
SAD
Usvojen zakon koji je doveo do razdora između Trampa i Maska
Iako republikanci imaju većinu u Senatu, rezultat glasanja je bio 50:50, jer su republikanski senatori Rend Pol, Suzan Kolins i Tom Tilis glasali protiv, zajedno sa svih 47 demokrata
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp je u nekoliko navrata tvrdio da će deportovati najmanje 15 miliona, pa čak i čak 20 miliona ljudi koji se ilegalno nalaze u SAD
Novoizabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će njegova administracija proglasiti vanrednu situaciju na nacionalnom nivou i koristiti američku vojsku da za masovne deportacije imigranata bez dokumenata.
U postu na društvenim mrežama, Tramp je odgovorio: „TAČNO!!!“ na post Toma Fitona, predsednika konzervativne grupe Judicial Watch, koji je 8. novembra napisao da će sledeća administracija „koristiti vojnu imovinu da preokrene Bajdenovu invaziju kroz program masovne deportacije“.
Od kako je pobedio Tramp je navodio da namerava da ispuni svoje predizborno obećanje da će izvršiti masovne deportacije, počevši od prvog dana njegovog predsedništva. Ali mnogi aspekti onoga što je opisao kao „najveći program deportacije u američkoj istoriji“ ostaju nejasni.
Tramp je ranije sugerisao da će se osloniti na ratna ovlašćenja, vojne trupe i državne i lokalne lidere. Ovako opsežna kampanja, i korišćenje vojnog osoblja za njeno sprovođenje, gotovo je izvesno da će izazvati pravne izazove i odbijanje lidera demokrata, od kojih su neki već rekli da bi odbili da sarađuju sa Trampom u vezi sa deportacijama, pieš Gardijan.
Tim tvrdolinijaša
Tramp je sastavio tim lojalista i tvrdolinijaša u nameri da sprovede suzbijanje imigracije u drugom mandatu.
Tom Homan, vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trampovoj administraciji, imenovan je za „cara granice“ sa širokim ovlašćenjima. U kratkom postu na društvenim mrežama u kojem je najavljivao svoj stav, Tramp je rekao da će Homan biti „zadužen za deportaciju ilegalnih stranaca nazad u njihovu zemlju porekla“.
Vraća se i Stiven Miler, glavni branilac imigracione politike prethodne Trampove administracije, koja je uključivala i razdvajanja porodice kao sredstva odvraćanja. Miler je imenovan za zamenika šefa kabineta Bele kuće za politiku i savetnika za unutrašnju bezbednost, što mu je dalo ogroman uticaj na imigracionu politiku.
Tramp je u svoj tim uveo i je guvernerku Južne Dakote, Kristi Noem, lojalistu sa dugim iskustvom imigracione tvrdolinijašice, za svog sledećeg sekretara Odeljenja za unutrašnju bezbednost.
Uključivanje Nacionalne garde
Stručnjaci kažu da bi kampanja deportacije u obimu koji je Tramp naveo izazvala pravne i logističke izazove, uz troškove i infrastrukturu potrebnu za deportaciju miliona ljudi, od kojih mnogi žive u SAD najmanje deceniju, doprinose američkoj ekonomiji i dele domaćinstvo sa članovima porodice američkih državljana.
Tramp i Miler opisali su planove koji uključuju osoblje Nacionalne garde i njihovo raspoređivanje u cilju sprovođenja imigracije, uključujući slanje trupa iz saveznih država koje su naklonjene Trampovoj politici u susedne države sa guvernerima koji odbijaju da učestvuju u deportaciji imigranata. Miler se takođe zalagao za izgradnju velikih pritvorskih „kampova“.
U svom prvom postizbornom intervjuu, Tramp je za En-Bi-Si njuz rekao da „nema izbora“ osim da sprovede plan masovne deportacije, bez obzira na cenu.
Prema proceni američkog saveta za imigraciju, deportovanje milion ljudi godišnje koštalo bi više od 960 milijardi dolara tokom jedne decenije.
Tramp je u nekoliko navrata tvrdio da će deportovati najmanje 15 miliona, pa čak i čak 20 miliona ljudi koji se ilegalno nalaze u SAD, ali ta cifra nije potvrđena.
Iako republikanci imaju većinu u Senatu, rezultat glasanja je bio 50:50, jer su republikanski senatori Rend Pol, Suzan Kolins i Tom Tilis glasali protiv, zajedno sa svih 47 demokrata
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Kinezi su predstavili vojni izviđački dron – veličine komarca. Vojske širom sveta se utrkuju da naprave što manji dron, a istovremeno izdržljiv i lak za upravljanje na daljinu
Nekoliko evropskih zemalja planira da postavi minska polja na granici sa Rusijom i Belorusijom. Cilj im je da tako zaštite istočno krilo NATO od mogućeg ruskog napada. Ali, to ima ozbiljne posledice.
Ljudi žive duže, ali najčešće veoma narušenog zdravlja. Nauka radi na tome da se starenje uspori pre nego što krenu bolesti. Postoje i prvi lekovi s takvim efektima. Geromedicina je u usponu – ali ko će to da plati?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve