img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Skupo ulepšavanje ministarke: Za šminkanje 136.500 evra godišnje

29. jun 2024, 10:31 DW
Foto: AP Photo/Armin Durgut
Sve za lepotu: Analena Berbok
Copied

Neću valjda da izgledam kao grobar, izjavila je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kada su joj zamerili koliko novca poreskih obveznika troši na šminkanje. Vlada kancelara Šolca je u 2022. godini potrošila 1,5 miliona evra na frizere, šminkere i fotografe

Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok pravdala je visoke troškove za šminku i frizuru koji su 2022. godine iznosili 136.500 evra, piše Dojče vele (DW).

To je naišlo na brojne kritike u Nemačkoj, a sada je Berbok novinarima rekla da je šminka za nastupe na televiziji neophodna zbog jakih reflektora u studiju.

„Inače izgledate kao grobar, jer ste sasvim sivi“, rekla je ona.

List Velt se vickasto upitao zar ministarka nije trebalo da kaže „grobarka“, aludirajući na inače insistiranje partije Zelenih na rodno osetljivom jeziku.

Takođe, izjava je sveža pa nijedno pogrebno preduzeće ili udruženje grobara još nije stiglo da se pobuni zbog ovog poređenja.

Rade dan i noć

Kako je dalje rekla Berbok, teško je na putovanjima uvek na licu mesta naći vizažistkinju, posebno u inostranstvu, pa zato uvek ima pratnju.

„Zato je uobičajeno voditi šminkera – uostalom, ne samo kod mene, ali kod žena se to često tematizuje – već i u Kancleramtu i kod druge gospode“, rekla je Berbok.

A pošto putuje „vrlo, vrlo mnogo“, često i noću, onda su i troškovi dnevnica veliki, rekla je Berbok, dodajući da se Ministarstvo spoljnih poslova tu pridržava propisa.

I Šolc se skupo frizira

Mediji su ranije pisali da je Vlada pod palicom Olafa Šolca (SPD), u kojoj su još Zeleni i Liberali, u 2022. godini izdvojila čak 1,5 miliona evra na fotografe, šminkere i frizere, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu kad je još vladala Angela Merkel.

„Mislimo da ljudi u Vladi mogu da ostave dobar utisak i bez skupih vizažista na račun poreskih obveznika“, saopštio je o tome Savez poreskih obveznika.

Tabloid Bild je, pišući o ovoj temi, bio u svom elementu: „Ovako političari puderišu naše poreske pare“.

Na posebno iznenađenje javnosti nailazi što je, posle neprikosnovene Berbok, drugi najveći trošadžija na šminku i frizuru kancelar Šolc (40.000 evra godišnje) premda kod njega, kažu zli jezici, nema baš mnogo da se frizira.

Još se plaća i za Merkel

Bilo je, doduše, ranije i političara iz redova Demohrišćana (CDU) koji su davali mnogo za izgled, ali sada CDU kritikuje Analenu Berbok.

Njihov političar Kristof Plos rekao je za Bild da je načelno u redu da država snosi troškove reprezentacije, ali da je kod Berbok u pitanju „zloupotreba“.

„Nije za šalu kad poreski obveznik koji naporno radi svakog meseca mora da daje petocifrenu sumu za frizuru Analene Berbok“, rekao je on.

Plos nije komentarisao što Angela Merkel, kao bivša kancelarka na frizere i šminku i dalje troši oko tri hiljade evra mesečno – o trošku poreskih platiša.

Tagovi:

Olaf Šolc Analena Berbok šminka frizura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure