img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Stampedo smrti

07. septembar 2005, 15:30 "Njujork tajms"
Copied

Zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi

Posle tragedije: Bagdadski Al A’ema most

Ahmed Madi Husein izbezumljeno se šetkao ispred bolnice Numan u Bagdadu. Nosio je sivu odoru, znak žalosti, ali je bio bos. Nervozno je pritiskao dugmiće na mobilnom telefonu, i kada je napokon začuo glas jednog od svojih sinova, suze su mu potekle niz obraze.

„Zaide, gde su ti braća?“, pitao je, ne sačekavši odgovor. „Fakar je mrtav. Donesi mi njegovu ličnu kartu da izvadim umrlicu. Požuri.“

Reke ljudi su ulazile i izlazile iz bolnice, jecajući i gušeći se u plaču. U bolnici je bilo na desetine poređanih leševa, ožalošćeni su išli od jednog do drugog ne bi li prepoznali svoje voljene. Kad bi ugledali poznato lice, briznuli bi u plač ili bi se začuo vrisak.

Iračani su se navikli na nasilje, smrt, i žalost. Ali, nakon što je zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su 31. avgusta krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi, stanovnici Bagdada suočeni su sa novim, neizrecivim užasom. Tog popodneva je bilo toliko mrtvih da su bolnice okačile spiskove mrtvih i ranjenih kako bi ožalošćeni mogli da pronađu svoje bližnje.

Grobari su imali pune ruke posla tovareći tela u kamione. U bolnicama i dispanzerima po podu su ležala neidentifikovana tela postradalih, na nekima su rane bile vidljive, dok su se neki udavili kada su pod silinom gomile skočili s mosta u reku Tigar. Većina žrtava umrla je pod nogama hodočasnika, od povreda ili gušenja, ali je bilo i mnogo davljenika.

Kod glavne kapije bolnice Numan, jedna starica je sedela pored muža i zurila u telo mlade žene prekrivene crnim pokrovom. Počela je da se udara u grudi, a zatim tiho rekla: „Vrati mi se, kćeri moja. Jutros si me probudila. Ko će me opet buditi kad tebe nema?“

U bolnici je dr Jas al Avsi razgovarao sa kolegom i beležio nešto pored spiska imena mrtvih. Oko njega su se čuli kuknjava i jecaji.

„Većina je već bila mrtva, ili od davljenja u reci ili od gušenja“, kaže doktor.

Mrtvi i ranjeni još su ležali kod mosta Aima gde se dogodio stampedo. Odeća, cipele, flaše s vodom i razni predmeti ležali su razbacani po ulicama, kao da je prošao uragan.

Uplakana devojčica od desetak godina vrzmala se okolo. Kaže da se zove Raša Ali i da ima 12 godina. „Bila sam sa majkom, bratom i dve tetke“, ispričala je gušeći se u suzama. „Ne znam gde su. Izgubila sam se. Moram da ih nađem.“

Jedino čega se seća kada je stampedo počeo jeste da je njen brat vikao: „Mama, mama, guraju me!“

Ostali se jasnije sećaju trenutka kada se mirna procesija šiita pretvorila u tragediju.

„U početku je sve bilo u redu, hodali smo ruku pod ruku ka svetilištu“, kaže Ali Abdul Zara al Sajedi, službenik od pedesetak godina. Priča kako se odjednom iz gomile začuo povik da se u masi nalazi bombaš samoubica. Nastala je panika, ljudi iz mase pohitali su na sve strane. „Samo da ste videli ta lica… Umrli biste od straha“, kaže Ali. „Mislio sam da će mi utroba eksplodirati, guralo me stotine ljudi.“

Hajdara Hadum, koja je takođe preživela stampedo, kaže da je mostu prišla s istočne strane kada je nastala panika.

„Reka ljudi tiskala se preko mosta bežeći u panici, gazeći one koji su pali na zemlju“, priča Hajdara. „Videla sam kako ljudi skaču s mosta u reku, videla sam kako neki padaju na obalu.“

Hajdara, kao i većina, optužuje pobunjenike za ovu tragediju. Ali, kao i mnogi drugi, kaže da je oni neće zastrašiti i da će opet ići na svetilište šiitskog mučenika imama Muse Kadima. „Sledeće godine opet ću krenuti na hodočašće da obeležim godišnjicu smrti velikomučenika Kadima.“

Pobunjenici su do sada već napadali šiite u procesijama. Međutim, izgleda da je stampedo ovoga puta izazvala neutemeljana dojava da se jedan napadač s pojasom eksploziva oko struka nalazi na mostu. Na stotine hiljada pretežno siromašnih šiitskih hodočasnika zaputilo se tog jutra ka svetilištu da obeleži godišnjicu smrti jednog od svojih najsvetijiih mučenika. Premijer Iraka Ibrahim al Džafari proglasio je trodnevnu žalost.

Tragedija se dogodila samo tri dana pošto je nakon mukotrpnih pregovora iračkom parlamentu predstavljen Nacrt novog ustava, uprkos oštrom suprotstavljanju sunitske manjine. Vodeće ličnosti iz redova sunita pozvale su svoje sunarodnike da ne usvoje tekst ustava na referendumu u oktobru, i organizovali su masovne demonstracije u pokrajinama sa sunitskom većinom. Tog dana objavljeno je da će suđenje Sadamu Huseinu i trojici njegovih saradnika početi 19. oktobra, što takođe može izazvati velike proteste sunita.

Najuticajniji verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Al Sistani optužio je za izazivanje panike teroriste i pozvao vlasti da odmah sprovedu istragu. Ministar unutrašnjih poslova Iraka Bajan Džabr je za tragediju optužio pobunjenike. Još je rano reći kako će šiitska većina, koja se do sada ustezala od odmazdi za krvave napade u prošlosti, reagovati posle ovako velike tragedije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i marinci

Bezbednosna politika

08.januar 2026. Teri Šulc / DW

Cunami zvani Tramp: Šta ako članica NATO-a udari na članicu NATO-a?

NATO ima stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako da se odbrani od napada spoljnog neprijatelja. Nijedan, međutim, ne predviđa da, recimo, SAD izvrše invaziju na Grenland, tj. Dansku

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Ubistvo u Minesoti

08.januar 2026. K. S.

„Akt domaćeg terorizma”: Kako je i zašto imigracioni agent ubio žena nasred ulice

Jedna žena ubijena je u akciji američkih imigracionih agenata. Nepažnja, redovna aktivnost ili domaći terorizam

Donald Tramp

Sjedinjene Američke Države

08.januar 2026. K. S.

SAD se povlače iz 66 međunarodnih organizacija

Među 66 organizacija iz kojih je povlačenje najavio Donald Tramp su i dva Haška tribunala i Venecijanska komisija

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo

Nemačka

08.januar 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Sjedinjene Amerčke Države

08.januar 2026. K. S.

Trampova „vojska iz snova“: Bilion i po dolara za vojni budžet

Predsednik SAD Donald Tramp povećava vojni budžet za više od 50 odsto i gradi ‘vojsku iz snova’. Za to će biti izdvojeno hiljadu i po milijardi dolara. Nakon što je izneo svoje teritorijalne pretenzije to zvuči zlokobno

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure