img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovenija

Spas uz pomoć Kraljevine Srbije

18. novembar 2004, 14:07 Svetlana Vasović-Mekina
Copied

Konvencija o izručenju između Kraljevine Srbije i SAD stupila je na snagu 12.10.1902. godine. Važila je potom i za državu SHS, te u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Slovenija je nije poništila niti je se odrekla ni posle osamostaljenja od SFRJ

USPELA POTRAGA: Davorin Sadar u policijskom dosijeu

Američke vlasti su u Loredu (SAD) pritvorile Davorina Sadara, državljanina Slovenije za kojim je službena Ljubljana godinama tragala bez naročite nade da će pravda u njegovom slučaju ikada biti zadovoljena. Sadar je pre četiri godine iščezao sa domaće adrese, posle čega su ovdašnji pravosudni organi obznanili da je našao sklonište u jednoj egzotičnoj latinoameričkoj zemlji. Otuda je vest o hapšenju Sadara, u trenutku kada je ovaj pokušao da sredi formalnosti oko svog nastanjenja u Teksasu, stigla u domovinu kao grom iz vedra neba.

Ko je, uopšte, Davorin Sadar? Nekadašnji tajkun i multimilijarder, vlasnik poslovne grupacije Dadas, čije su akcije i poslovni uspesi harali Slovenijom sve dok nije otkriveno da taj naglo rastući „finansijski džin“ stoji na staklenim nogama, posle čega je usledio uobičajeni sunovrat – Dadas propada preko noći, ostavljajući mnoge praznih džepova. Vest o hapšenju Davorina Sadara jeste zanimljiva i van granica Slovenije, ne zato što je u pitanju slovenačka varijanta gazda Jezde, već stoga što je Slovenija u ovom slučaju iskoristila „srpskog Kviska“ da se domogne odbeglog lica – Slovenija je izručenje građanina Sadara zatražila na osnovu 103 godine stare konvencije, koju je sa Sjedinjenim Američkim Državama sklopila Kraljevina Srbija. To je bio povod da se ovih dana slovenački mediji raspišu o „srpsko-američkom izručenju Sadara“ i razglabaju neverovatnu činjenicu da u suverenoj Sloveniji, čak trinaest godina posle osamostaljenja od prethodne države (pri čemu sve povezano sa Srbijom prečesto dobija pežorativnu konotaciju ili se odbacuje s indignacijom) i posle ulaska u Evropsku uniju, još važe neki sporazumi iz Kraljevine Srbije. Da sve bude neukusnije, u rečenom slučaju radi se o sporazumu koji uređuje tako škakljivo pitanje kao što je međusobno izručenje odbeglih zločinaca sa prvom supersilom sveta.

SLAMKA ZA SPAS: Konvencija o izručenju između Kraljevine Srbije i SAD stupila je na snagu 12.10.1902. godine. Važila je potom i za državu SHS, te u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Slovenija je nije poništila niti je se odrekla ni posle osamostaljenja od SFRJ, kada je kao nova država notifikacijama sa drugim državama trebalo jasno da stavi do znanja koje od nekadašnjih obaveza preuzima, a koje ne. Tako je na osnovu posebnog ustavnog zakona iz 1991. godine navedena konvencija ostala na snazi, sve do sada. Konvencija predviđa da se izručenje zatraži diplomatskim putem. Zato je Slovenija za Sadara od vlasti SAD zatražila smeštanje u ekstradicijski zatvor, a u prilogu tog zahteva priložila je za svaki slučaj spisak, odnosno prevod kažnjivih dela, za koje je Sadar optužen. Sudbina kako slovenačkog zahteva tako i Davorina Sadara sada je u rukama američkog sudije iz države Teksas, rodne grude aktuelnog predsednika Buša.

Ukoliko Sadara bude izručen zahvaljujući starom dokumentu iz doba Kraljevine Srbije (kako se očekuje), biće to svojevrstan kuriozitet posebno zato što je između Evropske unije (čiji je Slovenija član) i SAD sklopljen 25. juna 2003. godine sporazum o izručenju. SAD su važnost tog sporazuma već potvrdile, ali su postupak ratifikacije počele prvo sa „starim“ državama EU-a, do novih još nisu stigle. Iako je Slovenija tom sporazumu već pristupila na osnovu bilateralnih dokumenata, on ipak nije upotrebljiv sve dok ne dođe njen red za ratifikaciju sa SAD, tako da je jedina šansa da Sadara izvede pred lice pravde ta da se posluži sporazumom koji je pre više od veka potpisala Kraljevina Srbija.

IZ OBLAKA U ZATVOR: Druga je priča sudbina koja čeka Davorina Sadara, nekada jednog od najbogatijih novih kapitalista u Sloveniji. U američki zatvor je „zaglavio“ iz bezmalo banalnog razloga – pokušao je da produži važenje pasoša koji Slovenija izdaje na rok od deset godina (iako, navodno, raspolaže sa više različitih putnih isprava). Sadar prilikom ove nevine birokratske operacije ni slutio nije da će na bizaran način postati „žrtva“ 11. septembra, jer je novi američki Ured za domovinsku bezbednost preuzeo i njegovu molbu, te od slovenačke ambasade rutinski zatražio da Sadarovo nastanjenje u SAD dovede u red po važećim zakonima i produži Sadarov pasoš. Umesto toga je iz pomalo zatečene Ljubljane stigao zahtev za Sadarovo izručenje. Usput je raspisana i poternica.

Davorina Sadara je u orbitu finanasijskog uspeha (i potonjeg kraha njegovih naivnih ulagača) lansirao lični izum – sistem Dadas, koji se uglavnom bavio trgovinom papira od vrednosti. Akcije Dadasa rasle su tako vrtoglavo da su pojedini investitori, njih oko 3500, bezglavo prodavali svoje nekretnine ili se zaduživali preko svojih mogućnosti, sve kako bi kupili što veći broj Dadasovih deonica. A onda je februara 1994. godine Ljubljanska berza prvi put reagovala na uočene nepravilnosti. Dadas je krenuo nizbrdo, da bi dve godine kasnije doživeo potpuni slom. Pukla je afera, usledila su hapšenja… Mediji i organi gonjenja pokušavali su da izmere veličinu nastale štete i ocene koliki je kapital Davorin Sadar uspeo da „skloni“. Kriminalisti iz Maribora su konačno zbog sumnje u zloupotrebu položaja, prevaru i sticanje neopravdane imovinske koristi u visini od 4,8 milijardi tolara (evro je danas oko 240 tolara) uložili krivičnu prijavu protiv Davorina Sadara.

Uhapšen je i posle sedam meseci provedenih u pritvoru konačno dočekao suđenje koje je počelo u maju 1999. godine. Nema sumnje da je u januaru 2000. godine Vrhovni sud Slovenije napravio ključnu grešku pošto je Sadaru zamenio tamnicu za kućni pritvor. Avgusta iste godine u javnost je procurila šokantna vest – Davorin Sadar i njegova porodica iščezli su iz porodične kuće u Kamnici. Marta 2001. godine u državu se vraća Sadarova supruga sa decom i lakonski izjavljuje da je njen muž „na odmoru, u Hot Springsu“. Pošto je odbila da odgovara na pitanja tužioca, država započinje proces i protiv nje. Poverioci, grupa operušenih i prevarenih ulagača, u međuvremenu osnivaju poseban fond i od Davorina Sadara i njegove žene potražuju 18,5 milijardi tolara.

U trenutku hapšenja Davorin Sadar nije bio niko i ništa. Naprotiv, vešt u poslićima svake vrste, navodno je bio jedan od perjanica preduzeća „Koncepts Internešenel“ iz Hantington Biča u južnom Los Anđelesu, firme koja se bavi – kompjuterima. Kao adresu stanovanja naveo je Hot Springs, Arkanzas. Da ga nije zadesio maler zbog produženog veka srpskih kraljevskih sporazuma u Sloveniji, verovatno bi se nesmetano bavio svojim novim biznisom. Ispalo je da su mu planove pomutili ne samo jedan sporazum Kraljevine Srbije nego i dva poslednja predsednika SAD. Pritvoren je u Teksasu, matici sadašnjeg predsednika Buša, a grad Hot Springs čuven je ne samo po lekovitim izvorima nego i po svom najpoznatijem meštaninu, guverneru i prethodnom američkom predsedniku Bilu Klintonu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Rusko-ukrajinski sukob

12.januar 2026. Anhal Vohra / DW

Pariz i London najavljuju mirovne trupe u Ukrajini: Evropa bez američke podrške?

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put su zvanično potvrdili planove za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini po okončanju rata. Ipak, bez angažovanja američkih vojnih kapaciteta, stručnjaci upozoravaju da bi evropski kontingent mogao biti nedovoljno efikasan u slučaju ruskog napada

Iran

Sjedinjene Američke Države

12.januar 2026. K. S.

U Pentagonu proždiru picu: Da li to predviđa napad na Iran?

Pentagon pica voč, teorija koja je više puta predvidela operacije američke vlade, ponovo je aktuelan. Da li porast porudžbina pice u blizini zgrada američke administracije predviđa napad na Iran

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Sjedinjene Američke Države

12.januar 2026. Metju Vard Agius / DW

Ubistvo u Mineapolisu: Sukob FBI-ja i vlasti Minesote

Administracija Donalda Trampa želi da isključi državu Minesotu iz istrage nakon što je jedan agent ICE u Mineapolisu ubio ženu na ulici. Snimci sugerišu da nije bila u pitanju samoodbrana

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure