img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zimska olimpijada u Sočiju

Slalom među palmama

11. jul 2007, 17:41 Vladimir Stanković
Copied

Uloga predsednika Vladimira Putina, koji je pred članovima MOK-a prvi put javno progovorio na engleskom i francuskom, bila je nesumnjivo velika, ali je takođe neosporno da je kandidatura crnomorskog letovališta dobro argumentovana i još bolje predstavljena

RADOST I TUGA: Delegacija pobedničkog Sočija,…

Kada je predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Žak Rok objavio da je ruski grad Soči, u drugom krugu glasanja, pobedio južnokorejski Fen Čan Nom (51:47), dok je u prvom krugu otpao austrijski Salcburg, ruski predsednik Vladimir Putin već je bio u avionu za Moskvu. Prethodno je u Gvatemala Sitiju, tokom 36-časovnog boravka, obavio veliku misiju za svoju zemlju tako da se njegova prekookeanska turneja završila potpunim trijumfom. Prethodno je u susretu sa američkim predsednikom Džordžom Bušom u njegovom letnjikovcu kao gost odigrao barem „remi“, jer Buš nije uspeo da nametne nijedno od svojih rešenja, uključujući i Kosovo, oko kojih se dve supersile u poslednje vreme spore. Uspeh Sočija na račun južnokorejskog grada takođe je na neki način mali šamar Americi, jer su SAD nedvosmisleno podržavale južnokorejsku kandidaturu… Fen Čan Nom i Salcburg možda će dobiti kompleks gubitnika, jer su na isti način, Austrijanci u prvom krugu a Južnokorejci u finalu, izgubili 2003. od Vankuvera koji će domaćin biti 2010.

Putin je više nego zadovoljan stigao u Moskvu koju je, kao i većinu velikih ruskih gradova, zahvatila prava euforija posle odluke MOK-a. Svi vodeći ruski TV kanali direktno su prenosili 119. sesiju MOK-a, a kada je poznato crnomorsko letovalište postalo pobednik, počelo je veliko nacionalno slavlje. Moskva ima jedno „okrnjeno“ letnje olimpijsko iskustvo iz 1980, kada SAD i još neke zemlje nisu došle u znak protesta zbog ulaska sovjetskih trupa u Avganistan 1. januara te olimpijske godine, dok je većina zapadnoevropskih zemalja učestvovala pod olimpijskom zastavom. Poslednjih petnaestak godina je nekoliko puta bezuspešno pokušavala da ponovo dobije letnju olimpijadu, a kada je konačno shvaćeno da za tako nešto ne postoje realne šanse, sve je prebačeno na zimski teren. Iza kandidature je stala država, najbolji ruski sportisti postali su promoteri Sočija dok je „teška artiljerija“, odnosno lično predsednik Putin, čuvana za kraj kampanje. Putin je u Gvatemali uložio dodatni napor: prvi put je javno govorio na stranom jeziku, glasačima se obratio na engleskom i francuskom, što svakako nije bilo presudno, ali je u najmanju ruku bilo simpatično. Uloga „olimpijskog Putina“ bila je slična onoj koju je imao Toni Bler kada je London, za jedan glas, pobedio Madrid i dobio letnje igre 2012.

…i Fen Čan Noma koji je izgubio u drugom krugu

MLADI GRAD: Soči je, inače, relativno mlad grad, osnovan je 21. aprila 1838, kao teretna luka i utvrđenje Aleksandrija. Od 1864, zahvaljujući blagoj klimi, počinje razvoj zdravstvenog turizma a ruska elita kupuje ili gradi svoje raskošne „dače“. Posle Oktobarske revolucije izgrađen je veliki broj hotela „socijalističkog tipa“ za odmor „radnog naroda“, a u poslednjih 15-ak godina krug se zatvara novim velelelpnim zdanjima novih ruskih bogataša.

Trijumf Sočija je, bez ikakve sumnje, i politički trijumf Rusije koja gigantskim koracima nadoknađuje višedecenijski ekonomski zaostatak za svetom razvijenog kapitalizma. Rusija se ubrzano menja, a dobijanje Olimpijade dokaz je da svet veruje tim promenama i sve više prihvata Rusiju kao ozbiljnog ekonomskog i svakog drugog partnera. Uloga Putina u trijumfu Sočija bila je velika, možda i presudna, ali mora se priznati da je kandidatura Sočija bila veoma dobro pripremljena, argumentovana i još bolje predstavljena. Ako nekoga još uvek zbunjuje činjenica da zimsku olimpijadu organizuje poznato letovalište na Crnom moru, sa palmama na ulicama i zimskom temperaturom 5–7 stepeni, objašnjenje je jednostavno: U Sočiju će se održati svečano otvaranje (gradiće se stadion za 40.000 ljudi) i takmičenja u zimskim sportovima u zatvorenim dvoranama, dok će se skijaška takmičenja održati u zimskom sportskom centru „Krasnaja poljana“ koji je udaljen 25 kilometara od centra grada. Prvi put u istoriji zimskih olimpijskih igara sportisti će iz olimpijskog sela na borilišta stizati za desetak minuta što je bio jedan od glavnih argumenata kandidature Sočija. Na članove MOK-a utisak su ostavili planovi o korišćenju objekata posle igara; umesto spomenika onome što je prošlo bez ikakve upotrebne vrednosti, dvorane će se pretvoriti u koncertne ili tržne centre i biće na korist građanima. Jedinu mrlju, očito ne previše bitnu, na kandidaturi Sočija predstavljali su protesti ekologa koji tvrde da će Olimpijada „ugroziti životnu sredinu“, ali nadležna državna komisija dala je zeleno svetlo i priča se na tome završila…

INTRIGANTNA IZJAVA: Na odlasku iz Gvatemale, Putin je rekao: „Vidimo se 2014. u Sočiju…“

Analitičare je odmah zaintrigirala ta rečenica. Da li je to bio samo znak optimizma, uverenost da će Soči pobediti, ili u tome ima i nekog dubljeg smisla, neke poruke? Putinu, naime, dogodine ističe mandat i on po Ustavu ne može da se kandiduje treći put uzastopno. Međutim, igre su tek 2014, a novi predsednički izbori 2012, što teoretski dozvoljava mogućnost da se posle četvorogodišnje pauze vrati na mesto predsednika. On sam ostavio je odškrinuta vrata kada su ga nedavno u Nemačkoj prilikom sastanka G-8 nešto pitali na tu temu, ali i ruske i inostrane analiticare više muči šta će Putin raditi od idućeg marta, kad završi drugi mandat.

Jedna od varijanti koja je dugo bila u opticaju jeste savez sa Belorusijom, što bi Putinu omogućilo da bude „savezni“ premijer. Projekt je razrađen do detalja ali je u međuvremenu zamrznut, jer se beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko nešto uzjogunio, a situacija je pogoršana i sukobom oko cene ruskog gasa. U međuvremenu, kao alternativa pojavljuje se ista stvar sa Kirgizijom koja je sprema na udruživanje sa „velikim bratom“. Ta varijanta bi takođe otvorila prostor za „saveznu funkciju“. Sam Putin lakonski poručuje da će „naći svoje mesto u stroju“, a svi posmatrači su ubeđeni da ono ne može biti daleko od politike. Pretpostavka da bi mogao biti na čelu ruskog Olimpijskog komiteta ne drži vodu iz više razloga. Prvo, Olimpijski komitet mora biti odvojen od politike. Drugo, to je suviše niska funkcija za političara Putinovog ranga. Suprotno većini koja misli da će Putin, bez obzira šta zvanično bude radio, na ovaj ili onaj način kontrolisati vlast, Dimitrij Oreškin, rukovodilac istraživačke grupe „Merkator“, iznosi drugačije viđenje: „On misli da će ostati ‘patrijarh’, čovek koji realno upravlja zemljom i bez formalnog predsedničkog ‘čina’ na rukavu, ali vara se.“

U lavini euforičnih tekstova i reakcija povodom „velike pobede Rusije“, na veb-sajtu lista „Gazeta“, doduše prilično sakriveno, u okviru šireg odjeka izbora Sočija, našlo se i jedno disonantno, oštro mišljenje:

„U znatnoj meri sve to svedoči o obnovi staljinističkih standarda upravljanja državom, kao kada je čitava zemlja ujedinjeno spasavala ‘čeljuskinsku ekspediciju’ a ‘čeljuskinci’ postali heroji. To isto je danas Soči. Kao u staljinskoj epohi, kada se očekuju neke teškoće, neophodno je predložiti narodu nešto veliko što će ga zaokupiti i ujediniti. To je karakteristika sovjetskog stila, kada se stvara tema na koju se koncentriše cela javnost…“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure