img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Stampedo smrti

07. septembar 2005, 15:30 "Njujork tajms"
Copied

Zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi

Posle tragedije: Bagdadski Al A’ema most

Ahmed Madi Husein izbezumljeno se šetkao ispred bolnice Numan u Bagdadu. Nosio je sivu odoru, znak žalosti, ali je bio bos. Nervozno je pritiskao dugmiće na mobilnom telefonu, i kada je napokon začuo glas jednog od svojih sinova, suze su mu potekle niz obraze.

„Zaide, gde su ti braća?“, pitao je, ne sačekavši odgovor. „Fakar je mrtav. Donesi mi njegovu ličnu kartu da izvadim umrlicu. Požuri.“

Reke ljudi su ulazile i izlazile iz bolnice, jecajući i gušeći se u plaču. U bolnici je bilo na desetine poređanih leševa, ožalošćeni su išli od jednog do drugog ne bi li prepoznali svoje voljene. Kad bi ugledali poznato lice, briznuli bi u plač ili bi se začuo vrisak.

Iračani su se navikli na nasilje, smrt, i žalost. Ali, nakon što je zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su 31. avgusta krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi, stanovnici Bagdada suočeni su sa novim, neizrecivim užasom. Tog popodneva je bilo toliko mrtvih da su bolnice okačile spiskove mrtvih i ranjenih kako bi ožalošćeni mogli da pronađu svoje bližnje.

Grobari su imali pune ruke posla tovareći tela u kamione. U bolnicama i dispanzerima po podu su ležala neidentifikovana tela postradalih, na nekima su rane bile vidljive, dok su se neki udavili kada su pod silinom gomile skočili s mosta u reku Tigar. Većina žrtava umrla je pod nogama hodočasnika, od povreda ili gušenja, ali je bilo i mnogo davljenika.

Kod glavne kapije bolnice Numan, jedna starica je sedela pored muža i zurila u telo mlade žene prekrivene crnim pokrovom. Počela je da se udara u grudi, a zatim tiho rekla: „Vrati mi se, kćeri moja. Jutros si me probudila. Ko će me opet buditi kad tebe nema?“

U bolnici je dr Jas al Avsi razgovarao sa kolegom i beležio nešto pored spiska imena mrtvih. Oko njega su se čuli kuknjava i jecaji.

„Većina je već bila mrtva, ili od davljenja u reci ili od gušenja“, kaže doktor.

Mrtvi i ranjeni još su ležali kod mosta Aima gde se dogodio stampedo. Odeća, cipele, flaše s vodom i razni predmeti ležali su razbacani po ulicama, kao da je prošao uragan.

Uplakana devojčica od desetak godina vrzmala se okolo. Kaže da se zove Raša Ali i da ima 12 godina. „Bila sam sa majkom, bratom i dve tetke“, ispričala je gušeći se u suzama. „Ne znam gde su. Izgubila sam se. Moram da ih nađem.“

Jedino čega se seća kada je stampedo počeo jeste da je njen brat vikao: „Mama, mama, guraju me!“

Ostali se jasnije sećaju trenutka kada se mirna procesija šiita pretvorila u tragediju.

„U početku je sve bilo u redu, hodali smo ruku pod ruku ka svetilištu“, kaže Ali Abdul Zara al Sajedi, službenik od pedesetak godina. Priča kako se odjednom iz gomile začuo povik da se u masi nalazi bombaš samoubica. Nastala je panika, ljudi iz mase pohitali su na sve strane. „Samo da ste videli ta lica… Umrli biste od straha“, kaže Ali. „Mislio sam da će mi utroba eksplodirati, guralo me stotine ljudi.“

Hajdara Hadum, koja je takođe preživela stampedo, kaže da je mostu prišla s istočne strane kada je nastala panika.

„Reka ljudi tiskala se preko mosta bežeći u panici, gazeći one koji su pali na zemlju“, priča Hajdara. „Videla sam kako ljudi skaču s mosta u reku, videla sam kako neki padaju na obalu.“

Hajdara, kao i većina, optužuje pobunjenike za ovu tragediju. Ali, kao i mnogi drugi, kaže da je oni neće zastrašiti i da će opet ići na svetilište šiitskog mučenika imama Muse Kadima. „Sledeće godine opet ću krenuti na hodočašće da obeležim godišnjicu smrti velikomučenika Kadima.“

Pobunjenici su do sada već napadali šiite u procesijama. Međutim, izgleda da je stampedo ovoga puta izazvala neutemeljana dojava da se jedan napadač s pojasom eksploziva oko struka nalazi na mostu. Na stotine hiljada pretežno siromašnih šiitskih hodočasnika zaputilo se tog jutra ka svetilištu da obeleži godišnjicu smrti jednog od svojih najsvetijiih mučenika. Premijer Iraka Ibrahim al Džafari proglasio je trodnevnu žalost.

Tragedija se dogodila samo tri dana pošto je nakon mukotrpnih pregovora iračkom parlamentu predstavljen Nacrt novog ustava, uprkos oštrom suprotstavljanju sunitske manjine. Vodeće ličnosti iz redova sunita pozvale su svoje sunarodnike da ne usvoje tekst ustava na referendumu u oktobru, i organizovali su masovne demonstracije u pokrajinama sa sunitskom većinom. Tog dana objavljeno je da će suđenje Sadamu Huseinu i trojici njegovih saradnika početi 19. oktobra, što takođe može izazvati velike proteste sunita.

Najuticajniji verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Al Sistani optužio je za izazivanje panike teroriste i pozvao vlasti da odmah sprovedu istragu. Ministar unutrašnjih poslova Iraka Bajan Džabr je za tragediju optužio pobunjenike. Još je rano reći kako će šiitska većina, koja se do sada ustezala od odmazdi za krvave napade u prošlosti, reagovati posle ovako velike tragedije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure