
SAD
Eksplozija u Los Anđelesu: Najmanje troje mrtvih
Najmanje troje ljudi poginulo je u eksploziji koja se dogodila u trening centru šerifske uprave okruga Los Anđeles (LASD)
U prvoj nedelji drugog mandata Donalda Trampa uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, dok je američka administracija pojačala mere protiv neregularnih doseljenika. Deportacije se odvijaju širom zemlje, a predsednik Tramp najavljuje još strože mere u narednim mesecima
Efekti dugo najavljivane, strože migracione politike Donalda Trampa već su vidljivi. U SAD su uhapšene hiljade neregularno doseljenih Latinoamerikanaca, a mnogi su već i deportovani, prenosi Dojče vele.
Od preuzimanja dužnosti 20. januara, američki predsednik Donald Tramp intenzivira hapšenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, uprkos oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je vanredno stanje na granici Sjedinjenih Država i Meksika.
Osim toga, američki Kongres doneo je stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act“. Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada mogu da se zadrže u imigracionim centrima ne samo zbog teških krivičnih dela, već i zbog manjih prekršaja, recimo zbog krađe u prodavnici.
U prvoj nedelji Trampovog drugog mandata uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, a američka agencija ICE zadužena za granice otada svakodnevno objavljuje nove podatke o hapšenjima. Navodno su hapšenja usmerena prvenstveno na migrante s prethodnim krivičnim presudama.
Prošle nedelje Trampova portparolka nazvala je akcije „najvećom masovnom deportacijom u istoriji“. Međutim, i tokom mandata demokratskog prethodnika Džoa Bajdena svakodnevno je bilo na stotine hapšenja – prosečno 311 dnevno 2024. i 467 dnevno 2023. godine.
Uz podršku FBI, agencija ICE je u nedelju u Čikagu započela „ciljane akcije“ protiv migranata bez dozvole boravka. Američka televizija CNN izvestila je o „munjevitoj akciji“. Tom prilikom nekoliko saveznih agencija dobilo je dodatna ovlašćenja za hapšenje migranata bez dokumenata. Radi se o višednevnoj operaciji koja će se sprovoditi širom zemlje.
Deportacije bi mogle dodatno da se povećaju u predstojećim nedeljama i mesecima. U svom inauguracionom govoru 20. januara predsednik Tramp najavio je da želi da deportuje „milione i milione“ neregularnih migranata. Te planove potvrdio je i Tom Homan, koji je imenovan za direktora agencije ICE, nakon što je već obavljao tu dužnost tokom Trampovog prvog mandata. Tramp ga je tada zvao „car granica“.
Homan je u intervjuu za Foks njuz rekao: „Videćete kako će broj hapšenja na nacionalnom nivou stalno da raste.“ Međutim, takođe je istakao da će biti potrebna veća finansijska podrška Kongresa, tj. oba doma parlamenta u Vašingtonu, kako bi se sproveli Trampovi opsežni planovi.
Kuda se deportuju migranti?
Migranti koje je do sada deportovala Trampova administracija uglavnom su avionim prebačeni u Meksiko i Gvatemalu. Meksička vlada planira da organizuje prihvatne centre za pridošle kako bi im pružila podršku.
Nakon što je Kolumbija odbila američkim vojnim avionima s deportovanim migrantima da slete, došlo je do napetosti između dveju zemalja. Levo orijentisani predsednik Kolumbije Gustavo Petro posebno je kritikovao korišćenje vojnih aviona za deportacije, tvrdeći da deportovani Kolumbijci moraju da budu tretirani „dostojanstveno“, a ne „kao kriminalci“.
Tramp je na to zapretio visokim carinama na kolumbijske proizvode. Nakon što je vlada u Bogoti najavila carine na američke proizvode, predsednik Petro na kraju je popustio i povukao svoje protivljenje deportacijama vojnim avionima.
Kako se sprovode deportacije?
U načelu, nakon hapšenja, američki sud odlučuje o deportaciji migranata koji nemaju važeće boravišne dokumente. U slučaju odluke o deportaciji, migranti se vojnim ili civilnim avionima prevoze u svoje matične zemlje, gde ih preuzimaju lokalne vlasti.
Trampova strategija uključuje povećanje broja hapšenja i ubrzanje procesa deportacije. Jedna od njegovih prvih mera bila je ukidanje aplikacije CBP One, koja je migrantima omogućavala podnošenje zahteva za azil i zakazivanje termina putem interneta. Ukidanjem aplikacije poništeni su i već zakazani termini.
Nova američka administracija objavila je prošle nedelje da će osobe koje su neregularno ušle u zemlju ubuduće moći da budu uhapšene čak i u crkvama, školama i bolnicama. Iako je to pravno bilo moguće i ranije, pravila su do sada zahtevala posebna odobrenja za sprovođenje takvih hapšenja na „osetljivim mestima“.
Trenutne deportacije latinoameričkih migranata sprovode se uz veliku medijsku pažnju. Bela kuća na svojim nalozima na društvenim mrežama objavljuje brojne vesti o hapšenjima i prikazuje snimke kriminalnih migranata.
Kakve su reakcije na Trampovu politiku deportacija?
Hapšenja i deportacije doživljavaju se kao posebno brutalne. Osim Kolumbije, i Brazil je već izrazio nezadovoljstvo zbog nehumanog postupanja tokom deportacija.
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova izvestilo je da su desetine migranata deportovanih iz SAD u Brazil imali vezane ruke i noge, a i klima-uređaj u avionu bio je pokvaren. Prema izveštajima medija, neke deportovane migrante čuvari su udarali i šutirali i dugo vremena su bili bez hrane, pića i pristupa toaletima.
Zbog masovnih deportacija, Ujedinjene nacije upozorile su SAD na „opštepriznato“ pravo na azil. Portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava, Ravina Šamdasani, izjavila je da su države ovlašćene da primenjuju svoje suvereno pravo na svojim granicama, ali to moraju da čine „u skladu s obavezom poštovanja ljudskih prava“.
Unutar SAD takođe postoji snažno nezadovoljstvo načinom na koji se sprovode deportacije. Kalifornija i druge savezne države pod upravom Demokrata, kao i neki gradovi, kritikuju deportacije. Neki veliki gradovi, poput Čikaga ili Los Anđelesa, proglasili su se „gradovima-utočištima“. To znači da gradske vlasti ne smeju da koriste resurse ili osoblje za sprovođenje saveznih direktiva o imigraciji.
Uprkos tome, opozicione Demokrate, za razliku od početka Trampovog prvog mandata, sada su uzdržaniji u kritici njegova postupanja prema migrantima.
Katolički biskupi u SAD ocenili su da je Trampovo postupanje s migrantima i izbeglicama zabrinjavajuće. I pre toga je predsednika, već na tradicionalnoj misi povodom preuzimanja dužnosti, u tom pogledu kritikovala anglikanska biskupkinja.
Čak i privreda izražava zabrinutost. Mnoge privredne grane u SAD zbog deportacija bi mogle da ostanu bez radne snage – na primer poljoprivreda, gde otprilike polovinu zaposlenih čine neregularni migranti.
Ove mere nove američke vlade povećale su nesigurnost među samim migrantima. Procenjuje se da u SAD živi oko 11 miliona ljudi bez važećih boravišnih dokumenata.
Najmanje troje ljudi poginulo je u eksploziji koja se dogodila u trening centru šerifske uprave okruga Los Anđeles (LASD)
Napad se dogodio neposredno nakon što je predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović gostovao u emisiji TVCG, a prema prvim informacijama u napadu u kome je učestvovalo više ljudi Jovanović je zadobio teže telesne povrede. Jovanović kaže da su ga napali Jovo i Vidak Mitrović kao i još dve osobe. Jovo Mitrović, osumnjičen za napad, lišen je slobode, potvrđeno je Vijestima nezvanično.
Najnoviji paket sankcija Evropske unije protiv Rusije uključuje sniženje cenovnog limita grupe G7 za rusku sirovu naftu na 47,6 dolara po barelu. U EU govore o do sada „najjačim" kaznenima merama
Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio
Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve