

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o nacionalnim ciljevima razvoja Rusije za period do 2030. godine i u perspektivi do 2036. godine, saopštila je pres-služba Kremlja, prenosi Politika.
Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama.
Među glavnim nacionalnim ciljevima razvoja su očuvanje stanovništva, unapređenje zdravlja i poboljšanje blagostanja ljudi, podrška porodica, udobno i sigurno životno okruženje, ekološko blagostanje, održiva i dinamična ekonomija, tehnološko liderstvo, digitalna transformacija državne i opštinske uprave, ekonomije i socijalne sfere.
Glavne tačke ukaza – šta je Putin naložio:
* cilj je da prosečni životni vek Rusa do 2030. godine bude 78 godina, a do 2036. godine 81 godina;
* naloženo je da se do 2030. godine automatizuje većina procesa u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju koristeći veštačku inteligenciju;
* postavljen je zadatak da se ubrzanim tempom poveća minimalna zarada. Ona bi do 2030. trebalo da se udvostruči – na 35.000 rubalja.
* Do 2030. najmanje 70% projekata iz oblasti kulture, koje finansira Vlada, trebalo bi da promovišu tradicionalne vrednosti Rusije;
*obezbediti da do 2030. godine avioni domaće proizvode u floti ruskih avio-prevoznika čine najmanje 50 odsto;
*do 1. septembra predstaviti blok nacionalnih projekata za obezbeđivanje tehnološkog liderstva i 11 projekata u drugim oblastima;
*obezbediti da Rusija do 2030. godine uđe u deset vodećih zemalja sveta po obimu naučnih istraživanja i razvoja, kao i da u istom periodu poveća troškove na njih na najmanje dva odsto BDP-a;
*stvoriti u Rusiji uslove ta odgoj harmonične i patriotske ličnosti na osnovu tradicionalnih duhovnih i moralnih vrednosti;
*poboljšati kvalitet životne sredine u glavnim naseljenih mestima za 30 odsto do 2030. godine i za 60 odsto do 2036. godine;
*obnoviti stambeni fond za najmanje 20 odsto u poređenju sa 2019. godinom;
* povećati broj stranih studenata na ruskim univerzitetima na najmanje 500.000 ljudi do 2030. godine;
*urediti najmanje 30.000 javnih površina;
*obezbediti smanjenje udela uvoza robe i usluga u strukturi BDP-a na 17 odsto;
*do 1. jula 2025. godine razraditi plan razvoja saobraćajne, energetske, telekomunikacione i društvene infrastrukture do 2036. godine;
* do 2030. godine povećati obim poljoprivredne proizvodnje za najmanje 25 odsto u odnosu na 2021. godinu;
*povećati udeo turizma u BDP-u do pet odsto, a takođe stvoriti uslove za ekoturizam u svim nacionalnim parkovima, prenosi Sputnjik.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve