img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza vlade u Austriji

Sumrak desnice

12. септембар 2002, 17:34 Andrej Ivanji
Copied

Kancelaru Šiselu nije ništa drugo preostalo nego da prizna da, eto, ipak nije uspeo da ukroti Hajdera i da najavi prevremene izbore, najverovatnije za 24. novembar

Posle dve i po godine vladajuća koalicija između Narodne stranke kancelara Volfganga Šisela i desno-populističke Slobodarske stranke Jerga Hajdera raspada se kao kula od karata. Austrijski eksperiment sa ustoličenjem ekstremne desnice na ministarske funkcije bliži se kraju. Socijalisti se zlurado smeškaju i trljaju ruke, zeleni već računaju da bi mogli da uđu u sledeću vladu, a Evropska unija će moći da odahne kada Hajder bude vraćen u opoziciju.

Krizu vlade izazvao je sukob u redovima slobodaraca. Posle početnih problema sa sankcijama EU-a protiv Asutrije zbog ulaska nepoželjnih nacionalističko-ksenofobičnih hajderovaca u bečku vladu, ministri iz slobodarske stranke pokazali su politički korektnu umerenost i brzo se prilagodili pravilima ponašanja u Briselu. Hajder se zarad mira u kući povukao sa mesta predsednika partije i prepustio ga zamenici kancelara Suzani Ris-Paser i EU je opozvao sankcije. Naravno da je Hajder iz senke vukao i dalje sve unutarpartijske konce, ali je barem forma bila zadovoljena, „loš dečko“ je prividno bio uklonjen iz državničkih poslova.

Skoro tri godine Hajder se vrpoljio, najavljivao definitivno povlačenje iz politike i, kako je vreme odmicalo, sve teže se mirio sa ulogom provincijskog partijskog funkcionera, dok su njegovi ljudi, koje je on doveo na vlast, učestvovali u „velikoj svetskoj“ politici i pokazivali sve manje uvažavanja i bezrezervne poslušnosti prema svom vođi.

HAJDEROVA LJUTNJA: Kola su se najzad slomila na pitanju prijema novih članica u EU. Ris-Paserova je zajedno sa Šiselom na osnovu dogovora sa evropskim partnerima podržala prijem Češke i Slovačke u EU – i to uprkos izričitom Hajderovom naređenju. E, tu se Hajder naljutio, uskomešao strasti u Slobodarskoj stranci i pridobio većinu članova predsedništva za svoju stvar. Okupio je svoje pristalice i vidno uživao u ovacijama. Ta neće se valjda tek tako otvoriti granice, zagrmeo je Hajder, da bi došli stranci i oduzeli radna mesta Austrijancima. Pa onda, tu su i dalje važeći Beneševi dekreti u Češkoj i Slovačkoj, na osnovu kojih su posle Drugog svetskog rata proterani Nemci; a Slovačka i pored mnogobrojnih protesta Austrije nikako neće da ukloni atomsku centralu Temelin uz austrijsku granicu. Dok se te dve stvari ne regulišu, tražio je Hajder, Austrija treba da stavi veto na prijem Češke i Slovačke u EU. Harizmatčni, mladoliki, uvek do bronzanih tonova kvarcovani Hajder dobio je po tom pitanju većinsku podršku unutar stranke. Tek da se zna ko je vođa.

Osim toga, Hajder bez odlaganja zahteva poresku reformu koja je, doduše, utvrđena koalicionim ugovorom, ali vlada smatra da ona treba da bude odložena s obzirom na neočekivanu štetu od poplava. Začudo, slobodarci žele da spreče i kupovinu borbenih aviona za koju se zalagao ministar odbrane Šajbner, koji ne samo da je njihov član nego je privremeno stao na čelo partije posle ostavke Ris-Paserove.

Na to su Ris-Paserova, ministar finansija Karl-Hajnca Graser, ministar saobraćaja Matias Rajhold i šef poslaničke grupe slobodaraca Petar Vestentaler ponudili ostavke. Slobodarci podeljeni na dve frakcije su oslabljeni, ali je Hajder ipak uspeo da se nametne kao lider stranke.

NAJAVA: Kancelaru Šiselu nije ništa drugo preostalo nego da prizna da, eto, ipak nije uspeo da ukroti Hajdera – kao što je obećao kada je s njim potpisao pakt – i da najavi prevremene izbore, najverovatnije za 24. novembar.

„Moja odgovornost kao kancelara jeste da Austriji obezbedim stabilnu vladu. Stanovništvo od politike očekuje rešenja problema, a ne borbu za vlast“, izjavio je Šisel posle ostavke ministara iz Slobodarske stranke. Ali, ipak je izrazio nadu da bi Ris-Paserova na kongresu slobodaraca krajem septembra mogla da nađe kompromis sa Hajderom i da nastave „dobru koalicionu saradnju“ u vladi do redovnih izbora krajem sledeće godine. No, „Hajderovim povicima iz Koruške“ ova vlada neće da popusti, bio je odlučan Šisel, pa ako birači treba da presude u ovom sporu, neka bude tako. Što se tiče proširenja EU-a, vladi su potrebni „ljudi koji rešavaju probleme“, a ne ljudi koji ih „izazivaju“. Šiselova izjava ličila je na početak predizborne kampanje.

Oštra kritika opozicije, naravno, nije izostala. „Šisel je u koaliciju sa Hajderom ušao gonjen ličnom potrebom za vlašću“, izjavio je šef socijalista Alfred Guzenbauer. Rezultat su, po njemu, rekordna nezaposlenost i najveći porezi i troškovi koje je Austrija ikada imala. Krajnje je vreme da Narodna stranka raskrsti sa slobodarcima Jerga Hajdera pre nego što se „i sami zaraze tim bacilom“. Na kraju krajeva, morali su da znaju u šta se upuštaju kada su potpisali pakt sa neuračunljivim populistom iz Koruške.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, koalicija je štetila i narodnjacima i slobodarcima. Pogotovo bi ovi drugi mogli sa 27 odsto sa poslednjih izbora da padnu na oko 15 odsto. Krajnje desnu vladu krajem godine u Austriji bi mogla da zameni jedna izrazito leva kolicija između socijalista i zelenih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure