img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Slučaj Žizel Peliko: „Sramota mora da promeni stranu“

17. oktobar 2024, 09:13 Liza Luj (DW)
Foto: AP Photo/Lewis Joly
Žizel Peliko uliva hrabrost žrtvama silovanja da se bore za pravdu
Copied

Grafit s licem Žizel Peliko podeljen je na društvenim mrežama više hiljada puta. Njen zahtev da „sramota mora da promeni stranu“ postao je borbeni poklič feministkinja, a njen slučaj „hemijskog potčinjavanja“ pokreće društvene promene u Francuskoj

Transparenti podrške Žizel Peliko vise po ulicama Avinjona na jugu Francuske. I više puta su širom zemlje žene demonstrirale kako bi iskazale solidarnost s njom. A kad ta 71-godišnja žena ujutru odlazi u sud, mnoge žene je čekaju ispred zgrade i aplaudiraju joj.

Peliko je postala simbol hrabrosti i digniteta. Pokrenula je tužbu protiv 51 muškarca koji su je navodno silovali pod uticajem droge. Postoji i naziv za taj zločin: „hemijsko potčinjavanje“.

Jedan od optuženih je njen suprug Dominik. On je priznao da ju je duže od deset godina drogirao, a zatim silovao. Pored toga, on je ponudio svoju suprugu na jednoj onlajn-platformi i dozvolio da je više od 80 muškaraca siluje, dok je on sam ta silovanja snimao. Među optuženim muškarcima su vatrogasci, električari, pa i novinari.

Sudski proces mogao bi da pokrene društvene promene, između ostalog i zato što se Peliko saglasila s tim da se on vodi javno, što u Francuskoj nije uobičajeno.

„Žizel mi je ulila hrabrost“

Žastin iz Pariza prati slučaj Peliko. Kaže da ju je krajem 2021. jedna poznanica drogirala, a potom zajedno s jednim muškarcem silovala i to sve snimila. Zatim je ta žena tražila od nje 20.000 evra da obriše video-snimak. Kad je Žastin odbila da plati, ta poznanica je snimke poslala njenim komšijama i prijateljima.

Žastin se i danas plaši da kaže svoje pravo ime. Ali, Žizel Peliko joj je ulila novu nadu. „Žizel je blistavo svetlo koje osvetljava mračnu stranu društva, koju bi neki radije da prikriju“, kaže Žastin za DW. „Ona pokazuje snagu tako što podiže svoj glas.“

Žastinina advokatkinja pokrenula je tužbu pred sudom zbog silovanja, nakon što je policija odbila da podnese čak i prijavu. Ali, sudski proces do sada nije pokrenut.

„To silovanje me je uništilo. Ono se svaki dan ponavlja pred mojim očima. S tim mislima odlazim u krevet i noćne more me bude iz sna“, kaže. „Ali, Žizel mi je ulila hrabrost da se vratim na sud, koji je moj slučaj stavio na čekanje. Neću popustiti sve dok ga ne procesuiraju.“

Fundamentalna pitanja

Proces u slučaju Žizel Peliko u Francuskoj je pokrenuo fundamentalna pitanja: feministkinje i pravnici raspravljaju o toksičnoj muškosti, o tome da li je potrebno ponovo definisati šta je to silovanje, kao i o tome treba li u zakon zapisati šta je to eksplicitni pristanak na seksualni čin. Trenutno se po zakonu smatra da se silovanje dogodilo ako je seksualni čin iznuđen „silom, prinudom, pretnjom ili iznenadno“.

Nije poznato koliko ima slučajeva silovanja uz „hemijsko potčinjavanje“. U tužbama za silovanje u Francuskoj retko dolazi do presuda. Prema rezultatima jedne studije pariskog Instituta za javnu politiku (IPP), između 2012. i 2021 je prekinuto 94 odsto slučajeva.

Zakon kojim se kažnjava „hemijsko potčinjavanje“ u Francuskoj ne postoji. Kad osobe izjave da su ih drogirali i silovali, onda se i to vodi kao „teško silovanje“, a u slučaju osude preti kazna do 15 godina zatvora. Silovanje može da se prijavi u roku od 20 godina, nakon toga slučaj zastareva.

„XXL MeToo trenutak“

Šezdesetrogodišnja Ana smatra da će Žizel Peliko inspirisati mnoge. Ona njen slučaj opisuje kao „XXL MeToo trenutak“. Pojam „MeToo“ se na društvenim mrežama koristi od 2017. godine, kako bi se ukazalo na seksualno zlostavljanje.

Grafit s licem Žizel Peliko podeljen je na društvenim mrežama i odštampan više hiljada puta. Njen zahtev da „sramota mora da promeni stranu“, postao je borbeni poklič feministkinja.

Ana, koja svoje pravo ime takođe ne sme da otkrije iz pravnih razloga, i sama je bila žrtva „hemijskog potčinjavanja“. Njen otac ju je, navodno, drogirao dok je bila dete i tako je godinama zlostavljao. Zlostavljanje je i snimao. Ti zločini su u međuvremenu zastareli, jer su se dogodili 1970-ih godina.

O Žizel Peliko kaže da je „postala uzor mnogim žrtvama silovanja koje se, poput mene, dugo nisu usuđivale da govore o tome šta im se dogodilo, kao da smo mi same krive za to.“ Osećaj krivice je automatski refleks kod mnogih žrtava seksualnog nasilja. Ana smatra da slučaj Žizel Peliko takođe pokazuje da se „hemijsko potčinjavanje“ ne događa samo na žurkama, već da se ono „često događa unutar porodice“.

„Svi mi bi trebalo da naučimo da prepoznamo signale upozorenja. Redovne glavobolje i rupe u sećanju mogu da budu deo toga“, kaže.

„Nešto se pokrenulo i to se više ne može zaustaviti“

Žastin je u međuvremenu pronašla način kako da se oseća bolje. „Bila sam na nekoliko sesija hipnoze i traumatske terapije“, kaže. „Kad sam videla da mi to pomaže, završila sam dodatnu obuku za te terapije i sada ih nudim mojim pacijentima i pacijentkinjama, među kojima su mnogi žrtve seksualnog nasilja.“

Ipak, i Žastin se nada da će slučaj Peliko doprineti tome da se žrtve generalno više ne osećaju same. „Nešto se pokrenulo i to se više ne može zaustaviti“, kaže. „Nadam se da će policija sada evidentirati sve tužbe i da će ih onda sudovi procesuirati.“

Francuska vlada ponovo je pokrenula parlamentarnu komisiju koja se bavi „hemijskim potčinjavanjem“ i koja bi mogla da predloži i izmene zakona. Ana se nada da će se u Francuskoj uskoro ukinuti pravilo o zastarevanju slučajeva seksualnih zločina, pre svega kada je reč o deci žrtvama.

„Moj otac je još živ. Trebalo bi da bude osuđen za ono što je učinio“, zahteva Ana. „Nadam se da prati proces u slučaju Žizel Peliko i da se trese od straha da bi sve to moglo da ima posledice i po njega.“

Izvor: Dojče Vele

 

Tagovi:

Hemijsko potčinjavanje žrtve silovanja Žizel Peliko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure