img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija – Vlada za nacionalni spas

Supermoći Super Marija

24. februar 2021, 21:02 Enzo Mangini
foto: ap photo
Copied

Nijedna vlada nije uživala toliku podršku u italijanskom parlamentu koliku je dobila vlada Marija Dragija (na slici) koja bi zemlju uz ogromnu finansijsku pomoć iz EU trebalo da izvede iz duboke krize. "Super Mariju" će za to biti potrebne sve supermoći koje mu se pripisuju

Za „Vreme“ iz Rima

Prvi slučaj zaraze kovidom 19 zabeležen je 21. februara 2020. u bolnici u Kodonju blizu Milana. Godinu dana kasnije, Italija odaje počast blizu 100.000 žrtava pandemije i nada se da se ovom košmaru konačno vidi kraj.

Upravo je okvir pandemije ključ za razumevanje nove promene vlade u Rimu koja je bivšeg predsednika Evropske centralne banke Marija Dragija dovela na njeno čelo. Italijanske političke krize često su opskurne, a njihova rešenja ponekad se čine još opskurnijim, kako za italijanske građane tako i za strane posmatrače. Kriza koja je proizvela treću vladu u tri godine na početku je izgledala kao svađa između bivšeg premijera Matea Rencija i šefa vlade Đuzepea Kontija. Sredinom januara bilo je jasno da se nešto sprema: Mario Dragi, „Super Mario“, merkao je kako da se ubaci u italijansku politiku još otkako je napustio stolicu ECB-a pre nekoliko meseci.


SVI ZA JEDNOG

Posle nekoliko dana političkih previranja i pritiska iz Rima i Brisela, Dragi je prihvatio da formira novu vladu i zatražio glasanje o poverenju u parlamentu. Pobedio je velikom većinom: jedina stranka koja je glasala protiv bila je krajnje desna Frateli d’Italija (Braća Italije, SDI).

Nova vlada je čudan politički mozaik: tu su ministri iz desničarske Lige koju predvodi Mateo Salvini, iz Demokratske stranke levog centra, pa iz Berluskonijeve Forca Italija i levičarske LeU, sve do Pokreta 5 zvezda koji i dalje ima najveću poslaničku grupu. Ukratko: sve stranke koje su se u poslednje tri godine nemilosrdno borile jedna protiv druge, sada su zajedno podržale Dragija. Čak je i Salvini odjednom nekim čudesnim obrtom odustao od svih prethodnih kritika Evropske unije i evra, jedino je ostao pri podršci Bregzitu (i „Italegzitu“), Trampu i brazilskom predsedniku Bolsonaru, Orbanu i Putinu.

Kako je to moguće? Italijani zbijaju šale na račun supermoći Marija Dragija, čije čuveno „šta god da treba“ postaje popularno poput čarolije. Šalu na stranu, uticaj virusa korona na Italiju je ključ za razumevanje onoga što se trenutno događa između Alpa i Sicilije.


NEMA MAGIJE, SAMO KEŠ

Nakon što je bila prva zemlja EU teško pogođena pandemijom, Italija je uspela da obezbedi najveći deo sredstava iz fonda Evropske komisije za naredne godine. Takozvani Fond za oporavak koji stiže u Rim iznosi 209 milijardi evra: 81,4 milijarde su pokloni, 127,6 su zajmovi sa veoma povoljnim kamatnim stopama ispod tržišne vrednosti. Ovaj priliv novca biće usmeravan od 2021. do 2023. godine, ali će se koristiti za finansiranje sveobuhvatnog plana koji treba da sledi smernice Evropske komisije. Suštinski, Italija ima drugu najbolju šansu u novijoj istoriji: prva je bila Maršalov plan nakon Drugog svetskog rata – da sa neverovatnom količinom dodatnog novca pokuša da izleči neke od svojih hroničnih bolesti. To je dovoljno novca da zalepi najveću i najčudniju većinu ikad viđenu u italijanskom parlamentu. Nema tu nikakve magije, samo keš.

Dragi ima potrebno iskustvo i za njega je i pitanje ličnog prestiža da izradi sveobuhvatan plan za izlazak iz krize, ali je pitanje da li će moći da ga realizuje. Pokušavajući da dâ ton narednim mesecima, „Super Mario“ je imenovao nestranačke ličnosti na neka od ključnih mesta. Naročito težak posao imaće Roberto Čingolani i Vitorio Čolao. Čingolani je šef novostvorenog ministarstva za ekološku tranziciju, proširenog ministarstva za zaštitu životne sredine čija će uloga biti koordinacija i nadgledanje svih projekata u italijanskoj verziji zelene ekonomije. On je fizičar i bivši predsednik Italijanskog tehnološkog instituta i šef inovativnog Tima Leonardo, jednog od najvažnijih italijanskih državnih odbrambenih i vazdušnih postrojenja. Njegov kolega Čolao dolazi iz visoko profilisane IT kompanije: deset godina, od 2008. do 2018, bio je izvršni direktor italijanske podružnice Vodafona.


SVE DUŽI I TOPLIJI DANI

Iako će fokus nove vlade verovatno biti na budućnosti zemlje, prva hitna situacija koja se mora rešiti je naravno ona koju je prouzrokovao kovid 19. Masovna vakcinacija ne ide dovoljno brzo. Nedostatak vakcina, loše upravljanje i dezorganizacija lokalnih regionalnih vlasti i nepoverenje javnog mnjenja usporavaju vakcinaciju. Nova vlada radi na izradi plana za ubrzavanje vakcinacije, koristeći i porodične lekare i velike javne prostore poput kasarni, sportskih centara, pa čak i tržne centre. Cilj je da se za nekoliko nedelja vakciniše pola miliona ljudi dnevno, ne bi li se do leta vakcinisala većina stanovništva. Sa do sada ukupno vakcinisanih oko tri miliona ljudi, to je ambiciozan cilj.

U govorima pred glasanje o poverenju njegovoj vladi, Mario Dragi je naglasio njene prioritete: sveobuhvatnu reformu fiskalnog sistema; negovanje zelene transformacije ekonomije; zalaganje za smanjenje rodne neravnopravnosti u društvu i ekonomiji; podrška tehnološkoj transformaciji italijanske ekonomije i suzbijanje ekonomskih i socijalnih posledica pandemije.

Dugačka je lista problema sa kojima se italijanske vlade najmanje poslednjih dvadesetak godina nisu hvatale u koštac. Ipak, čini se da neka vrsta optimizma počinje da provejava iz rimskih palata u šire društvo. Prema nedavnoj anketi, 60 odsto Italijana veruje Dragiju, čiji trezven život i stil komunikacije rashlađuju uzavrelu političku raspravu poslednjih nekoliko godina. On ima mnogo političkog prostora za manevrisanje. Izbori su zakazani za 2023. godinu – osim ako ponovo ne dođe do nekog naglog obrta – što je dovoljno vremena da se iskoristi veći deo novca EU i zemlja vrati na pravi put nakon strmoglavog pada ­BDP-a uzrokovanog pandemijom.

Dragi bi mogao da ostavi dubok trag u postojećem političkom sistemu. U naredna četiri meseca biće dodeljen ogroman broj visokih javnih funkcija. Između ostalih, nova vlada će morati da imenuje šefove nacionalne naftne kompanije ENI i nacionalne kompanije za električnu energiju Enel. Pre toga moraće biti imenovani novi šefovi unutrašnjih i spoljnih obaveštajnih agencija, zajedno sa direktorom obaveštajnog koordinacionog tela. Pride, početkom 2022. godine Parlament će morati da izabere novog predsednika Republike, nakon što šefu države Serđu Matareli istekne mandat.

„Otkad Dragi vodi vladu, dani postaju sve duži i topliji“, kaže jedna od najpopularnijih šala. Ona izražava nadu da će se, nakon protekle strašne godine, stvari ubrzo promeniti nabolje. Ipak, verovatno se ništa spektakularno neće pomeriti do Uskrsa, koji bi sa pokretanjem prave masovne vakcinacije mogao da bude prekretnica.


POSLEDNJE UTOČIŠTE ESTABLIŠMENTA

Pa da li su onda svi srećniji ili makar ne previše tužni? Ne baš. Teško je u mejnstrim medijima pronaći osnovanu kritiku nedavne krize i još manje opcije koju predstavlja Dragi. Moramo se, dakle, okrenuti na neku drugu stranu tražeći neku radikalniju perspektivu.

Istraživač sa Univerziteta Oksford Đaiko Gabuti na stranicama radikalno levičarskog časopisa „Jacobin Italia“ piše da je Dragi nova, možda poslednja dostupna opcija, koja omogućava da italijanske elite zadrže svoj položaj u zemlji. U istom časopisu kolumnista Lorenco Zamponi podseća čitaoce da „tehničke vlade“ nisu novost u novijoj italijanskoj istoriji: 2011. godine pozvan je još jedan bankar, Mario Monti, da predvodi vladu koja je morala da primeni politiku štednje kako bi umirila evropske institucije i međunarodna finansijska tržišta na vrhuncu krize suverenih dugova koja je označila kraj Berluskonijeve vlade. Stoga, piše Zamponi, „izgleda da niko zaista nije želeo ovu vladu, ali se niko ne usuđuje da je ospori, i može se zaključiti da se sve stranke slažu da je bolje izbegavati preuzimanje direktne odgovornosti u tako teškoj situaciji“. Mario Dragi bi tako mogao biti krajnje utočište, ne za samu zemlju, već za politički establišment koji se u nestabilnom okruženju pogođenom pandemijom sve teže nosi sa složenim društvom, sa izazovima poput klimatskih promena koje se naziru pred nama.


BEZ PRESEDANA

Ipak, neka politička čuda su se već dogodila. Iako nespremne, italijanske političke stranke bile su primorane da pronađu način, bez presedana, da sarađuju. Za razliku od drugih „tehničara“ koji su u prošlosti zakoračili na scenu kako bi Italiju izvukli iz duboke političke krize, Dragi je bio dovoljno pametan da u svoje rukovodstvo upiše mnoge predstavnike mnogih partija, držeći pritom čvrsto kormilo vlade u svojim rukama. Poruka jasno glasi da je odgovornost podeljena. To podrazumeva, naravno, i zajedničku odgovornost za neuspehe, ukoliko eksperiment propadne. Ali i zajedničku slavu ako bi Italija, promene radi, sve pozitivno iznenadila.

Uskoro će doći do presudnih testova: pomenuta kampanja vakcinacije, naravno, ali i još više plan za oporavak koji treba da bude dostavljen vlastima EU u narednih nekoliko meseci, kako bi se dobio prvi deo odobrenih sredstava. A u aprilu ili maju, ako to dozvoli virus korona, lokalni izbori u nekim važnim gradovima (između ostalog i u Rimu) meriće u glasačkim kutijama kako Italijani osećaju kurs kojim ih je poveo Dragi. Prekid vatre između glavnih stranaka tada će biti gotov i primoraće Dragija da koristi sve supermoći koje mu budu bile na raspolaganju da ih smiri.

Sa engleskog preveo Andrej Ivanji

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure