Izvršni odbor Sindikata novinara Slovenije posle mnogo oklevanja konačno je na sednici održanoj 21. septembra u Ljubljani odlučio da pozove novinare na štrajk i to na dan opštih parlamentarnih izbora, dakle u nedelju 3. oktobra
STICANJE EVROPSKIH ISKUSTAVA: Centar Ljubljane
U vreme kada zaključujemo tekst, sednica još traje, a prvi komentari su različiti – najčešća je neverica da će novinari uspeti da odole i izbegnu izveštavanje sa događaja takvog kalibra, pa bi „moralo se…“ moglo biti jeftino opravdanje ukoliko štrajk ne uspe. Tako je velika verovatnoća da štrajk organizovan u nedelju i na dan izbora neće imati veće efekte, ali je moguće i da upali već sama pretnja štrajkom. Ukratko, sindikat novinara koji poslednjih nedelja zbija svoje redove uspeo je tik pred izbore da postavi svoje protivnike u pregovorima (poslodavce) pred teško iskušenje. Gotovo je nemoguće zamisliti kako bi izgledao izborni dan u državi u kojoj svi nacionalni mediji ćute o glavnom događaju ne samo tog dana, već o događaju koji određuje pravac političkog života neke zemlje bar za naredne četiri godine.
Da sve bude ozbiljnije, najavljeni štrajk nema vremensko ograničenje, pa bi mogao da traje do „početka pregovora o nacionalnoj kolektivnoj konferenciji“. Pojedinosti o organizaciji štrajka zasad još nisu obelodanjene pošto štrajkački odbor te detalje i poslovnik tek treba da usvoji. Ovih dana treba da padne dogovor o tome kako će se novinari odnositi prema „informacijama od javnog značaja“ koje su po zakonu dužni da saopštavaju javnosti. A to su upravo informacije o rezultatima izbora, zbog čega se već čuju kritike da je novinarski sindikat najavom štrajka na izborni dan zapravo najavio kršenje zakonodavstva.
Drugo je pitanje – zašto slovenački novinari žele da štrajkuju. Novinari u Sloveniji mogu da se pohvale relativno dobrim platama (od 1000 do 2000 evra, neto) i činjenicom da do sada u medijima u kojima većinu drže domaći vlasnici, ali i državni i paradržavni fondovi, nisu doživeli veće trzavice. Problem je nastao kada su na predlog Sindikata novinara o produžetku odnosno obnovi sindikalnog ugovora poslodavci odgovorili da oni nisu potpisnici kolektivnog ugovora za novinare te stoga nemaju šta da pregovaraju o njegovoj promeni. Da šarada bude potpuna, predsednik sindikata novinara Slovenije Iztok Jurančič navodi primer javne televizije (RTV Slovenija), koja priznaje nacionalni kolektivni ugovor, dok Udruženje za štampu i medije u okviru Privredne komore Slovenije ne priznaje da taj ugovor važi. Za sada postoje obećanja da će se i novinari RTV Slovenije pridružiti štrajku kolega – ali samo iz solidarnosti. Osim novinske kuće Delo i mariborske Večeri, za štrajk će se najverovatnije odlučiti i ljubljanski Dnevnik, iako novinari drugih najvećih dnevnih novina u Sloveniji imaju usvojen poseban novinarski ugovor sa upravom kuće.
Štrajk podržava i predsednik Društva novinara Slovenije Grega Repovž, koji se zalaže da novinari zadrže „prihvaćene standarde“, a pride ističe da je za Društvo bila „pravi šok“ činjenica što poslodavci nisu hteli da pregovaraju o novom ugovoru. Jedan od osnovnih zahteva novinara jeste i da sadašnji kolektivni ugovor dobije „nacionalni“ status. Sindikat uz to traži i revalorizaciju plata za avgust, kao i to da Udruženje izdavača štampe povuče svoje „protivzakonito odbacivanje važnosti prethodnog kolektivnog ugovora“. Izdavači u ovom trenutku novinarima umesto jednog nude više posebnih kolektivnih ugovora, a razlike su pre svega u tarifama i u ulozi koje kolektivni ugovor predviđa za Sindikat i Društvo novinara Slovenije, a kojih u rečenim posebnim ugovorima – nema.
Kritike stižu i na račun Društva novinara Slovenije i Sindikat, koji su jedini donekle privilegovani predstavnici novinara. Društvo i Sindikat još donekle uživaju položaj nasleđen iz prethodnog režima, pa uprkos činjenici da veliki deo novinara nije u njihovom članstvu, koriste monopolski položaj u Društvu, pre svega u domenu postavljanja standarda. Paradoksalno, koriste formu „časnog suda“ da uzduž i popreko „presuđuju“ o kolegama koji su optuženi da su prekršili novinarski kodeks, koji se u Sloveniji unekoliko razlikuje od evropskog. Naročito u delu gde visoke etičke norme postavljaju isključivo novinari različitih standarda i kvalifikacija, za razliku od sličnih etičkih komisija u svetu. Problem je kako će tako razjedinjeno Društvo ubediti članstvo da ga sledi, iako je to u interesu svih poslenika sedme sile. Ukoliko štrajk, međutim, uspe, biće to odličan primer kako samo ujedinjen pritisak donosi rezultate. Bilo da je reč o učiteljima, policajcima, lekarima ili – novinarima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nemci spremaju stanice metroa za bunkere, ugrađuju dodatne sirene i apeluju da građani pripreme zalihe. Jer, kažu, Rusi bi mogli da udare za koju godinu, a Nemačka je previše decenija provela na sunčanoj strani sveta i zaboravila je šta je ratna opasnost
U parlamentu Bugarske je izbila tuča zbog odluke da se zemlja pridruži evrozoni. Deo poslanika pozvao je pristalice očuvanja nacionalne valute leva da blokiraju narodnu skupštinu
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!