Dok Donald Tramp u SAD vodi pravi rat protiv ilegalnih migranata, evropska desnica aplaudira i hoće da sledi njegov primer, a države zaključavaju svoja vrata, premijer Španije Pedro Sančez radi sve suprotno
Levičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u poslednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet meseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Spain Migration Legal StatusMigranti u Barseloni / Foto: AP Photo/Emilio Morenatti
Podnosiće se zahtev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi deci dozvola bila izdavala na pet godina.
„Danas je istorijski dan“, ocenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u poslednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje leva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Spain Migration Legal StatusIzbeglica iz Gambije / Foto: AP Photo/Emilio Morenatti
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa železničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
„U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova železnička politika“, rekao je.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mera kojima bi se obustavila njegova primena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Pedro SanchezPremijer Španije Pedro Sančez / Foto: AP Photo/Omar Havana
Poslednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu meru su ocenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gde se države okreću ka strožim kontrolama migracija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropska komisija je saopštila da je komapnija Gugl kažnjena za kršenje pravila pretraživanja i pravila u vezi sa trgovinom aplikacija na 890 miliona evra. Iz kompanije kažu kazna je „degradacija proizvoda"
Vodostaj Dunava u Rumuniji je na najnižem nivou od 1996. godine, a to je dovelo do ograničavanja navodnavanja za poljoprivrednike, smanjenja transporta robe, a poremetilo je i rečni turizam u Mađarskoj
Sporazum Vašingtona i Rijada o razvoju civilnog nuklearnog programa Saudijske Arabije izazvao je zabrinutost stručnjaka koji upozoravaju da bi mogao da pokrene novu nuklearnu trku na Bliskom istoku
Francuska je otpustila više zaposlenih u državnoj upravi nakon pozitivnih testova na drogu. Premijer Sebastijan Lekornu najavio je nastavak nasumičnih kontrola
Irancima je moreuz Ormuz garancija opstanka i najefikasnije oružje masovnog remećenja globalne ekonomije. Igra se vodi na ivici ambisa, ali nijedna strana nama punu kontrolu nad događajima
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.