

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Više od 2700 doktora u Slovačkoj danas je dalo otkaz. Zahtevaju od ministra zdravlja da se povećaju plate i zaustavi proces transformacije državnih bolnica u akcionarska društva
Slovački lekari su saopštili da su spremni da povuku otkaze ako vlada ispuni niz njihovih zahteva, poput nabavke nove bolničke opreme i zapošljavanja dodatnog osoblja, ali za sada nema dogovora s novim ministrom zdravlja.
„Očito je jedini način da se bilo šta postigne u slovačkom zdravstvenom sistemu podnošenje kolektivne ostavke“, rekao je čelnik sindikata lekara LOZ Peter Visolajski, prenosi Hina.
Glavni okidač masovnih otkaza kojim se mesecima pretilo su mere štednje koje je tokom leta najavila vladajuća koalicija tri stranke, predvođena premijerom Robertom Ficom.
Deo tog programa je odustajanje od obećanih povećanja plata za lekare i medicinsko osoblje, kao i plan pretvaranja bolnica u javno-privatna partnerstva, što predstavnici lekara smatraju „puzajućom privatizacijom“ bolnica.
Prema pisanju slovačkog portala ta3, sindikat je upoznat sa problemom konsolidacije javnih finansija, ali među medicinskim radnicima, a naročito lekarima, raste zabrinutost zbog mogućeg smanjenja zarada.
Broj otkaza će rasti
Predsednik LOZ-a Peter Visolajski je za medije napomenuo da ovo nije prvi put da lekari podnose masovne ostavke, a da se nada da će se „vlada opametiti i početi da rešava stvari u korist pacijenata“.
„’Tražimo od vlade sastanak, idealno i sa premijerom, gde bismo seli i rešili probleme, a da slovačke bolnice ne ostanu bez lekara“, dodao je, istakavši da će porasti broj ostavki.
Istovremeno, Šaško je poručio da neće prilagoditi svoje odluke zahtevima sindikalaca, rekavši da su za zdravstvenu zaštitu nadležni vlada i ministar zdravlja.
„Neću dozvoliti da pitanja koja nisu u njihovoj nadležnosti ili nadležnosti rešavaju uz pretnju otkazima. To mi mnogo više miriše na politiku nego na odbranu svojih radnih prava, što je u principu zadatak sindikata“, rekao je ministar.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve