
Migracije
Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Ako se geografska karta Nemačke politički oboji u skladu s time u kojim izbornim okruzima su ("prvim glasom") neposredno izabrani kandidati socijaldemokrata, odnosno konzervativaca, onda su sever i istok Nemačke "crveni", a jug i zapad "crni". Linija razgraničenja u velikoj meri se poklapa s deobom na područja u kojima pretežno žive protestanti ("crvene" teritorije) i katolici ("crne" teritorije)
(Specijalno za „Vreme“ iz Berlina)
Drugog dana nakon parlamentarnih izbora pokazatelj vrednosti nemačkih akcija, poznat pod skraćenicom daks, još je bio u nizinama nezabeležnim tokom proteklih pet godina. Pad od maltene pet odsto u odnosu na vrednost prošlog petka nagnao je berzanske analitičare da se upitaju da li je sunovrat povezan s ponovnom pobedom saveza socijaldemokrata i zelenih. Iako su mnogi ukazivali na to da se slabost na pijaci deonica prvenstveno iskazuje kao odraz „američke bolesti“, to jest krize na Volstritu, nemali broj analitičara ipak smatra da su se „bosovi“ nadali pobedi koalicije konzervativaca i liberala i bržem „omekšavanju“, po anglosaksonskom uzoru, još prilično strogo ustrojenog nemačkog privrednog modela.
PODVOJENOST: Tavorenje privrede i, reklo bi se, nesavladiva nezaposlenost (oko 4.000.000 ljudi je prijavljeno na biroima za rad) bile su dugo središne teme predizborne kampanje. Oba takmaca – socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder i hrišćanski socijalista, konzervativac Edmund Štojber, nastojali su da uvere birače da su upravo oni vični tome da ponovo otvore nacionalnoj ekonomiji put bržeg rasta i samim tim stvore nova radna mesta. Prve analize raspodele glasova pokazuju da su, kao maltene uvek u politici, kandidati uverili prvenstveno one koji su ionako nameravali da glasaju za njih. Bitnijih pomeranja u izbornom telu nije bilo, već se nastavilo „razmicanje“, kako je ocenio konzervativni dnevnik „Frankfurter algemajne cajtung“.
Podvojenost Nemačke ispoljila se, recimo, u tome da su na istoku zemlje, na području bivše Nemačke Demokratske Republike, gde vlada ekonomska beda, birači zdušno podržali socijaldemokrate, a još više okrenuli leđa konzervativcima. Gotovo nikakav interes nisu pokazali za zelene (tu „pobunu dece imućnih roditelja“, kao što je svojevremeno rekao britanski istoričar Erik Hobsbom), a uzmakli su od Partije demokratskog socijalizma, bivših komunista.
Na području zapadne Nemačke stvari su uglavnom obrnute: konzervativci su čvrsto ukorenjeni, za njima, osim u Rurskoj oblasti i drugim tradicionalnim radničkim bastionima, kaskaju socijaldemokrati koji uz to moraju svuda da se nose sa sve jačim zelenima. Liberali beleže skromne rezultate, kao da birači žele polagano da ih pošalju u zaborav nakon kraja velikih ideologija između kojih su mogli dugo da igraju ulogu jezička na vagi. Posebnost Bavarske je zaista izrazita: njom od Drugog svetskog rata do sad neosporeno vladaju Štojberovi hrišćanski socijalisti, za koje se prošle nedelje opredelilo maltene dve trećine birača. Da nema socijaldemokratskog uporišta u Minhenu, rezultat glasanja naličio bi severnokorejskim izborima, podsmevaju se kabaretisti.
ASTERIKS U BERLINU: Nemački izborni zakon predviđa da svaki birač ima dva glasa: prvim određuje koji će kandidat da ga zastupa u izbornom okrugu, a drugim glasa za političke partije u svojoj pokrajini. Po pola saziva parlamenta puni se poslanicima neposredno izabranim prvim glasom, a druga polovina poslancima koje odrede stranke na osnovu dobijenih „drugih glasova“. Ako se geografska karta Nemačke politički oboji u skladu s time u kojim izbornim okruzima su („prvim glasom“) neposredno izabrani kandidati socijaldemokrata, odnosno konzervativaca, onda su sever i istok Nemačke „crveni“, a jug i zapad „crni“. Linija razgraničenja u velikoj meri se poklapa s deobom na područja u kojima pretežno žive protestanti („crvene“ teritorije) i katolici („crne“ teritorije).
Nalik Asteriksovom selu u Galiji, u Berlinu postoje dve-tri opštine u kojima se još drže bivši komunisti. Uz to, u prošlu nedelju se prvi put dogodilo da jedan zeleni kandidat, Hans-Kristijan Štrebele, bude izabran „prvim glasovima“. Taj veteran zelenog pokreta bio je jedan od retkih poslanika koji se 1999. svim silama usprotivio napadu NATO-a na Srbiju i, vidno uzbuđen, za govornicom Bundestaga izrazio ličnu sramotu što „treći put u ovom veku“ nemački avioni bombarduju Beograd. Štrebele je nadvladao u izbornom okrugu 84, Berlin-Fridrihšajn/Krojcberg/Prenclauer berg-istok, burnoj četvrti studenata i alternativaca koji nimalo ne liči na ostatak Nemačke, uostalom kao ni veći deo Berlina. Sve dosad, zeleni su ulazili u savezni parlament „drugim glasovima“, znači preko partijskih listi.
Izborni analitičari se slažu da je za ishod od velikog značaja bilo i to što su se u poslednjim sedmicama pojavile dve nove teme: katastrofalne posledice poplava na istoku države, kao i najave da će Amerika zaratiti protiv Iraka. Šreder je ostavio utisak kako namerava odlučno i brzo da pomogne poplavljenima, kao što je bez okolišenja rekao „njet“ bilo kakvom učešću Nemačke u napadu na Irak – čak i kada bi postojala odluka Ujedinjenih nacija koju bi Sjedinjene Države mogle da protumače kao zeleno svetlo za rat. Povrh svega, u drugom televizijskom duelu, Šreder je uspeo da naglasi svoj autoritet kancelara, čemu Štojber nije umeo da se suprostavi.
OJAČANI „ZELENI„: Šreder duguje svoj uspeh i najpopularnijem nemačkom političaru – zelenom ministru inostranih poslova Jozefu Joški Fišeru. Svoj retorički dar i podjednako izraženu volju Fišer je još jednom iskazao u predizbornoj kampanji. Ojačali zeleni zahtevaće, i dobiće, veći uticaj na vladinu politiku – možda će čak i energetska politika biti izdvojena iz ministarstva privrede i podvedena pod ministarstvo zaštite čovekove okoline, koje drže zeleni.
Da li je Nemačkoj zaista pretila berluskonizacija u slučaju Štojberove pobede, kao što je upozoravao minhenski sociolog Ulrih Bek? Da li će se, u uslovima tesne većine u parlamentu, crveni i zeleni ubrzo razići, jer neće moći da se sporazumeju oko daljih reformi u oblasti socijalne, poreske i privredne politike na uštrb države blagostanja? Ili, kao što je upozorio jedan savetnik bivšeg američkog predsednika, političari zapravo više nemaju uticaja na ekonomiju, o kojoj se odlučuje negde daleko, tamo gde su centri privredne moći? I zato treba da se manu praznih obećanja o nameravanim ekonomskim podvizima? „Većina je većina“, izjavio je Šreder u slavljeničkoj noći, citirajući svog dalekog prethodnika Konrada Adenauera i dodao: „I mi nameravamo da je iskoristimo“.
SPD 2002: 38,5 odsto (1998: 40,9)
CDU/CSU (konzervativci): 38,5 odsto (35,1)
Savez 90/zeleni: 8,6 odsto (6,7)
FDP (liberali): 7,4 odsto (6,2)
PDS (bivši komunisti): 4,0 odsto (5,1)
(ostali 3,0 odsto, učešće 79,1 odsto, pre četiri godine 82,2 odsto)
Poslanička mesta u Bundestagu: SPD 251, CDU/CSU 248, B90/zeleni 55, FDP 47, PDS 2; (crveno-zelena koalicija ima 306 mandata, za apsolutnu većinu neophodno je 302 mandata)
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa, upotrebom vojske, te naposljetku i hapšenjima, demonstranti su u Čileu proganjani i kažnjavani. Uvođeni su dekreti kojima je rektore univerziteta postavljala vojska, dok su kampusi nacionalizovani ili privatizovani. Tek 1987. godine, pri kraju Pinočeove diktature, studentima je pošlo za rukom da kroz novu seriju protesta primoraju režim na ustupke i vrate kakvu-takvu, ograničenu autonomiju
Pošto u Americi novac ima veću vrednost nego u drugim delovima sveta, raspodela budžeta nije samo stvar funkcionisanja države već pitanje prioriteta onih koji su na vlasti. Bogati će imati više, siromašni još manje, a svi zajedno biti zaduženiji nego pre
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve