetike kada je nekadašnje srednjoevropsko medijsko čudo – TV Nova – nedavno emitovalo film Titanik, osvajača više Oskara. Prema ispitivanjima gledanosti nekoliko čeških TV stanica tih večeri, TV Nova vlasnika Vladimira Železnog ubedljivo je potukla sve ostale konkurente – svaki drugi Čeh je dve večeri zaredom od 20 časova, gledao baš stradanje Titanika.

Druga polovina gledalaca podelila se na četiri preostala kanala koji se vide u celoj Češkoj, kao i na više lokalnih, satelitskih i kablovskih programa. I zarada Vladimira Železnog u dva dana emitovanja filma bila je kao nekada – od reklama je ubrao nešto više od 20 miliona čeških kruna, što je oko 1,1 milion maraka. Zaista, sve je ličilo na nekoliko poslednjih godina 20. veka, kada je TV Nova na domaćem terenu tukla državnu TV i suvereno slovila za najuspešniju privatnu medijsku kuću u ovom delu Evrope, čiji je program, istina, prepun nasilja, kriminala, seksa i krvi (naravno, sve u „b“ produkciji), ali je „makar“ veoma gledan…

NOVE MUKE ŽELEZNOG: Čitaoci „Vremena“ setiće se da je na ovim stranicama pre nekoliko nedelja napisano kako je afera „Dr Vladimir Železni i TV Nova“ izbila na naslovne stranice svih čeških novina zbog enormnog duga od 27 miliona dolara jednom poslovnom partneru u SAD, zbog grubog nepoštovanja ugovora i kako je dr Železni, ljubimac mnogih ovdašnjih političara, istu sumu, gotovo u paru, pozajmio preko jedne češke propale banke od nekih poslovnih ljudi u Lihtenštajnu. Blokirana mu je imovina u Francuskoj i kojekuda po Evropi, a u međuvremenu su i novi poverioci zatražili da im Železni odmah vrati novac.

Donedavno, on je još i izlazio u javnost objašnjavajući kako su u pitanju najpre zabune, pa zatim normalni poslovni potezi koji će se razjasniti, pa kako je poslovni rizik nešto najnormalnije u čitavom svetu, ali već nedeljama vlasnik TV Nove izbegava javnu reč. Najzad, koliko god ranije bili blagonakloni prema dr Železnom, ni češki organi gonjenja nisu mogli da žmure pred ogromnim pritiskom iz sveta.

Nepunih nedelju dana pre emitovanja Titanika, dr Vladimir Železni privođen je u cik zore u sedište češke finansijske policije. Tamo su ga saslušavali i po deset sati dnevno pod sumnjama za prevare, za utaju poreza, za neplaćenu carinu pri uvozu vrednih slika… U 1997. i 1998. godini dr Železni nije platio porez u ukupnom iznosu od oko tri miliona maraka, a policija istražuje i sve ostale poreske obaveze. U isto vreme, strasni kolekcionar vrednih dela moderne umetnosti dr Železni uvezao je u Češku više slika, među njima i jednog Šagala, ne plativši carinu od oko četiri miliona maraka. Ispitivanja se nastavljaju, neke optužnice su gotove, neke se još dopunjuju. Dr Železni je već platio onaj carinski deo „zaborava“, a za ostale do sada otkrivene finansijske mućke preti mu 12 godina zatvora. Uz sve to, samo tokom 1999. godine protiv Vladimira Železnog podneto je još deset najrazličitijih krivičnih prijava – od kršenja Zakona o autorskim pravima, do antidatiranja nekih vrednih ugovora.

U zemlji, u kojoj gotovo da nema meseca u kome se ne otkrije neka velika finansijska afera korupcijskog tipa milionskih vrednosti, javnost postaje veoma osetljiva na i najmanju najavu nečeg sličnog. Jer, Češka jeste zemlja u kojoj se, recimo, blagovremeno plaćanje poreza i ostalih dugovanja „državi“ smatra ne samo dobrim običajem, koji je naročito razvijen još u doba Austrougarske monarhije, već i nekom vrstom porodične časti, pa „zaboravnosti“ te vrste zaista nemaju dobru prođu. Pogotovo, ako je u pitanju javna ličnost, što dr Železni svakako jeste.

DRUGE POUKE: Nekada veoma zagrejani za propagiranje iskustva TV Nove, sada i češki političari okreću leđa „velikom magu“. Najblaže osude, naravno, stižu iz redova Klausovih konzervativaca i Zemanovih socijaldemokrata, koji imaju specifične odnose o nenapadanju i međusobnoj saradnji, iako su na suprotnim polovima češke političke scene – te dve partije, kao vladajuće, TV Nova je čuvala koliko god je i kad god je mogla. Pa ipak, i iz njihovih redova dolaze osude u stilu „svi moraju biti jednaki pred zakonom, ko ga prekrši – neka odgovara“.

Mnogo oštriji su članovi opozicionih partija – iz Unije slobode, recimo, poručuju da se za neplaćeni porez jednostavno mora odgovarati, a ukoliko je osumnjičeni moćan čovek, pred sudom ne može očekivati baš nikakve olakšice. Budi se i pomalo uspavana kulturna javnost Češke, iz koje dolaze promišljanja o TV Novi kao o „komediji greške“, o medijskoj kući koja je grubo kršila dobar ukus, ali i kao o „banalnom odgovoru na vreme u kome nije bilo nikakve mogućnosti izbora“. Nekako najmirnije reaguju, pak, oni koji su sasvim okrenuti novim tehnologijama i koji su za sve vrste klasičnih medija odavno otpisani – oni smatraju da će u najskorije vreme korisnik/gledalac moći sam da sastavlja svoj program sa računarske mreže, pa će tako na jednom serveru imati telenovelu, na drugom informativni program, a na trećem filmski arhiv.

(Iz Praga, specijalno za „Vreme“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Ništa od Trampovog primirja: Iran ponovo ispalio rakete na Izrael

Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure