img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irak

Stampedo smrti

07. septembar 2005, 15:30 "Njujork tajms"
Copied

Zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi

Posle tragedije: Bagdadski Al A’ema most

Ahmed Madi Husein izbezumljeno se šetkao ispred bolnice Numan u Bagdadu. Nosio je sivu odoru, znak žalosti, ali je bio bos. Nervozno je pritiskao dugmiće na mobilnom telefonu, i kada je napokon začuo glas jednog od svojih sinova, suze su mu potekle niz obraze.

„Zaide, gde su ti braća?“, pitao je, ne sačekavši odgovor. „Fakar je mrtav. Donesi mi njegovu ličnu kartu da izvadim umrlicu. Požuri.“

Reke ljudi su ulazile i izlazile iz bolnice, jecajući i gušeći se u plaču. U bolnici je bilo na desetine poređanih leševa, ožalošćeni su išli od jednog do drugog ne bi li prepoznali svoje voljene. Kad bi ugledali poznato lice, briznuli bi u plač ili bi se začuo vrisak.

Iračani su se navikli na nasilje, smrt, i žalost. Ali, nakon što je zbog lažne uzbune da se u reci šiitskih hodočasnika koji su 31. avgusta krenuli ka svetilištu nalazi bombaš samoubica u stampedu poginulo više od 950 ljudi, stanovnici Bagdada suočeni su sa novim, neizrecivim užasom. Tog popodneva je bilo toliko mrtvih da su bolnice okačile spiskove mrtvih i ranjenih kako bi ožalošćeni mogli da pronađu svoje bližnje.

Grobari su imali pune ruke posla tovareći tela u kamione. U bolnicama i dispanzerima po podu su ležala neidentifikovana tela postradalih, na nekima su rane bile vidljive, dok su se neki udavili kada su pod silinom gomile skočili s mosta u reku Tigar. Većina žrtava umrla je pod nogama hodočasnika, od povreda ili gušenja, ali je bilo i mnogo davljenika.

Kod glavne kapije bolnice Numan, jedna starica je sedela pored muža i zurila u telo mlade žene prekrivene crnim pokrovom. Počela je da se udara u grudi, a zatim tiho rekla: „Vrati mi se, kćeri moja. Jutros si me probudila. Ko će me opet buditi kad tebe nema?“

U bolnici je dr Jas al Avsi razgovarao sa kolegom i beležio nešto pored spiska imena mrtvih. Oko njega su se čuli kuknjava i jecaji.

„Većina je već bila mrtva, ili od davljenja u reci ili od gušenja“, kaže doktor.

Mrtvi i ranjeni još su ležali kod mosta Aima gde se dogodio stampedo. Odeća, cipele, flaše s vodom i razni predmeti ležali su razbacani po ulicama, kao da je prošao uragan.

Uplakana devojčica od desetak godina vrzmala se okolo. Kaže da se zove Raša Ali i da ima 12 godina. „Bila sam sa majkom, bratom i dve tetke“, ispričala je gušeći se u suzama. „Ne znam gde su. Izgubila sam se. Moram da ih nađem.“

Jedino čega se seća kada je stampedo počeo jeste da je njen brat vikao: „Mama, mama, guraju me!“

Ostali se jasnije sećaju trenutka kada se mirna procesija šiita pretvorila u tragediju.

„U početku je sve bilo u redu, hodali smo ruku pod ruku ka svetilištu“, kaže Ali Abdul Zara al Sajedi, službenik od pedesetak godina. Priča kako se odjednom iz gomile začuo povik da se u masi nalazi bombaš samoubica. Nastala je panika, ljudi iz mase pohitali su na sve strane. „Samo da ste videli ta lica… Umrli biste od straha“, kaže Ali. „Mislio sam da će mi utroba eksplodirati, guralo me stotine ljudi.“

Hajdara Hadum, koja je takođe preživela stampedo, kaže da je mostu prišla s istočne strane kada je nastala panika.

„Reka ljudi tiskala se preko mosta bežeći u panici, gazeći one koji su pali na zemlju“, priča Hajdara. „Videla sam kako ljudi skaču s mosta u reku, videla sam kako neki padaju na obalu.“

Hajdara, kao i većina, optužuje pobunjenike za ovu tragediju. Ali, kao i mnogi drugi, kaže da je oni neće zastrašiti i da će opet ići na svetilište šiitskog mučenika imama Muse Kadima. „Sledeće godine opet ću krenuti na hodočašće da obeležim godišnjicu smrti velikomučenika Kadima.“

Pobunjenici su do sada već napadali šiite u procesijama. Međutim, izgleda da je stampedo ovoga puta izazvala neutemeljana dojava da se jedan napadač s pojasom eksploziva oko struka nalazi na mostu. Na stotine hiljada pretežno siromašnih šiitskih hodočasnika zaputilo se tog jutra ka svetilištu da obeleži godišnjicu smrti jednog od svojih najsvetijiih mučenika. Premijer Iraka Ibrahim al Džafari proglasio je trodnevnu žalost.

Tragedija se dogodila samo tri dana pošto je nakon mukotrpnih pregovora iračkom parlamentu predstavljen Nacrt novog ustava, uprkos oštrom suprotstavljanju sunitske manjine. Vodeće ličnosti iz redova sunita pozvale su svoje sunarodnike da ne usvoje tekst ustava na referendumu u oktobru, i organizovali su masovne demonstracije u pokrajinama sa sunitskom većinom. Tog dana objavljeno je da će suđenje Sadamu Huseinu i trojici njegovih saradnika početi 19. oktobra, što takođe može izazvati velike proteste sunita.

Najuticajniji verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Al Sistani optužio je za izazivanje panike teroriste i pozvao vlasti da odmah sprovedu istragu. Ministar unutrašnjih poslova Iraka Bajan Džabr je za tragediju optužio pobunjenike. Još je rano reći kako će šiitska većina, koja se do sada ustezala od odmazdi za krvave napade u prošlosti, reagovati posle ovako velike tragedije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Dramsko pozorište u Mariupolju u Ukrajini, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine

Rat u Ukrajini

26.decembar 2025. B. B.

Ruska bajka: Otvara se pozorište u Mariupolju razoreno 2022.

Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure