

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Neću valjda da izgledam kao grobar, izjavila je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kada su joj zamerili koliko novca poreskih obveznika troši na šminkanje. Vlada kancelara Šolca je u 2022. godini potrošila 1,5 miliona evra na frizere, šminkere i fotografe
Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok pravdala je visoke troškove za šminku i frizuru koji su 2022. godine iznosili 136.500 evra, piše Dojče vele (DW).
To je naišlo na brojne kritike u Nemačkoj, a sada je Berbok novinarima rekla da je šminka za nastupe na televiziji neophodna zbog jakih reflektora u studiju.
„Inače izgledate kao grobar, jer ste sasvim sivi“, rekla je ona.
List Velt se vickasto upitao zar ministarka nije trebalo da kaže „grobarka“, aludirajući na inače insistiranje partije Zelenih na rodno osetljivom jeziku.
Takođe, izjava je sveža pa nijedno pogrebno preduzeće ili udruženje grobara još nije stiglo da se pobuni zbog ovog poređenja.
Rade dan i noć
Kako je dalje rekla Berbok, teško je na putovanjima uvek na licu mesta naći vizažistkinju, posebno u inostranstvu, pa zato uvek ima pratnju.
„Zato je uobičajeno voditi šminkera – uostalom, ne samo kod mene, ali kod žena se to često tematizuje – već i u Kancleramtu i kod druge gospode“, rekla je Berbok.
A pošto putuje „vrlo, vrlo mnogo“, često i noću, onda su i troškovi dnevnica veliki, rekla je Berbok, dodajući da se Ministarstvo spoljnih poslova tu pridržava propisa.
I Šolc se skupo frizira
Mediji su ranije pisali da je Vlada pod palicom Olafa Šolca (SPD), u kojoj su još Zeleni i Liberali, u 2022. godini izdvojila čak 1,5 miliona evra na fotografe, šminkere i frizere, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu kad je još vladala Angela Merkel.
„Mislimo da ljudi u Vladi mogu da ostave dobar utisak i bez skupih vizažista na račun poreskih obveznika“, saopštio je o tome Savez poreskih obveznika.
Tabloid Bild je, pišući o ovoj temi, bio u svom elementu: „Ovako političari puderišu naše poreske pare“.
Na posebno iznenađenje javnosti nailazi što je, posle neprikosnovene Berbok, drugi najveći trošadžija na šminku i frizuru kancelar Šolc (40.000 evra godišnje) premda kod njega, kažu zli jezici, nema baš mnogo da se frizira.
Još se plaća i za Merkel
Bilo je, doduše, ranije i političara iz redova Demohrišćana (CDU) koji su davali mnogo za izgled, ali sada CDU kritikuje Analenu Berbok.
Njihov političar Kristof Plos rekao je za Bild da je načelno u redu da država snosi troškove reprezentacije, ali da je kod Berbok u pitanju „zloupotreba“.
„Nije za šalu kad poreski obveznik koji naporno radi svakog meseca mora da daje petocifrenu sumu za frizuru Analene Berbok“, rekao je on.
Plos nije komentarisao što Angela Merkel, kao bivša kancelarka na frizere i šminku i dalje troši oko tri hiljade evra mesečno – o trošku poreskih platiša.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve