
Železnica
Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
Ubrzo nakon odluke Zapada da zamrznutu rusku imovinu iskoristi za pomoć Ukrajini, stigao je odgovor Rusije, koja će prema ukazu koji je Vladimir Putin potpisao američku imovinu koristiti kao odštetu zbog , kako se navodi, neprijateljiskih akcija
Predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o postupku nadoknade štete Rusiji i Centralnoj banci. Оn je naložio vladi da uspostavi posebnu proceduru za nadoknadu štete pričinjene Ruskoj Federaciji zbog neprijateljskih akcija Sjedinjenih Аmeričkih Država.
Predsednik je utvrdio da nosilac autorskih prava iz Ruske Federacije može da podnese tužbu prema ruskim zakonima radi utvrđivanja nezakonite zaplene imovine od strane SAD-a. Аmerička imovina u Rusiji, prema ukazu, može da se koristi za nadoknadu štete od zaplene ruske imovine u SАD.
Opasan presedan
Nakon što je počeo rat u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države i njene saveznice zabranile su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, čime je blokirano oko 300 milijardi dolara ruske imovine na Zapadu.
Najviši zvaničnici u SAD-u žele da zaplene imovinu kako bi pomogli Ukrajini, iako su neki bankari i evropski predstavnici zabrinuti da bi takvo uzimanje imovine stvorilo opasan presedan.
Američki Predstavnički dom usvojio je prošlog meseca zakon s odredbom koja omogućava zaplenu ruske imovine, ali najveći deo ruske imovine nije u toj zemlji, nego u Evropi. Tom prilikom usvojen je zakon o pomoći Ukrajini u iznosu od 60,8 milijardi dolara.
Da Rusi na te pretnje imaju pripremljen odgovor izjavila je ubrzo nakon toga predsednica ruskog gornjeg doma parlamenta i članica ruskog Saveta bezbednosti Valentina Matvijenko.
„Imamo nacrt zakona s merama odmazde koji smo spremni da odmah razmotrimo, a Evropljani će izgubiti više od nas“, rekla je Matvijenko.
Odobrenje EU
Zemlje Evropske unije odobrile su ove sedmice plan da se prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za pomoć Ukrajini, izjavio je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski.
Lipavski je rekao da će se na taj način ove godine generisati oko tri milijarde eura od kojih je planirano da se 90 posto iskoristi za podršku ukrajinskoj vojsci.
Zemlje Evropske unije i G7 zamrzle su gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi eura. Od te sume, približno 200 milijardi eura nalazi se u Evropskoj uniji, koja procenjuje da bi do 2027. godine ruska imovina mogla doneti između 15 i 20 milijardi evra.
Zaplena imovine evropskih banaka
Prema dokumentima suda u Sankt Peterburgu, Dojče bank je pogođena zaplenom vrednosnih papira, nekretnina i sredstava u iznosu do 238 miliona evra, uključujući imovinu same banke i njene ruske podružnice.
Što se tiče Komercbanke, zaplenjena je imovina u vrednosti od 93,7 miliona evra, uključujući vrednosne papire i zgradu banke u centru Moskve.
Pogođena je i italijanska UniCredit – jedna od evropskih banaka koja je do početka rata u Ukrajini bila najviše angažovana u Rusiji. Po nalogu suda, zaplenjena je njena imovina u vrednosti od oko 463 miliona evra.
Brojne zapadne firme suočile su se sa zaplenom imovine i postavljanjem novog rukovodstva u ruskim podružnicama.
Firme koje se povlače iz Rusije prinuđene su da svoje poslovne projekte prodaju ruskim firmama po drastično niskim cenama. Često se za njih plaća simbolično samo jedna rublja.
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine
Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana
Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve