img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lokalni izbori u Španiji

Svi zadovoljni…

29. maj 2003, 20:27 Vladimir Stanković
Copied

PSOE je, prvi put posle 1993, dobio najviše glasova, vladajuća Narodna partija dobila je Madrid i zadržala pozicije u većim gradovima u kojima je i dosad bila na vlasti, a Ujedinjena levica zaustavila je tendenciju pada

Teško je naći sličan primer za ono što se prošle nedelje dogodilo na lokalnim i regionalnim izborima u Španiji. Po logici, na izborima neko mora da pobedi, a neko da izgubi, ali ovoga puta u Španiji nije bilo ni prezadovoljnih pobednika ni razočaranih gubitnika, pa su na kraju svi bili manje-više zadovoljni. Svako je izborne rezultate „čitao“ na svoj način i iz svog gula. U suštini, izborna utakmica je završena „nerešeno“ tako da naredni parlamentrni izbori, u proleće 2004, ostaju velika nepoznanica.

Činjenice su sledeće: Socijalisti (PSOE) bili su partija koja je dobila najviše glasova (7.972.995 ili 34,71 odsto), ali „narodnjaci“ iz PP-a (Partido popular) uzvraćaju da su njihova 7.772.934 glasa (33,84 odsto) donela 23.286 lokalnih odbornika prema 22.915 socijalista. Iz PSOE odmah uzvraćaju da imaju pet miliona stanovnika više pod svojom upravom (18 miliona prema 13 miliona), iz PP-a podsećaju da su zadržali vlast u osam provincija, dok socijalisti kontrolišu šest…. Na interpretaciju od pet miliona ljudi više pod upravom socijalista stiže odgovor da 43,7 odsto regionalne uprave kontrolištu narodnjaci, dok socijalistima pripada 38,1 odsto. Zanimljiva situacija dogodila se u Madridu. U prestonici, koja je uvek pitanje prestiža i svojevrstan barometar za stanje u zemlji, trijumfovao je Alberto Ruiz Galjardon (na čijoj je listi, na trećem mestu, bila gospođa Ana Botelja, supruga premijera Asnara), narodnjaci će imati apsolutnu većinu, ali su izgubili u Provinciji Madrid, gde će ih smeniti više nego sigurna postizborna koalicija socijalista i Ujedinjene levice…

Sve je, dakle, pitanje interpretacije. Nesporno je da su socijalisti dobili nešto više glasova, takođe je tačno da je ovoga puta za njih glasalo 676.511 ljudi više nego pre četiri godine, ali ni narodnjaci nisu nezadovoljni svojim povećanjem od preko pola miliona novih glasača (583.739). Svojevrstan „arbitar“ na izborima trebalo je da bude iračka kriza, ali se ispostavilo da izrazito proamerička Asnarova opcija nije bila velik hendikep za njegovu partiju niti je socijalistima donela očekivanu prednost. Hose Luis Zapatero, lider PSOE i budući kandidat za predsednika protiv još nepoznatog rivala iz PP-a (Asnarov naslednik još nije izabran), insistira na činjenici da su „pobedili prvi put od 1993“, ali izbegava da komentariše težak poraz u Madridu gde je Trinidad Himenez, njegov lični izbor, doživela gotovo debakl. U PSOE su skloni da oko 1000 lokalnih poslanika više nego pre četiri godine tumače kao „promenu tendencije“, u Narodnoj partiji (PP) svojih 1000 odbornika manje ni slučajno ne uzimaju kao relevantan dokaz da se nešto bitno promenilo.

Izbori su doneli i nekoliko kurioziteta. Na listi PP-a za provinciju Kastilja-La Manča kandidat je bio Adolfo Suarez Iljana, sin prvog španskog premijera postfrankove ere. Prošao je prilično neslavno jer ga je socijalista Hose Bono, koji već 24 godine „vlada“ provincijom, zbrisao kao od šale, uostalom kao i petoricu njegovih prethodnika.

U Baskiji je zabeleženo 153.497 nevažećih listića što je bila posledica apela zabranjene Batasune da se izbori bojkotuju. Taj „rezultat“ bio je povod da Arbnaldo Otegi, lider zabranjene partije koja je bila političko pokriće ETA, proglasi Batasunu „drugom političkom snagom zemlje“ misleći pri tom, naravno, na Baskiju. Najviše glasova dobio je PNV, Baskijska nacionalna partija, ali delikatna situacija u Baskiji može dovesti do „neprirodne koalicije“ između PP-a i PSOE kojima je zajednički interes „očuvanje španske države“ i pred tim ciljem padaju sve njihove razlike.

U Barseloni tamošnji socijalisti ostaju prva partija, ali su izgubili pet poslanika što svakako nije dobar znak uoči regionalnih izbora na jesen (u Kataloniji se ne održavaju istovremeno lokalni i regionalni izbori). Konvergencija i Unija (KiU), koja sa „nepobedivim“ Đordijem Pužolom vlada Katalonijom od uspostavljanja autonomije 1978, računa da bi uz neke paktove sa Republikanskom levicom (ERC) koja je dobila 12,73 odsto glasova i Inicijativom za Kataloniju – Zeleni (ICV) koja je sakupila 10,44 odsto glasova bilo moguće smeniti sa vlasti socijaliste u nekim opštinama. Obe velike partije su u padu, KiU je dobio izbore u 440 opština prema 525 pre četiri godine dok su katalonski socijalisti (PSC) sa 119 pali na 109.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure