img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

SAD vs. Kina: Stroža ograničenja na kineski uvoz

15. maj 2024, 15:27 Uve Hesler (DW)
Američki predsednik Džo Bajden Foto: AP/Andrew Harnik
Copied

Bajdenova administracija je najavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz što će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije. Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine

U potezu koji će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije, Bajdenova administracija je ovog utorka 14. maja objavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz vredan 18 milijardi dolara, piše Dojče vele.

Nakon skoro četiri godine proveravanja, Vašington će povećati carine u ciljanim sektorima, pri čemu će kineska električna vozila snositi najveći teret tih povećanja carina. Ukupna tarifa za ta vozila biće povećana na 102,5 odsto sa sadašnjih 27,5 procenata.

Nove mere usmerene su i na druge tehnologije, uključujući i baterije, solarne ćelije, čelik i aluminijum. Namet će porasti sa 7,5 na 25 odsto na litijumske baterije, sa nula na 25 procenata na kritične minerale, sa 25 na 50 odsto na solarne ćelije i sa 25 na 50 odsto na poluprovodnike.

Bajden je ranije najavio tarife i na čelik i aluminijum, koje će porasti na 25 odsto za neke proizvode koji sada imaju stopu od 7,5 procenata ili za njih uopšte nema carine.

Akcija ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi s transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Carinska stopa na vozila ima za cilj da zaštiti Sjedinjene Države od potencijalne poplave kineskih automobila koja bi mogla da poremeti politički osetljivu automobilsku industriju.

Bajdenov tim je, kako kažu, pažljivo odredio mere, balansirajući između potrebe za protekcionizmom i održivog ekonomskog rasta.

Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine.

Koliko će mere biti efikasne?

Kineska električna vozila su postojećim carinama praktično već bila isključena sa američkog tržišta još pre nekoliko godina, dok kineske solarne kompanije uglavnom izvoze u SAD preko trećih zemalja, izbegavajući tako slična ograničenja.

Bajdenova administracija „fokusirana je na sektore od dugotrajne brige“, kako je to rekla Greta Peš iz advokatske kancelarije „Vajli Rejn LLP“ koja je do januara bila glavna pravnica u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD.

Vašington ima za cilj da zaštiti ključne američke privredne grane poput onih koje proizvode električnih vozila, baterije i solarne ćelije od potencijalne poplave kineskih uvoznih proizvoda, što bi moglo da poremeti osetljive industrije i potkopa ekonomske interese SAD.

Kina poriče nepoštenu trgovinsku praksu

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova promptno je odgovorilo, već u utorak, saopštivši da se Peking „protivi jednostranom povećanju carina“ i navevši da je to „u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO)“.

Kineski ministar trgovine Vang Ventao još u aprilu je izneo tvrdnju da so brzog rasta kompanija za proizvodnju električnih automobila u toj zemlji nije došlo zbog subvencija, već zbog „stalnih inovacija“. Američki i navodi EU o narušavanju tržišta kroz državne subvencije i višak kapaciteta su bez osnova, rekao je Vang, a kinesku prednost na polju električnih vozila pripisao je „dobro uspostavljenim sistemom lanca snabdevanja i tržišnoj konkurenciji“.

Vang je to rekao 7. aprila, tokom okruglog stola u Parizu s predstavnicima više od deset kineskih kompanija, uključujući proizvođače električnih vozila Geely i BYD, kao i proizvođača baterija za električna vozila CATL. Ta diskusija se, između ostalog, bavila i istragom Evropske unije o subvencijama za kineska električna vozila odnosno uvozom tih vozila u EU.

Šta radi Evropska unija?

Evropska unija je, nakon značajnog povećanja uvoza, u oktobru pokrenula istragu da bi utvrdila da li bi trebalo da uvede carine na uvoz električnih vozila iz Kine, „kako bi nadoknadila državne subvencije i izjednačila uslove za igru“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u septembru da je „globalno tržište preplavljeno jeftinijim električnim vozilima“ i da se cene „veštački održavaju niskim“ zbog „ogromnih državnih subvencija“.

Koristeći svoj najnoviji alat za konkurentnost, Uredbu o stranim subvencijama (FSR), Evropska unija je po pitanju kineskih električnih automobila u istrazi utvrdila „značajno odstupanje od tradicionalnih mera zaštite trgovine“. Istraga se fokusira na utvrđivanje da li su kineski proizvođači dobili domaće subvencije i da li takve subvencije štete proizvođačima automobila u EU.

Ako se potvrdi da to postoji i da ima takav efekat, Komisija će uvesti veće uvozne carine na kineska električna vozila (trenutno su između 10 i 20 odsto) da bi ublažila štetne efekte na industriju EU.

Najviši rukovodioci nemačkih proizvođača automobila BMW i Folksvagen upozorili su da se ne nameću uvozne carine EU na kineska električna vozila, rekavši da bi takav potez naneo štetu proizvođačima koji automobile proizvode u Kini, naštetio planovima EU za zelenu tranziciju i rizikovao odmazdu Pekinga.

„Mogli biste vrlo brzo sami sebi da pucate u nogu“, rekao je generalni direktor BMW-a Oliver Cipse ranije ovog meseca. „Mislimo da našoj industriji nije potrebna zaštita.“

Nemački proizvođači automobila, uključujući i Mercedes-Benc, u velikoj meri se oslanjaju na prihode sa kineskog tržišta.

Trampov povratak i odnosi između SAD i Kine

Najnovija američka povećanja carina na kineski uvoz dolaze u vreme predsedničke kampanje, u trenutku kada Bajden pokušava da napravi razliku u svom pristupu od pristupa njegovog prethodnika Donalda Trampa.

Tramp se zalaže za veći broj povećanja taksi, što sadašnja administracija ocenjuje kao previše. Tokom predizbornog skupa u Nju Džersiju u subotu 11. maja, kandidat Republikanaca zalagao se za još oštrije carine na kinesku robu:

„Bajden kaže da će uvesti 100 odsto carinu na sva kineska električna vozila. Zar to nije lepo? Bajden je to trebalo da uradi još pre četiri godine“, rekao je Tramp.

On je takođe upozorio da će kineske kompanije pokušati da prave automobile u Meksiku, kako bi izbegle carine tako što će ih isporučiti u SAD prema sporazumu „SAD-Meksiko-Kanada“.

Tramp je rekao da će uvesti carinu od 200 odsto na kineske automobile proizvedene u Meksiku, a obećao je i povećanje carina od 60 odsto na svu kinesku robu.

Tagovi:

SAD Kina Ekonomija Ograničenja na uvoz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure