img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Stampedo smrti

07. septembar 2005, 15:30 "Njujork tajms"
Copied

Zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi

Posle tragedije: Bagdadski Al A’ema most

Ahmed Madi Husein izbezumljeno se šetkao ispred bolnice Numan u Bagdadu. Nosio je sivu odoru, znak žalosti, ali je bio bos. Nervozno je pritiskao dugmiće na mobilnom telefonu, i kada je napokon začuo glas jednog od svojih sinova, suze su mu potekle niz obraze.

„Zaide, gde su ti braća?“, pitao je, ne sačekavši odgovor. „Fakar je mrtav. Donesi mi njegovu ličnu kartu da izvadim umrlicu. Požuri.“

Reke ljudi su ulazile i izlazile iz bolnice, jecajući i gušeći se u plaču. U bolnici je bilo na desetine poređanih leševa, ožalošćeni su išli od jednog do drugog ne bi li prepoznali svoje voljene. Kad bi ugledali poznato lice, briznuli bi u plač ili bi se začuo vrisak.

Iračani su se navikli na nasilje, smrt, i žalost. Ali, nakon što je zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su 31. avgusta krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi, stanovnici Bagdada suočeni su sa novim, neizrecivim užasom. Tog popodneva je bilo toliko mrtvih da su bolnice okačile spiskove mrtvih i ranjenih kako bi ožalošćeni mogli da pronađu svoje bližnje.

Grobari su imali pune ruke posla tovareći tela u kamione. U bolnicama i dispanzerima po podu su ležala neidentifikovana tela postradalih, na nekima su rane bile vidljive, dok su se neki udavili kada su pod silinom gomile skočili s mosta u reku Tigar. Većina žrtava umrla je pod nogama hodočasnika, od povreda ili gušenja, ali je bilo i mnogo davljenika.

Kod glavne kapije bolnice Numan, jedna starica je sedela pored muža i zurila u telo mlade žene prekrivene crnim pokrovom. Počela je da se udara u grudi, a zatim tiho rekla: „Vrati mi se, kćeri moja. Jutros si me probudila. Ko će me opet buditi kad tebe nema?“

U bolnici je dr Jas al Avsi razgovarao sa kolegom i beležio nešto pored spiska imena mrtvih. Oko njega su se čuli kuknjava i jecaji.

„Većina je već bila mrtva, ili od davljenja u reci ili od gušenja“, kaže doktor.

Mrtvi i ranjeni još su ležali kod mosta Aima gde se dogodio stampedo. Odeća, cipele, flaše s vodom i razni predmeti ležali su razbacani po ulicama, kao da je prošao uragan.

Uplakana devojčica od desetak godina vrzmala se okolo. Kaže da se zove Raša Ali i da ima 12 godina. „Bila sam sa majkom, bratom i dve tetke“, ispričala je gušeći se u suzama. „Ne znam gde su. Izgubila sam se. Moram da ih nađem.“

Jedino čega se seća kada je stampedo počeo jeste da je njen brat vikao: „Mama, mama, guraju me!“

Ostali se jasnije sećaju trenutka kada se mirna procesija šiita pretvorila u tragediju.

„U početku je sve bilo u redu, hodali smo ruku pod ruku ka svetilištu“, kaže Ali Abdul Zara al Sajedi, službenik od pedesetak godina. Priča kako se odjednom iz gomile začuo povik da se u masi nalazi bombaš samoubica. Nastala je panika, ljudi iz mase pohitali su na sve strane. „Samo da ste videli ta lica… Umrli biste od straha“, kaže Ali. „Mislio sam da će mi utroba eksplodirati, guralo me stotine ljudi.“

Hajdara Hadum, koja je takođe preživela stampedo, kaže da je mostu prišla s istočne strane kada je nastala panika.

„Reka ljudi tiskala se preko mosta bežeći u panici, gazeći one koji su pali na zemlju“, priča Hajdara. „Videla sam kako ljudi skaču s mosta u reku, videla sam kako neki padaju na obalu.“

Hajdara, kao i većina, optužuje pobunjenike za ovu tragediju. Ali, kao i mnogi drugi, kaže da je oni neće zastrašiti i da će opet ići na svetilište šiitskog mučenika imama Muse Kadima. „Sledeće godine opet ću krenuti na hodočašće da obeležim godišnjicu smrti velikomučenika Kadima.“

Pobunjenici su do sada već napadali šiite u procesijama. Međutim, izgleda da je stampedo ovoga puta izazvala neutemeljana dojava da se jedan napadač s pojasom eksploziva oko struka nalazi na mostu. Na stotine hiljada pretežno siromašnih šiitskih hodočasnika zaputilo se tog jutra ka svetilištu da obeleži godišnjicu smrti jednog od svojih najsvetijiih mučenika. Premijer Iraka Ibrahim al Džafari proglasio je trodnevnu žalost.

Tragedija se dogodila samo tri dana pošto je nakon mukotrpnih pregovora iračkom parlamentu predstavljen Nacrt novog ustava, uprkos oštrom suprotstavljanju sunitske manjine. Vodeće ličnosti iz redova sunita pozvale su svoje sunarodnike da ne usvoje tekst ustava na referendumu u oktobru, i organizovali su masovne demonstracije u pokrajinama sa sunitskom većinom. Tog dana objavljeno je da će suđenje Sadamu Huseinu i trojici njegovih saradnika početi 19. oktobra, što takođe može izazvati velike proteste sunita.

Najuticajniji verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Al Sistani optužio je za izazivanje panike teroriste i pozvao vlasti da odmah sprovedu istragu. Ministar unutrašnjih poslova Iraka Bajan Džabr je za tragediju optužio pobunjenike. Još je rano reći kako će šiitska većina, koja se do sada ustezala od odmazdi za krvave napade u prošlosti, reagovati posle ovako velike tragedije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Železnica

23.april 2026. B. B.

Sudar vozova u Danskoj, povređeno 17 osoba – četiri u kritičnom stanju

Nesreća se dogodila oko oko 40 kilometara severno od Kopenhagena

Nemačka

23.april 2026. Nina Verkhojzer (DW)

Istorijska vojna strategija: Ruska i ostale pretnje

Nemačka vojska je usvojila strategiju koja opisuje Rusiju kao „najveću i najneposredniju pretnju u doglednoj budućnosti“ za nemačku i transatlantsku bezbednost

Društvene mreže

23.april 2026. B. B.

Turska zakonom zabranila društvene mreže mlađima od 15 godina

Turska je odlučila da mlađi od 15 godina neće moći da koriste društvene mreže. Mnoge zemlje planiraju slično, a Australija već sprovodi takav zakon

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure