img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Prevaga federalista

29. мај 2003, 20:26 Duška Anastasijević
Copied

Buduća Evropa bi, prema Nacrtu ustava, imala predsednika, umesto sadašnjeg rotirajućeg principa predsedavanja na periode od po šest meseci

AUTOR: Valeri Žiskar d’Esten

Na prvi pogled, prizori iz sala i hodnika u sedištu Evropske unije ovih dana, po kojima se tiskaju užurbani evrokrati u bezličnim odelima, liči na svaki drugi radni dan u Briselu. Međutim, duhove u Briselu nije uzburkala upravo donesena presuda Evropskog suda pravde koji je presudio u sporu između proizvođača čuvene šunke iz Parme u Italiji i engleskog lanca supermarketa. Sud je uvažio argument italijanskih šunkara da je „za ukus šunke od presudnog značaja način na koji se ona seče“, i time isključivo njima dao pravo da pakuju šunku sečenu na šnite.

Reč je o mnogo interesantnijem dokumentu koji je zamišljen da udari temelje Evropskoj uniji za narednih bar pola veka – tj. o ustavu EU-a.

Već više od godinu dana konvencija od 105 članova na čijem se čelu nalazi bivši francuski predsednik Valeri Žiskar d’Esten brižljivo bira reči kojima će se opisati ustrojstvo i budućnost Evropske unije. Članovi „ustavotvorne komisije“ su predstavnici Evropskog parlamenta, Evropske komisije, parlamenata država članica, ali i predstavnici deset država koje u maju sledeće godine treba da se priključe evropskoj porodici koju trenutno čini 15 zemalja. Ni manje značajne odluke ne donose se u EU-u preko noći, pa i predloženi dokument od 148 strana služi više kao tema za razmišljanje i još je daleko od finalne verzije (vidi okvir). Međutim, iza svake reči čak i u ovoj gruboj verziji ustava EU-a stajala je teška borba između „evroskeptika“ i „evroentuzijasta“, jer je Konvencija okupila predstavnike oba tabora. Dok se prvi opiru svakom pokušaju da EU preraste u supradržavnu tvorevinu s jasnim obrisima centralne vlasti, drugi maštaju o „sjedinjenim državama Evrope“ prema kojim bi i Švajcarska delovala kao veoma labava federacija.

PREDSEDNIK I MINISTAR: Već je na prvi pogled jasno da je sadržaj teksta takav da oba tabora mogu da proglase pobedu. Ipak, sudeći po oštrini kritika opozicije iz Velike Britanije, koja je Nacrt ustava dočekala na nož, reklo bi se da su „federalisti“ odneli blagu prevagu. Istini za volju, iz teksta je izbačena svaka referenca na federalizam, a britanski premijer Toni Bler isključio je svaku mogućnost da se EU preimenuje u SDE ili „ujedinjenu Evropu“.

Buduća Evropa bi, prema Nacrtu ustava, imala predsednika, umesto sadašnjeg rotirajućeg principa predsedavanja na periode od po šest meseci. Sa 25 novih članica koliko će ih EU brojati za godinu dana (a njima bi 2007. mogle da se pridruže i Rumunija, Bugarska i Hrvatska, ko zna, možda i Turska), dosadašnji sistem je prilično obesmišljen: Italija, koja od juna preuzima ulogu predsedavajućeg EU-a na tu priliku bi u proširenoj Uniji morala da čeka više od 13 godina! Nacrt predviđa da predsednika Evropske unije biraju njeni lideri, a mandat bi trajao najmanje dve i po godine. Kandidati bi bili ili aktuelni ili bivši šefovi vlada članica EU-a. Nacrt takođe predviđa i instituciju ministra spoljnih poslova u čijoj bi nadležnosti bila i pitanja odbrane i bezbednosti, oblasti u kojoj se države članice najnevoljnije odriču svog suvereniteta. Uostalom, mnogi se pitaju, što se najjasnije pokazalo u vezi sa krizom u Iraku, ima li EU zaista „zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku“: odnosno, da bi ministar spoljnih poslova EU-a mogao da radi svoj posao, potrebno je da EU ima sopstvenu spoljnu politiku. Dokument je u ovom delu dovoljno nejasan: „Države članice će aktivno i bezrezervno podržavati zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i međusobne solidarnosti. Uzdržavaće se od delovanja koje je u suprotnosti s interesima Unije ili je u stanju da podrije njenu efikasnost.“ To, naravno, ne znači da će budući ministar spoljnih poslova EU-a biti u prilici da samostalno kreira jedinstvene stavove Unije, nego samo da ih artikuliše, kad je sloga već uspostavljena. U slučaju da se stavovi raziđu u onoj meri kao što je bilo u vezi s krizom u Iraku, budući ministar će sedeti po strani skrštenih ruku i novinarima odgovarati sa „nemam komentara“.

NAJBURNIJI: S druge strane, predsednika Komisije, najuticajnijeg tela u EU-u od naredne godine, trebalo bi da bira Evropski parlament, a ne lideri EU-a, čime su zadovoljene težnje onih koji se zalažu da Komisija bude još autonomnija od uticaja pojedinih zemalja. Takođe, proširena je sfera odlučivanja kvalifikovanom većinom, da bi se izbeglo da se odluke blokiraju u nedogled tako što bi jedna od budućih 27 članica ulagala veto za svaku sitnicu.

Najburnije reakcije na Nacrt ustava buduće Evrope potekle su iz redova konzervativaca u Velikoj Britaniji, koji celu ideju doživljavaju kao atak na britanski suverenitet. Lome se koplja i zbog tga što bi Britanija početkom juna trebalo da donese odluku da li je ova država spremna da se priključi Evropskoj monetarnoj uniji, o čemu bi se, pod uslovom da su monetarni pokazetelji povoljni, na refererendumu izjasnili građani. Konzervativci insistiraju da se i konačna verzija ustava EU-a iznese na plebiscit, čemu se vlada odlučno protivi. Konzervativni mediji u Engleskoj već vode oštru kampanju protiv novog zajedništva u okviru EU-a, naročito u oblasti oporezivanja i politike zapošljavanja. Jedan istaknuti torijevac zastrašio je građanstvo tumačenjem Nacrta novog ustava da će „omogućiti lekarima i bolničarkama koji ne znaju ni reč engleskog da rade u engleskim bolnicama“. Po svim standardima, ovakvo tumačenje je preširoko jer je tekst Nacrta ustava dovoljno nejasan da pruža mogućnost da Velika Britanija i neke druge zemlje, naročito one manje, nastave s politikom a la carte prema EU-u, tj. da iz nje uzimaju samo ono što im se dopada i što ne zadire previše u sferu unutrašnjih problema. Tako, na primer, odeljak koji se odnosi na privredu i ekonomiju kaže: „Unija će koordinisati ekonomske politike država članica, naročito time što će za njih uspostavljati široke smernice.“

Konvencija je obelodanjivanjem Nacrta ustava htela da pokaže da je, što se nje tiče, posao priveden kraju. Ostaju još meseci mukotrpnih pregovora i borbe za svaku reč. Cinici će podsetiti da je usaglašavanje definicije džema u EU-u trajalo 20 godina, upravo da bi se izbegli trgovinski sporovi nalik na onaj koji su pokrenuli šunkari iz Parme. Optimisti će uzvratiti da je jedinstvena valuta u EU-u bila puki san pre samo nekoliko godina.

Ustavni kalendar

Decembar 2001 – na samitu EU-a u Lekenu donesena je odluka o ustanovljenju Evropske konvencije, zadužene za Nacrt ustava nove Evrope, kako bi se sama Unija pripremila za prijem novih deset ili više članica;

Februar 2002 – Valeri Žiskar d’Esten, bivši predsednik Francuske, zvanično je otvorio početak rada Konvencije;

26. maj 2003 – D’Esten objavljuje prvu verziju Nacrta novog ustava;

Jun 11–13. 2003 – Rasprava o Nacrtu ustava;

Jun 20. 2003 – D’Esten će na samitu EU-a u Solunu predati tekst Nacrta liderima EU-a;

Jesen 2003 – očekuje se početak rada Međuvladine konferencije u Italiji na kojoj će se raspravljati o sadržaju Nacrta ustava i predlagati amandmani;

Decembar 2003 – Rimski sporazum II? Italijanski premijer Silvio Berluskoni nada se da će konačna verzija biti usvojena za vreme mandata Italije kao predsedavajuće EU-a;

Maj 2004 – EU-u se priključuje deset novih članica. Tekst bi do tada trebalo da bude usvojen;

Jesen 2004 – 25 država članica počinje dugotrajan proces ratifikovanja sporazuma – novog ustava; Francuska, Španija i Portugal odlučile su se za referendum iz principa, dok su Švedska, Danska i Finska na to dužne po ustavu. U ostalim zemljama, sporazum će biti ratifikovan u parlamentu;

2006 – Najraniji datum kada se očekuje da sporazum stupi na snagu. Svih 25 država članica moraju da se slože. Svako „ne“ odložiće proces na neodređeno vreme.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure