Izvršni odbor Sindikata novinara Slovenije posle mnogo oklevanja konačno je na sednici održanoj 21. septembra u Ljubljani odlučio da pozove novinare na štrajk i to na dan opštih parlamentarnih izbora, dakle u nedelju 3. oktobra
STICANJE EVROPSKIH ISKUSTAVA: Centar Ljubljane
U vreme kada zaključujemo tekst, sednica još traje, a prvi komentari su različiti – najčešća je neverica da će novinari uspeti da odole i izbegnu izveštavanje sa događaja takvog kalibra, pa bi „moralo se…“ moglo biti jeftino opravdanje ukoliko štrajk ne uspe. Tako je velika verovatnoća da štrajk organizovan u nedelju i na dan izbora neće imati veće efekte, ali je moguće i da upali već sama pretnja štrajkom. Ukratko, sindikat novinara koji poslednjih nedelja zbija svoje redove uspeo je tik pred izbore da postavi svoje protivnike u pregovorima (poslodavce) pred teško iskušenje. Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi izgledao izborni dan u državi u kojoj svi nacionalni mediji ćute o glavnom događaju ne samo tog dana, već o događaju koji određuje pravac političkog života neke zemlje bar za naredne četiri godine.
Da sve bude ozbiljnije, najavljeni štrajk nema vremensko ograničenje, pa bi mogao da traje do „početka pregovora o nacionalnoj kolektivnoj konferenciji“. Pojedinosti o organizaciji štrajka zasad još nisu obelodanjene pošto štrajkački odbor te detalje i poslovnik tek treba da usvoji. Ovih dana treba da padne dogovor o tome kako će se novinari odnositi prema „informacijama od javnog značaja“ koje su po zakonu dužni da saopštavaju javnosti. A to su upravo informacije o rezultatima izbora, zbog čega se već čuju kritike da je novinarski sindikat najavom štrajka na izborni dan zapravo najavio kršenje zakonodavstva.
Drugo je pitanje – zašto slovenački novinari žele da štrajkuju. Novinari u Sloveniji mogu da se pohvale relativno dobrim platama (od 1000 do 2000 evra, neto) i činjenicom da do sada u medijima u kojima većinu drže domaći vlasnici, ali i državni i paradržavni fondovi, nisu doživeli veće trzavice. Problem je nastao kada su na predlog Sindikata novinara o produžetku odnosno obnovi sindikalnog ugovora poslodavci odgovorili da oni nisu potpisnici kolektivnog ugovora za novinare te stoga nemaju šta da pregovaraju o njegovoj promeni. Da šarada bude potpuna, predsednik sindikata novinara Slovenije Iztok Jurančič navodi primer javne televizije (RTV Slovenija), koja priznaje nacionalni kolektivni ugovor, dok Udruženje za štampu i medije u okviru Privredne komore Slovenije ne priznaje da taj ugovor važi. Za sada postoje obećanja da će se i novinari RTV Slovenije pridružiti štrajku kolega – ali samo iz solidarnosti. Osim novinske kuće Delo i mariborske Večeri, za štrajk će se najverovatnije odlučiti i ljubljanski Dnevnik, iako novinari drugih najvećih dnevnih novina u Sloveniji imaju usvojen poseban novinarski ugovor sa upravom kuće.
Štrajk podržava i predsednik Društva novinara Slovenije Grega Repovž, koji se zalaže da novinari zadrže „prihvaćene standarde“, a pride ističe da je za Društvo bila „pravi šok“ činjenica što poslodavci nisu hteli da pregovaraju o novom ugovoru. Jedan od osnovnih zahteva novinara jeste i da sadašnji kolektivni ugovor dobije „nacionalni“ status. Sindikat uz to traži i revalorizaciju plata za avgust, kao i to da Udruženje izdavača štampe povuče svoje „protivzakonito odbacivanje važnosti prethodnog kolektivnog ugovora“. Izdavači u ovom trenutku novinarima umesto jednog nude više posebnih kolektivnih ugovora, a razlike su pre svega u tarifama i u ulozi koje kolektivni ugovor predviđa za Sindikat i Društvo novinara Slovenije, a kojih u rečenim posebnim ugovorima – nema.
Kritike stižu i na račun Društva novinara Slovenije i Sindikat, koji su jedini donekle privilegovani predstavnici novinara. Društvo i Sindikat još donekle uživaju položaj nasleđen iz prethodnog režima, pa uprkos činjenici da veliki deo novinara nije u njihovom članstvu, koriste monopolski položaj u Društvu, pre svega u domenu postavljanja standarda. Paradoksalno, koriste formu „časnog suda“ da uzduž i popreko „presuđuju“ o kolegama koji su optuženi da su prekršili novinarski kodeks, koji se u Sloveniji unekoliko razlikuje od evropskog. Naročito u delu gde visoke etičke norme postavljaju isključivo novinari različitih standarda i kvalifikacija, za razliku od sličnih etičkih komisija u svetu. Problem je kako će tako razjedinjeno Društvo ubediti članstvo da ga sledi, iako je to u interesu svih poslenika sedme sile. Ukoliko štrajk, međutim, uspe, biće to odličan primer kako samo ujedinjen pritisak donosi rezultate. Bilo da je reč o učiteljima, policajcima, lekarima ili – novinarima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Palestinska militantna grupa Hamas oslobodila je tri izraelska taoca u okviru sporazuma o primirju sa Izraelom. Tel Aviv će, sa druge strane, osloboditi 183 palestinska zatvorenika, ali tek kada se uvere da su tri taoca na bezbednom
Tri zemljotresa, od kojih su dva bila 4,1 stepena Rihterove skale i jedan od 4,4, zabeležena su rano jutros (8. januar) u morskom području kod grčkog ostrva Santorini
Između betonskih prepreka na granici sa Belorusijom Poljaci su razapeli bodljikavu žicu. Mnogo bodljikave žice. A iza toga je uski puteljak, duž granične ograde visoke pet i po metara. Kamere, termo-senzori, podzemni kablovi
Razbijanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), kojom sada rukovodi milijarder Ilon Mask, izazvalo je oduševljenje u Kremlju. Slave i političke vrhuške Mađarske, Belorusije i Srbije. Za to postoji dobar razlog
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Što duže traje studentska i narodna buna, to se više nameće pitanje da li će zahtevi postati „političkiji“ – recimo, prelazna vlada i pošteni izbori. Ali rastu i šanse za međusobice i zađevice, koje su siguran recept za kraj protesta
Ministar kulture Nikola Selaković je bio svestan pištaljki pod svojim prozorom. Kao što su i kulturnjaci u blokadi njegovog Ministarstva videli da ih sa prozora tog istog Ministarstva ljudi pozdravljaju. Delovali su složno, da su na istoj strani. Selaković je bio sam.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!