img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Potražnja za niklom: Kako se trka za snabdevanje energijom odvija na štetu siromašnih

23. јул 2024, 14:56 Dejvid Hat/DW
Farida Indriastuti/DW
Copied

Nikl je hemijski element bez kojeg se teško može zamisliti prelazak na „zelenu“ energiju. Ali, njegova eksploatacija je često povezana sa ekološkim problemima – kao što se to nedavno pokazalo u Indoneziji

Svetska banka je objavila izveštaj u kojem se navode konkretne brojke: da bi se postigli globalni ciljevi nulte emisije, godišnja ponuda nikla mora da se poveća za 28 procenata, a godišnja ponuda bakra za 156 procenata do 2050. godine u poređenju sa nivoom proizvodnje iz 2020. godine. Pored toga, kako se navodi u izveštaju, najmanje 15 drugih minerala i metala mora se eksploatisati u sličnom obimu.

Neki analitičari smatraju da je ovo jednostavno nemoguće. Drugi smatraju da rastuća potražnja za ovim mineralima neće moći da se održivo zadovolji, piše DW.

Nije moguće promeniti način snabdevanja energijom i pri tome jednu „eksploatatorsku industriju sirovina“ zameniti drugom „podjednako prljavom, podjednako eksploatatorskom“, izjavio je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš u aprilu. „Trka za snabdevanje energijom sa nultom emisijom štetnih gasova ne sme se odvijati na štetu siromašnih.“

Zakonodavstvo EU podržava ovaj cilj. Nedavno usvojena direktiva obavezuje evropske kompanije da od 2029. godine dokažu da preduzimaju mere za zaštitu životne sredine i ljudskih prava u celokupnom lancu snabdevanja.

„Odgovarajući propisi i pravila važe za evropske kompanije, kao i za strane kompanije koje žele da prodaju robu ili usluge u EU“, kaže za DW Kris Hamfri, izvršni direktor Poslovnog saveta EU-ASEAN.

Povlačenje iz indonežanskog rudnika

U julu su se nemački BASF i francuski Eramet povukli iz rafinerije nikla i kobalta „Sonik bej“ u Indoneziji, vredne 2,6 milijardi dolara (2,4 milijarde evra). Razlog: rudnik iz kojeg rafinerija dobija sirovinu ugrožava šumsko područje jednog domorodačkog naroda koji živi u izolaciji.

Da se to nije desilo, bila bi značajno povećana eksploatacija ovih metala u rudniku „Veda bej nikel“, najvećem rudniku nikla na svetu, i delu industrijskog parka IWIP u Indoneziji. Prema podacima američkog Geološkog zavoda, tu je 2022. godine proizvedena skoro polovina svetskog nikla. On se u velikoj meri koristi za proizvodnju električnih vozila i baterija.

Zakon o kritičnim sirovinama, koji je Evropski savet usvojio u aprilu, sadrži listu od oko 50 minerala neophodnih za „zelenu transformaciju“ (uključujući i nikl). Zakonodavstvo olakšava EU nabavku potrebnih materijala kroz sporazume sa „prijateljskim trećim zemljama“.

Foto: Ulet Ifansasti/Getty Images
Rudnik nikla na ostrvu Sulavesi u Indoneziji

Međutim, prema aktuelnim izveštajima, eksploatacija nikla je jedan od glavnih uzroka krčenja šuma u Indoneziji. Pored toga, korišćenje uglja za rad topionica nikla zagađuje vodu.

Kompanije EU su navele da se povlače iz komercijalnih razloga. Portparol BASF je izjavio da toj kompaniji treba „sigurno, odgovorno i održivo snabdevanje ključnim sirovinama“.

„Indonežanska vlada bi trebalo da učini više kako bi umanjila uticaje eksploatacije i rafiniranja nikla na zajednice u blizini IWIP i drugih sličnih industrijskih parkova“, napisala je ovog meseca Krista Šenum iz kampanjske grupe „Klajmat rajts internešnal“ na sajtu „Diplomat“.

Granice „Zelenog dila“

Većina kompanija iz EU ionako ne primenjuje neke od nepoželjnih metoda povezanih sa eksploatacijom sirovina u Aziji. Međutim, to ne znači da firme, na primer iz Kine, nisu spremne da to učine, kaže za DW Frederik Klim iz singapurske Škole za međunarodne studije „S. Radžaratnam“.

Zeleni dogovor EU su uglavnom omogućile treće strane koje su spremne da subvencionišu svoje industrije i prouzrokuju ekološku i socijalnu štetu kako bi omogućile energetsku tranziciju u svojoj zemlji i drugde, kaže Klim. „To je kontradikcija koju do sada nismo mogli da rešimo.“

Slične optužbe se tiču i nedavno uvedenih carina EU na električna vozila proizvedena u Kini, koje su usledile nakon žalbi iz Brisela o nefer trgovinskim praksama.

„EU se žali na navodni kineski damping kada je reč o cenama solarnih ćelija, vetroturbina i električnih automobila, ali istovremeno je zadovoljna smešno niskom cenom solarne energije, koja je isključivo rezultat kineske masovne proizvodnje u kombinaciji sa subvencijama“, kaže Klim. „Energetska tranzicija i elektrifikacija ekonomije ne bi bile moguće bez tih kineskih proizvoda.“
Odlazeći indonežanski predsednik Džoko Vidodo pokušao je da Indoneziju pretvori u globalni centar za proizvodnju baterija za električna vozila. Zato je povećao je kapacitete za kopanje metala, posebno nikla. Džakarta je, osim toga, 2014. godine zabranila izvoz neprerađenog nikla. To znači da se sirovine moraju prerađivati u zemlji.

Otada je Kina uložila više od 30 milijardi dolara u indonežansku preradu nikla, uključujući topljenje i proizvodnju baterija za električna vozila.

Iscrpljivanje zaliha

U Indoneziji se rezerve visokokvalitetnog nikla smanjuju, tako da ostaju samo rudnici sa rudamaslabijeg kvaliteta. One sadrže samo mali deo nikla. Da bi se on ipak izdvojio, koristi se kiselinska ekstrakcija pod visokim pritiskom (HPAL). No, taj proces proizvodi veliku količinu toksičnog otpada.
Postoje obećavajuće alternative za HPAL, kaže za DW Kevin Orurk, analitičar iz Džakarte. On radi za konsultantsku firmu „Reformasi informejšn servisiz“ koja se bavi političkim rizicima. I dodaje da te alternative nailaze na otpor lokalnih indonežanskih nadzornih organa, koji se drže jeftinog i poznatog HPAL-procesa.

„Ako razvijena tržišta, poput EU, ograniče uvoz prljavog nikla, to će odgovornim proizvođačima dati podsticaje da isporučuju etički prihvatljiviji materijal,“ kaže Orurk. „Ako indonežanski proizvođači ne budu mogli da prodru na unosna zapadna tržišta, možda će početi da istražuju opcije za smanjenje ili izbegavanje emisija i otpada iz HPAL“.

Cilj Evropske unije treba da bude „da prljav posao učini manje prljavim,“ kaže Bridžet Velš, počasna naučna saradnica na Institutu za azijska istraživanja Univerziteta Notingem u Maleziji.

Sada je indonežanska sa Evropskom unijom i jioš 14 zemalja sklopila tzv. Partnerstvo za bezbednost minerala, kako bi ubrzala razvoj od

Tagovi:

Evropska unija Indonezija rudnik nikla Svetska banka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure