Zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi
Posle tragedije: Bagdadski Al A’ema most
Ahmed Madi Husein izbezumljeno se šetkao ispred bolnice Numan u Bagdadu. Nosio je sivu odoru, znak žalosti, ali je bio bos. Nervozno je pritiskao dugmiće na mobilnom telefonu, i kada je napokon začuo glas jednog od svojih sinova, suze su mu potekle niz obraze.
„Zaide, gde su ti braća?“, pitao je, ne sačekavši odgovor. „Fakar je mrtav. Donesi mi njegovu ličnu kartu da izvadim umrlicu. Požuri.“
Reke ljudi su ulazile i izlazile iz bolnice, jecajući i gušeći se u plaču. U bolnici je bilo na desetine poređanih leševa, ožalošćeni su išli od jednog do drugog ne bi li prepoznali svoje voljene. Kad bi ugledali poznato lice, briznuli bi u plač ili bi se začuo vrisak.
Iračani su se navikli na nasilje, smrt, i žalost. Ali, nakon što je zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su 31. avgusta krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi, stanovnici Bagdada suočeni su sa novim, neizrecivim užasom. Tog popodneva je bilo toliko mrtvih da su bolnice okačile spiskove mrtvih i ranjenih kako bi ožalošćeni mogli da pronađu svoje bližnje.
Grobari su imali pune ruke posla tovareći tela u kamione. U bolnicama i dispanzerima po podu su ležala neidentifikovana tela postradalih, na nekima su rane bile vidljive, dok su se neki udavili kada su pod silinom gomile skočili s mosta u reku Tigar. Većina žrtava umrla je pod nogama hodočasnika, od povreda ili gušenja, ali je bilo i mnogo davljenika.
Kod glavne kapije bolnice Numan, jedna starica je sedela pored muža i zurila u telo mlade žene prekrivene crnim pokrovom. Počela je da se udara u grudi, a zatim tiho rekla: „Vrati mi se, kćeri moja. Jutros si me probudila. Ko će me opet buditi kad tebe nema?“
U bolnici je dr Jas al Avsi razgovarao sa kolegom i beležio nešto pored spiska imena mrtvih. Oko njega su se čuli kuknjava i jecaji.
„Većina je već bila mrtva, ili od davljenja u reci ili od gušenja“, kaže doktor.
Mrtvi i ranjeni još su ležali kod mosta Aima gde se dogodio stampedo. Odeća, cipele, flaše s vodom i razni predmeti ležali su razbacani po ulicama, kao da je prošao uragan.
Uplakana devojčica od desetak godina vrzmala se okolo. Kaže da se zove Raša Ali i da ima 12 godina. „Bila sam sa majkom, bratom i dve tetke“, ispričala je gušeći se u suzama. „Ne znam gde su. Izgubila sam se. Moram da ih nađem.“
Jedino čega se seća kada je stampedo počeo jeste da je njen brat vikao: „Mama, mama, guraju me!“
Ostali se jasnije sećaju trenutka kada se mirna procesija šiita pretvorila u tragediju.
„U početku je sve bilo u redu, hodali smo ruku pod ruku ka svetilištu“, kaže Ali Abdul Zara al Sajedi, službenik od pedesetak godina. Priča kako se odjednom iz gomile začuo povik da se u masi nalazi bombaš samoubica. Nastala je panika, ljudi iz mase pohitali su na sve strane. „Samo da ste videli ta lica… Umrli biste od straha“, kaže Ali. „Mislio sam da će mi utroba eksplodirati, guralo me stotine ljudi.“
Hajdara Hadum, koja je takođe preživela stampedo, kaže da je mostu prišla s istočne strane kada je nastala panika.
„Reka ljudi tiskala se preko mosta bežeći u panici, gazeći one koji su pali na zemlju“, priča Hajdara. „Videla sam kako ljudi skaču s mosta u reku, videla sam kako neki padaju na obalu.“
Hajdara, kao i većina, optužuje pobunjenike za ovu tragediju. Ali, kao i mnogi drugi, kaže da je oni neće zastrašiti i da će opet ići na svetilište šiitskog mučenika imama Muse Kadima. „Sledeće godine opet ću krenuti na hodočašće da obeležim godišnjicu smrti velikomučenika Kadima.“
Pobunjenici su do sada već napadali šiite u procesijama. Međutim, izgleda da je stampedo ovoga puta izazvala neutemeljana dojava da se jedan napadač s pojasom eksploziva oko struka nalazi na mostu. Na stotine hiljada pretežno siromašnih šiitskih hodočasnika zaputilo se tog jutra ka svetilištu da obeleži godišnjicu smrti jednog od svojih najsvetijiih mučenika. Premijer Iraka Ibrahim al Džafari proglasio je trodnevnu žalost.
Tragedija se dogodila samo tri dana pošto je nakon mukotrpnih pregovora iračkom parlamentu predstavljen Nacrt novog ustava, uprkos oštrom suprotstavljanju sunitske manjine. Vodeće ličnosti iz redova sunita pozvale su svoje sunarodnike da ne usvoje tekst ustava na referendumu u oktobru, i organizovali su masovne demonstracije u pokrajinama sa sunitskom većinom. Tog dana objavljeno je da će suđenje Sadamu Huseinu i trojici njegovih saradnika početi 19. oktobra, što takođe može izazvati velike proteste sunita.
Najuticajniji verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Al Sistani optužio je za izazivanje panike teroriste i pozvao vlasti da odmah sprovedu istragu. Ministar unutrašnjih poslova Iraka Bajan Džabr je za tragediju optužio pobunjenike. Još je rano reći kako će šiitska većina, koja se do sada ustezala od odmazdi za krvave napade u prošlosti, reagovati posle ovako velike tragedije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Epski bes prema teokratskom, autoritarnom režimu u Teheranu preliva se na NATO saveznike, demokrate, papu i MAGA influensere, koji su velikim delom zaslužni za uspon Donalda Trampa. Širi se prema svima koji se ne slažu sa predsednikom oko rata sa Iranom, a čije posledice počinju da osećaju građani Amerike
Prava pitanja nisu ona koja dominiraju javnim prostorom. Ni oduševljenje dela tehnološke scene, koja sve češće zvuči kao da razgovara sama sa sobom, ubeđena da gradi boga. Ni panika onih koji u svakom algoritmu vide apokalipsu. Već trezveno, ali tvrdoglavo insistiranje na odgovorima na pitanja: Koliko ovo košta? Ko plaća? Kome služi i šta se dešava ako ne uspe? Istorija tehnologije – od parne mašine do nuklearne bombe – pokazala je da velike promene menjaju raspodelu moći, ekonomiju, politiku, ali često i društva, i to mnogo dublje nego što njihovi tvorci u početku razumeju
Bivši predsednik Bugarske Rumen Radev (na slici) sa koalicijom “Progresivna Bugarska”, koju je predvodio na izborima prošlog vikenda, osvojio većinu –133 od 240 mesta u Sobranju. Prvi put u demokratskoj istoriji zemlje neće morati da razmišlja o koalicionom partneru kako bi formirao vladu za koju je u predizbornoj kampanji tvrdio da će se uhvatiti u koštac sa sistemskom korupcijom
I dok svet ide dalje, Iran za njime sve više zaostaje. I za to nije kriva (isključivo) Amerika. Kada stalno držite gard prema čitavom svetu, svet pre ili kasnije podigne gard prema vama. Države, kao i ljudi, ne traže društvo onih koji su u stalnom sukobu sa svojim okruženjem. Naposletku, u XXI veku, politički model koji se zasniva na obećanju dolaska bogom nadahnutog spasitelja ima malo šta da ponudi državi od gotovo 90 miliona ljudi, u kojoj je 60 odsto stanovništva mlađe od 39 godina. A još manje ima šta da ponudi susednim državama
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (4)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!