img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tajna sela u Transilvaniji

Šreder na očevom grobu

25. април 2001, 21:39 Mirko Atanacković
Copied

Uz svedočenja meštana najznačajniji je iskaz ratnog veterana Kornela Hada, koji tvrdi da je lično nadgledao sahranu Frica Šredera

Selo Čeanu Mare u rumunskoj županiji Kluž ostalo bi sasvim nepoznato da za njega nije vezana priča o smrti 32-godišnjeg kaplara Frica Šredera, oca sadašnjeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera. Posle mnogo godina traganja za očevim grobom, kancelarova sestra Gunhild Šreder-Kamp (Gunhild Schroeder-Kamp) otkrila je da je njihov otac, koji je poginuo u oktobru 1944. godine tokom povlačenja nemačke vojske iz Rumunije, sahranjen u ovom malom transilvanijskom selu.

Groblje u selu Čeanu Mare

Posle više od pet decenija, uobičajeni mir stanovnika sela poremećen je iznenadnom navalom novinara, istoričara i drugih zainteresovanih. Starji meštani se izgleda dobro sećaju poslednjih ratnih dana a neki od njih, kao Anka Hadarean, mogli su da posvedoče da je po naređenju tadašnjeg seoskog kneza u crkvenom dvorištu sahranjeno više nemačkih vojnika.

Reč je o vojnicima koji su poginuli kod sela Višoara, koje je oko deset kilometara udaljeno od Čeanu Marea. Postojanje ovih grobova otkrio je još 1967. godine jedan transilvanijski istoričar, koji je fotografisao metalne pločice na krstovima sa imenima poginulih vojnika i koji je tada radio na pisanju monografije pod nazivom Istorija rumunskih grobalja.

„DRŽAVNE TAJNE„: Ovo delo, međutim, nije nikada objavljeno, pošto je komunistička tajna policija Sekuritatea konfiskovala svu prikupljenu građu, fotografije i tekst monografije u rukopisu. Istraživač Vasi Šojmošanu tvrdi da je Sekuritatea zatim cenzurisala i napise na grobovima, odnosno uklonila krstove sa imenima nemačkih i mađarskih vojnika poginulih u završnim borbama za oslobođenje Rumunije. Drugi svedoci, međutim, ne znaju da li su krstovi namerno uklonjeni ili su vemenom propali.

U arhivama obližnjeg grada Turde ne postoje dokazi da su u selu Čeanu Mare uopšte sahranjeni nemački vojnici. Kako tvrdi istraživač Vasile Lekincan iz Kluža, za nepostojanje dokumenata koji bi potvrdili postojanje grobova nemačkih vojnika u dvorištu seoske crkve, opet je krivac Sekuritatea. Tajna komunistička policija je smatrala da bi ovo otkriće moglo biti značajno, pa ga je zato tretirala kao „državnu tajnu“. Posledica je nestanak svih dokumenata koji bi svedočili o događajima u ovom kraju u poslednjim danima rata.

Vasi Šojmošanu spreman je, međutim, da saopšti brojna svedočenja koja se poklapaju sa njegovim nalazima o smrti stotina (možda i hiljadu) nemačkih i mađarskih vojnika. Među tim svedočenjima nalazi se i priča o kaplaru Fricu Šrederu, koji je nosio vojnički broj 535 treće čete bataljona armije Witzel. Poginuo je u borbama vođenim 4. oktobra 1944. godine u blizini mesta Čeanu Mare.

Šojmošanu tvrdi da se fotografija groba i krsta na kome je pisalo ime Frica Šredera, a koju je konfiskovala Sekuritatea, sada najverovatnije nalazi u arhivama Rumunske obaveštajne službe. On kaže da mu je građu i rukopis za monografiju koju je 1982. godine pokušao da rekonstruiše lično oduzeo tadašnji major Sekuritatee Mihaj Kofan, koji bi (ako je živ) možda mogao da se seti, gde se nalaze sada izuzetno značajni dokumenti i rukopis njegove knjige.

Uz svedočenja meštana svakako je najznačajniji iskaz ratnog veterana Kornela Hada, koji tvrdi da je kao komandant artiljerijske baterije rumunske vojske lično nadgledao sahranu Frica Šredera. On je sa dvojicom lokalnih pripadnika nemačke nacionalne manjine pronašao u džepu poginulog nemačkog kaplara i pismo njegove supruge u kome ga obaveštava da je, uz ćerku, dobio i sina kome je dala ime Gerhard. „Frica Šredera i šest nemačkih vojnika, među kojima je bio i jedan Rumun, sahranili smo na hrišćanski način u dvorištu crkve u selu Čeanu Mare“, tvrdi ovaj ratni veteran.

POMOĆ PREDSEDNIKA: Imajući u vidu ove navode, u rumunskoj javnosti zatraženo je angažovanje Nacionalnog saveta za korišćenje arhive Sekuritatee. Oglasila su se i ministarstva inostranih poslova i narodne odbrane koja su saopštila da su pokrenula arhivska istraživanja u cilju razjašnjavanja slučaja Frica Šredera.

Posebnim saopštenjem oglasio se i predsednik Jon Ilijesku, koji je nemačkom kancelaru poručio da može računati na punu pomoć i podršku rumunskih vlasti. Između Rumunije i Nemačke postoji ugovor kojim se dozvoljava repatrijacija posmrtnih ostataka građana dve države. Ako se ekspertskim analizama dokaže da se među poginulim nemačkim i mađarskim vojnicima nalazi i telo oca sadašnjeg nemačkog kancelara, neće biti pravnih i drugih problema da ono bude prebačeno u Nemačku.

Gerhard Šreder je izjavio da je sa uzbuđenjem primio vest o pronalasku groba svog oca i da želi da grob što pre poseti. Izrazio je želju da poseta bude intimna, jer se radi o događaju koji se pre svega tiče njega i njegove porodice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure