Izvršni odbor Sindikata novinara Slovenije posle mnogo oklevanja konačno je na sednici održanoj 21. septembra u Ljubljani odlučio da pozove novinare na štrajk i to na dan opštih parlamentarnih izbora, dakle u nedelju 3. oktobra
STICANJE EVROPSKIH ISKUSTAVA: Centar Ljubljane
U vreme kada zaključujemo tekst, sednica još traje, a prvi komentari su različiti – najčešća je neverica da će novinari uspeti da odole i izbegnu izveštavanje sa događaja takvog kalibra, pa bi „moralo se…“ moglo biti jeftino opravdanje ukoliko štrajk ne uspe. Tako je velika verovatnoća da štrajk organizovan u nedelju i na dan izbora neće imati veće efekte, ali je moguće i da upali već sama pretnja štrajkom. Ukratko, sindikat novinara koji poslednjih nedelja zbija svoje redove uspeo je tik pred izbore da postavi svoje protivnike u pregovorima (poslodavce) pred teško iskušenje. Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi izgledao izborni dan u državi u kojoj svi nacionalni mediji ćute o glavnom događaju ne samo tog dana, već o događaju koji određuje pravac političkog života neke zemlje bar za naredne četiri godine.
Da sve bude ozbiljnije, najavljeni štrajk nema vremensko ograničenje, pa bi mogao da traje do „početka pregovora o nacionalnoj kolektivnoj konferenciji“. Pojedinosti o organizaciji štrajka zasad još nisu obelodanjene pošto štrajkački odbor te detalje i poslovnik tek treba da usvoji. Ovih dana treba da padne dogovor o tome kako će se novinari odnositi prema „informacijama od javnog značaja“ koje su po zakonu dužni da saopštavaju javnosti. A to su upravo informacije o rezultatima izbora, zbog čega se već čuju kritike da je novinarski sindikat najavom štrajka na izborni dan zapravo najavio kršenje zakonodavstva.
Drugo je pitanje – zašto slovenački novinari žele da štrajkuju. Novinari u Sloveniji mogu da se pohvale relativno dobrim platama (od 1000 do 2000 evra, neto) i činjenicom da do sada u medijima u kojima većinu drže domaći vlasnici, ali i državni i paradržavni fondovi, nisu doživeli veće trzavice. Problem je nastao kada su na predlog Sindikata novinara o produžetku odnosno obnovi sindikalnog ugovora poslodavci odgovorili da oni nisu potpisnici kolektivnog ugovora za novinare te stoga nemaju šta da pregovaraju o njegovoj promeni. Da šarada bude potpuna, predsednik sindikata novinara Slovenije Iztok Jurančič navodi primer javne televizije (RTV Slovenija), koja priznaje nacionalni kolektivni ugovor, dok Udruženje za štampu i medije u okviru Privredne komore Slovenije ne priznaje da taj ugovor važi. Za sada postoje obećanja da će se i novinari RTV Slovenije pridružiti štrajku kolega – ali samo iz solidarnosti. Osim novinske kuće Delo i mariborske Večeri, za štrajk će se najverovatnije odlučiti i ljubljanski Dnevnik, iako novinari drugih najvećih dnevnih novina u Sloveniji imaju usvojen poseban novinarski ugovor sa upravom kuće.
Štrajk podržava i predsednik Društva novinara Slovenije Grega Repovž, koji se zalaže da novinari zadrže „prihvaćene standarde“, a pride ističe da je za Društvo bila „pravi šok“ činjenica što poslodavci nisu hteli da pregovaraju o novom ugovoru. Jedan od osnovnih zahteva novinara jeste i da sadašnji kolektivni ugovor dobije „nacionalni“ status. Sindikat uz to traži i revalorizaciju plata za avgust, kao i to da Udruženje izdavača štampe povuče svoje „protivzakonito odbacivanje važnosti prethodnog kolektivnog ugovora“. Izdavači u ovom trenutku novinarima umesto jednog nude više posebnih kolektivnih ugovora, a razlike su pre svega u tarifama i u ulozi koje kolektivni ugovor predviđa za Sindikat i Društvo novinara Slovenije, a kojih u rečenim posebnim ugovorima – nema.
Kritike stižu i na račun Društva novinara Slovenije i Sindikat, koji su jedini donekle privilegovani predstavnici novinara. Društvo i Sindikat još donekle uživaju položaj nasleđen iz prethodnog režima, pa uprkos činjenici da veliki deo novinara nije u njihovom članstvu, koriste monopolski položaj u Društvu, pre svega u domenu postavljanja standarda. Paradoksalno, koriste formu „časnog suda“ da uzduž i popreko „presuđuju“ o kolegama koji su optuženi da su prekršili novinarski kodeks, koji se u Sloveniji unekoliko razlikuje od evropskog. Naročito u delu gde visoke etičke norme postavljaju isključivo novinari različitih standarda i kvalifikacija, za razliku od sličnih etičkih komisija u svetu. Problem je kako će tako razjedinjeno Društvo ubediti članstvo da ga sledi, iako je to u interesu svih poslenika sedme sile. Ukoliko štrajk, međutim, uspe, biće to odličan primer kako samo ujedinjen pritisak donosi rezultate. Bilo da je reč o učiteljima, policajcima, lekarima ili – novinarima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izbor predsedničkih kandidata ko će im biti potpredsednik jasno ukazuje na to koja se ciljna grupa gađa na izborima. Donald Tramp se opredelio za Džejmsa Dejvida Vensa, mlađeg, belog muškarca koji ne preza od konfrontacija, koji spada u tvrdo jezgro branitelja lika i dela bivšeg predsednika
Više od polovine nevakcinisane dece živi u 31 zemlji koje karakteriše krhko i nestabilno, oružanim sukobima opterećeno okruženje. Tračak svetla je porast broja devojčica koje su se vakcinisale protiv humanog papilomavirusa (HPV)
Prema tumačenju Aleksandra Vulina, Ane Brnabić ili Ivice Dačića jasno je da je posle atentata na Donalda Trampa potencijalna meta predsednik Srbije Aleksandar Vučić jer se i on „zalaže za drugačiji svet i mir u Ukrajini“, jer i njega napadaju „elita“ i "njeni" mediji
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u Evropi se rasplamsala diskusija o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Postoje argumenti i za i protiv, ali jedan je, čini se, presudan – motivacija mladih ljudi
Za žrtve jučerašnjeg neuspelog atentata na Donalda Trampa, njegov tim skuplja donaciju od milion dolara. Ivanka Tramp i njen suprug Džared Kušner donirali su 10.000 dolara. Sad je najvažnije jedinstvo, rekao je predsednički kandidat Tramp
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!