img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Podsećanje

Šta je palestinska Nakba i zašto je važna?

15. maj 2024, 09:18 I.M. / DW
Foto: AP Photo/Kin Cheung
Antiizraelske demonstracije
Copied

Smatra se da je oko 700.000 ljudi na području koje pripada današnjem Izraelu ili pobeglo ili proterano iz svojih domova. Mnoge palestinske izbeglice u inostranstvu bez državljanstva su sve do danas

Palestinci širom sveta i ovog 15. maja obeležavaju 76 godina od gubitka domovine. Šta je Nakba, kako je povezana s izraelsko-palestinskim sukobom i zašto je i danas aktuelna?

Šta znači Nakba?

Arapska reč Nakba znači katastrofa. U svetlu izraelsko-palestinskog sukoba, termin Nakba ili Al Nakba odnosi se na Palestince koji su izgubili svoju domovinu tokom ili nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, podseća Dojče vele (DW).

Smatra se da je oko 700.000 ljudi na području koje pripada današnjem Izraelu ili pobeglo ili proterano iz svojih domova. Mnoge palestinske izbeglice u inostranstvu bez državljanstva su sve do danas.

Šta je Dan Nakbe?

Petnaestog maja 1948. počeo je arapsko izraelski rat i već dugo je to dan kada Palestinci izlaze na ulice i protestuju protiv raseljavanja. Mnogi nose palestinske zastave, donose ključeve svojih nekadašnjih kuća ili nose transparente sa simbolima ključeva. Ključevi su simbol nade u povratak kući i ono što zajednica vidi kao svoje pravo na povratak.

U prošlosti su neki protesti prerastali u nasilne sukobe. Izrael optužuje Hamas i druge organizacije koje su u Evropskoj uniji i drugde na spisku terorističkih organizacija, da koriste taj dan za promovisanje svojih ciljeva.

Izraz „Dan Nakbe“ skovao je 1998. godine tadašnji palestinski vođa Jaser Arafat. Taj datum on je odredio kao zvanični dan za obeležavanje gubitka palestinske domovine.

Zašto su Palestinci morali da odu?

Sve do kraja Prvog svetskog rata Palestina je bila pod turskom vlašću kao deo Osmanskog carstva. Nakon toga, pala je pod britansku kontrolu, takozvani „britanski mandat“. U tom periodu sve veći broj Jevreja iz čitavog sveta doseljava se na to područje, smatrajući ga svojom pradomovinom: Erec Izraelom, obećanom zemljom u kojoj su Jevreji oduvek živeli, iako ih je tada bilo mnogo manje.

Nakon iskustva Holokausta u nacističkoj Nemačkoj, Generalna skupština UN usvojila je „Plan podele Palestine“. Arapska liga je taj plan odbacila, ali ga je Jevrejska agencija za Palestinu prihvatila i 14. maja 1948. godine proglašena je država Izrael.

Kao reakcija to, koalicija pet arapskih država objavila je rat, ali je na kraju 1949. poražena od Izraela. Još pre rata, između 200.000 i 300.000 Palestinaca već je bilo napustilo to područje ili je sa njega proterano tokom borbi, a još 300.000 do 400.000 Palestinaca je raseljeno. Njihov ukupan broj procenjuje se na oko 700.000 ljudi.

Tokom rata je uništeno više od 400 arapskih sela. Kršenja ljudskih prava počinjena su s obe strane, masakr u Deir Jasinu, selu na putu između Tel Aviva i Jerusalima, urezan je u palestinsko sećanje sve do danas. Ubijeno je, kako prenosi Nemačka centrala za političko obrazovanje, više od 250 ljudi. To je izazvalo strah među Palestincima i nateralo mnoge da napuste svoje domove.

Do kraja rata, Izrael je držao oko 40 odsto područja prvobitno namenjenog arapskim Palestincima planom podele UN iz 1947.

Gde su Palestinci otišli?

Većina Palestinaca završila je kao izbeglice bez državljanstva u Pojasu Gaze, u okupiranoj Zapadnoj obali i u susednim arapskim zemljama, a samo je manjina otišla dalje u inostranstvo.

Do danas je samo mali broj Palestinaca zatražio ili dobio druga državljanstva. Kao rezultat toga, velika većina od trenutno oko 6,2 miliona Palestinaca na Bliskom istoku ostala je bez državljanstva i to čak i u trećoj ili četvrtoj generaciji.

Gde oni danas žive?

Prema Agenciji UN za palestinske izbeglice UNRWA, većina Palestinaca u regionu još uvek živi u izbegličkim kampovima koji su se vremenom pretvorili u izbegličke gradove. Uglavnom su smešteni u Pojasu Gaze, na okupiranoj Zapadnoj obali, ali i u Libanu, Siriji, Jordanu i istočnom Jerusalimu.

Procenjuje se da se međunarodna palestinska dijaspora povećala na nekih šest do sedam miliona ljudi. Ako je to tačno, ukupan broj Palestinaca se kreće oko 13 miliona ljudi. Međutim, ne postoji neko globalno telo koje prati Palestince u dijaspori i tačni podaci nisu dostupni.

Šta predstavlja deklarisano pravo Palestinaca na povratak?

Prema Rezoluciji 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1948, kao i Rezoluciji UN 3236 iz 1974. i Konvenciji o statusu izbeglica iz 1951, Palestinci koji se smatraju palestinskim izbeglicama imaju „pravo na povratak“.

Izrael međutim odbacuje „pravo na povratak“ za Palestince navodeći da bi to značilo kraj identiteta Izraela kao jevrejske države. Izrael negira odgovornost za raseljavanje Palestinaca i istovremeno ističe da je između 1948. i 1972. oko 800.000 Jevreja proterano ili su morali da pobegnu iz arapskih zemalja poput Maroka, Iraka, Egipta, Tunisa i Jemena.

Da li postoje predlozi za rešenje?

U proteklih 75 godina pojavljivali su se različiti pristupi rešavanju palestinskog pitanja. Najprisutnije rešenje ostaje ono o dve države s Izraelom i budućom Palestinom, koje deli Jerusalim na dva glavna grada. Međutim, s obe strane postoje sumnje u realizaciju tog projekta.

Međunarodna zajednica kritikuje Izrael zbog izgradnje sve većeg broja jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, što bi moglo da isključi mogućnost formiranja ujedinjene palestinske teritorije.

U opticaju su i drugi predlozi, poput priznavanje statusa izbeglice od strane Izraela i kompenzacija, ali bez prava na povratak. Ili ograničeno preseljenje. Ili sistem sa dva pasoša u jednoj državi. No, rešenje koje ima izgleda na realizaciju za sada nije na vidiku.

Međutim, u svetlu rata između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je izazvan Hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine, čini se da je opipljivo rešenje dalje nego što je bilo decenijama.

Tagovi:

Palestina Nakba Izrael
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure