

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savetu bezbednosti UN. Među njima je i Srbija
Slovenija je od danas po drugi put nestalna članica Saveta bezbednosti UN, a među pet novih nestalnih članica sa dvogodišnjim mandatom nalaze se još Alžir, Gvajana, Južna Koreja i Sijera Leone.
Savet bezbednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta – Francuska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dve godine, ali tako da se svake godine zamenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savet bezbednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dve iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dve zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Alžir kome je ovo četvrti dvogodišnji mandat u Savetu bezbednosti UN, a najmanje Slovenija i Sijera Leone koje po drugi put ulaze u to telo. Gvajana i Južna Koreja danas počinju svoj treći mandat nestalne članice SB UN.
Više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savetu bezbednosti UN. Među njima su i Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Saveta bezbednosti UN, a od njenog raspada su, kao samostalne države, članice tog tela do sada bile Slovenija (1998-1999), Hrvatska (2008-2009) i Bosna i Hercegovina (2010-2011).
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Ekvadoru, Japanu, Malti, Mozambiku i Švajcarskoj koji su nestalne članice Saveta bezbednosti UN od prošle godine, dok je predstavnicima Albanije, Brazila, Gabona, Gane i Ujedinjenih Arapskih Emirata 31. decembra 2023. završen mandat.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve