img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr Bogdan Denić govori za "Vreme"

Terorizam – uzroci i izgovori

26. septembar 2001, 23:13 Redakcija Vremena
Copied

Osama bin Laden brani reakcionarni klerofašistički poredak koji najviše ugrožava upravo to stanovništvo u čije ime on nastupa. Avganistanska, pakistanska i druga islamska sirotinja u zemljama koje su do sada štitile teroriste nisu došle u očajnu situaciju samo zbog nepravdi u svetu, nego i zbog reakcionarnih mera koje te vlade preduzimaju protiv svog stanovništva

Postoji opasnost da će američka intervencija, koja je apsolutno neminovna, zapravo zaobići glavne uzroke napada od 11. septembra. Razlog tome je ambivalentan i simbiotski odnos koji su američke i druge obaveštajne službe imale sa raznim terorističkim organizacijama, uključujući i krilo koje predvodi Bin Laden. To, manjinsko, krilo islamskih fundamentalista u krvavom je sukobu sa većinom islamskih vlada i najvećim delom organizovanog islama. Krvavi zločin u Njujorku i Vašingtonu nije muslimanski zločin kao što Aušvic nije hrišćanski zločin. Zločinci imaju imena i prezimena, a u ovom slučaju i čvrsto organizovane strukture. Zato je vrlo problematično da li vazdušni napadi mogu da obezglave ovu neman, a pogotovo da li mogu da je iskorene.

Važno je podsetiti se da terorizam u klasičnom smislu reči nije samo proizvod marginalnih ekstremista u Trećem svetu, nego da je bio podržavan – kad im je bio koristan – od mnogih vlada, uključujući ne samo Amerikance nego, da se podsetimo, i SFR Jugoslaviju, koja je u svoje vreme bila bezbedno utočište ne samo notornom međunarodnom teroristi Karlosu (1974) nego i teroristima iz RAF-a (1983), koji su bili obilato finansirani od strane istočnonemačke službe Štazi i sovjetskog KGB-a. Paradoksalno, ali istovremeno je ta Jugoslavija bila takođe žrtva terorističkih napada ekstremno-nacionalističke emigracije. Naše „trećesvetske“ simpatije u vreme nesvrstanosti dovodile su nas Jugoslovene u situaciju da smo podržavali krvave despotske režime, kao i terorističke organizacije koje se skoro uvek kamufliraju kao „oslobodilački pokreti“. To su razlozi zašto će ova predstojeća kampanja protiv terorizma biti puno temeljitija od pukih udaraca na talibanski režim i druge koji daju utočište terorističkim organizacijama. Po mom mišljenju, odbrana suvereniteta država koje kriju teroriste ili tamane velik broj svojih stanovnika, ili – kao u avganskom slučaju – stavljaju van zakona najmanje žensku polovinu svog stanovništva je neodrživa. U ovom trenutku odbrana ljudskih prava jača je politička i moralna karta nego pojam državnog suvereniteta.

Američka vlada se u ovom momentu igra sa merama koje znatno ugrožavaju građanska prava i slobode. Takve mere neminovno ugrožavaju ne samo muslimansko i arapsko stanovništvo nego i otežavaju neophodnu debatu o uzrocima i korenima terorizma. Teror je oružje slabih, očajnih i zavedenih i zbog toga jedna neophodna mera u borbi protiv terora mora da nametne pravednije rešenje problema Palestine nego što je sada Izrael spreman da prihvati. Da podsetim: ubijanje političkih protivnika, rušenje kuća, napadi na civile i nametanje naseljenika u palestinske oblasti kakve su Gaza i Zapadna obala ne mogu a da ne uzrokuju dalje napade protiv izraelskih vlasti i vojne sile. Izrael mora da ima garancije za bezbednost i mir, ali to ne uključuje pravo 30 izraelskih verskih fanatika da žive u Hebronu protiv volje 35.000 tamošnjih Arapa. To je nemoguće bez nesrazmerne upotrebe vojne sile.

Američki kontraudar, čak i sa podrškom ne samo NATO-a nego i velikog broja arapskih i muslimanskih država, morao bi biti samo početak jedne mnogo šire, sveobuhvatne kampanje koju, nažalost, Amerika sa svojim saveznicima nije – kako izgleda – voljna da vodi, pošto mira i bezbednosti za bogati sever u suštini ne može biti dokle god se razlike povećavaju.

Kad je sve to rečeno, moramo se podsetiti nekoliko stvari. Ovaj napad nije bio ni u ime niti u korist te sirotinje, niti palestinskog naroda, a čak niti protiv „globalističkih“ nepravdi. Oni koji likuju – a nažalost ih ima – zbog ovog udarca protiv Amerike, zapravo likuju nad pojavom novog varvarizma koji ugrožava ceo svet. Osama bin Laden brani reakcionarni klerofašistički poredak koji najviše ugrožava upravo to stanovništvo u čije ime on nastupa. Avganistanska, pakistanska i druga islamska sirotinja u zemljama koje su do sada štitile teroriste nisu došle u očajnu situaciju samo zbog nepravdi u svetu, nego i zbog reakcionarnih mera koje te vlade preduzimaju protiv svog stanovništva. Zahtev talibana za čvrste dokaze o krivici Bin Ladena previđa činjenicu da je on otvoreno objavio rat Americi i zapadnom svetu i prihvatio odgovornost za niz terorističkih akcija do sada. Ali, to se neće i ne može rešiti bombardovanjem sa deset hiljada metara, nego će zahtevati i upotrebu kopnene vojske i time gubitke života. U ovom momentu opasnost od tih fundamentalističkih reakcionarnih snaga ne ugrožava u prvom redu SAD, nego i sve zemlje susede Avganistana, što je razlog da se u nizu srednjoazijskih bivših sovjetskih republika vode krvavi verski ratovi fanatika protiv sekularnih vlada. Ovo nije sukob civilizacija, olaka konstrukcija Semjuela Hantingtona, toliko draga našim i hrvatskim nacionalistima; ovo je rat međunarodne zajednice – sa svim njenim nedostacima – protiv terora koji ugrožava svaku mogućnost normalnog demokratskog društva. Ako je jasna razlika između Bin Ladena i istorijskog islama, to je da takvi ne dele islamsku tradiciju tolerancije prema drugim verama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljive trke za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Grenland, kuće, sneg, priroda

Geopolitika

19.januar 2026. Nemanja Rujević

Rat za Grenland preko burbona

Teško da će se pucati zbog Grenlanda, ali Donald Tramp sada dobija odgovor na najavljene dodatne carine na evropske proizvode

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure