

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o nacionalnim ciljevima razvoja Rusije za period do 2030. godine i u perspektivi do 2036. godine, saopštila je pres-služba Kremlja, prenosi Politika.
Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama.
Među glavnim nacionalnim ciljevima razvoja su očuvanje stanovništva, unapređenje zdravlja i poboljšanje blagostanja ljudi, podrška porodica, udobno i sigurno životno okruženje, ekološko blagostanje, održiva i dinamična ekonomija, tehnološko liderstvo, digitalna transformacija državne i opštinske uprave, ekonomije i socijalne sfere.
Glavne tačke ukaza – šta je Putin naložio:
* cilj je da prosečni životni vek Rusa do 2030. godine bude 78 godina, a do 2036. godine 81 godina;
* naloženo je da se do 2030. godine automatizuje većina procesa u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju koristeći veštačku inteligenciju;
* postavljen je zadatak da se ubrzanim tempom poveća minimalna zarada. Ona bi do 2030. trebalo da se udvostruči – na 35.000 rubalja.
* Do 2030. najmanje 70% projekata iz oblasti kulture, koje finansira Vlada, trebalo bi da promovišu tradicionalne vrednosti Rusije;
*obezbediti da do 2030. godine avioni domaće proizvode u floti ruskih avio-prevoznika čine najmanje 50 odsto;
*do 1. septembra predstaviti blok nacionalnih projekata za obezbeđivanje tehnološkog liderstva i 11 projekata u drugim oblastima;
*obezbediti da Rusija do 2030. godine uđe u deset vodećih zemalja sveta po obimu naučnih istraživanja i razvoja, kao i da u istom periodu poveća troškove na njih na najmanje dva odsto BDP-a;
*stvoriti u Rusiji uslove ta odgoj harmonične i patriotske ličnosti na osnovu tradicionalnih duhovnih i moralnih vrednosti;
*poboljšati kvalitet životne sredine u glavnim naseljenih mestima za 30 odsto do 2030. godine i za 60 odsto do 2036. godine;
*obnoviti stambeni fond za najmanje 20 odsto u poređenju sa 2019. godinom;
* povećati broj stranih studenata na ruskim univerzitetima na najmanje 500.000 ljudi do 2030. godine;
*urediti najmanje 30.000 javnih površina;
*obezbediti smanjenje udela uvoza robe i usluga u strukturi BDP-a na 17 odsto;
*do 1. jula 2025. godine razraditi plan razvoja saobraćajne, energetske, telekomunikacione i društvene infrastrukture do 2036. godine;
* do 2030. godine povećati obim poljoprivredne proizvodnje za najmanje 25 odsto u odnosu na 2021. godinu;
*povećati udeo turizma u BDP-u do pet odsto, a takođe stvoriti uslove za ekoturizam u svim nacionalnim parkovima, prenosi Sputnjik.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve