img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Kriza vlade

Premijer bez vlasti

15. jun 2016, 15:24 Tatjana Tagirov
fotografije: tanjug
Copied

Ili će premijer Tihomir Orešković podneti ostavku, što bi bilo pristojno, ili će ga rušiti u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u narednih desetak dana, a potom Hrvatsku najverovatnije čekaju vanredni parlamentarni izbori

Takozvano preslagivanje hrvatske vlade ili novi izbori, dilema je u kojoj živi hrvatska javnost već više od mjesec dana, otkako je zagrebački tjednik „Nacional“ otkrio ugovor između firme današnje supruge predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i firme savjetnika mađarskog MOL-a Josipa Petrovića, koji je većinski vlasnik INA i s kojim je Hrvatska u arbitražnom sporu. U ugovoru stoji, naveo je taj list, da je Petrović za usluge savjetovanja i medijskih analiza u razdoblju nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije njegova dolaska na vlast, tvrtki „Drimia“ u vlasništvu Ane (tada Šarić) Karamarko isplatio najmanje 60 hiljada eura.

…i Tomislav Karamarko

I tu počinje zavrzlama: Božo Petrov, predstavnik koalicije „Most“, bez čijih se glasova nije mogla formirati Vlada, okreće se protiv Karamarka, od kojega se traži odstupanje iz Vlade, tome se priklanja i premijer Tihomir Orešković, a Sabor 18. maja pokreće postupak za ispitivanje da li postoji sukob interesa kod Karamarka, da li je sudjelovao u bilo kakvom donošenju odluka vezanih za arbitražu koja se vodi između Hrvatske i MOL-a, može li ga to ubuduće dovesti u sukob interesa i da li je propustio deklarirati se o tom poslovnom odnosu.

Karamarko odbija odstupiti, paralelno pokrećući inicijativu – za koju je prikupio potreban broj potpisa i predao ju u saborsku proceduru – za smjenu premijera Oreškovića, najavljujući da će potom skupiti 76 glasova za formiranje nove većine i HDZ-ovo preuzimanje (preslagivanje) vlasti, te predložiti novog mandatara i premijera, aktualnog ministra financija Zdravka Marića.

Opozicija, pak, predvođena SDP-om Zorana Milanovića želi nove izbore i prikuplja glasove – također joj treba 76 zastupnika – za raspuštanje Sabora i raspisivanje prijevremenih izbora: „Imamo najmanje 64 potpisa, na ‘Mostu’ je sad da odluči po svojoj savjesti“, kaže Milanović, dok „Most“, ta ad hoc koalicija koja je postala jezičak na vagi između dvije najveće stranke i dalje – bar je tako još u utorak poslijepodne, kad nastaje ovaj tekst – traži da Karamarko ode, a Orešković ostane.

VLADA JE PALA: „Vlada je de facto pala, jer je izgubila podršku najjače parlamentarne skupine. Ili će premijer Orešković podnijeti ostavku, što bi bilo pristojno od njega, ili će ga se obarati u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u idućih desetak dana“, kaže profesor Žarko Puhovski za N1, dodajući da se Orešković, koji loše govori hrvatski i kojem su građani „građevine“, našao u situaciji da nije premijer. „Jer da je premijer, imao bi jednostavne ovlasti da otpusti dva potpredsjednika. On zna da to ne može, da nema demokratsku legitimaciju. Karamarko i Petrov imaju, veću ili manju. Orešković se ponaša poput baruna Minhauzena, jer bi htio politički postojati bez dvojice koji su ga omogućili, a to naprosto ne može ići. Pogotovo bez većega – Karamarka. Da je Karamarko htio prihvatiti da on i Petrov odstupe, napravio bi to ranije. Karamarko nema moralni ni intelektualni kapacitet da donese takvu odluku“, kaže Puhovski.

Tek će se narednih dana vidjeti u kojem će pravcu sve ići, ali je već sada jasno da su izgledni novi izbori u septembru, osim ako nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću (za što postoje svi preduvjeti, jer će i dio opozicije dati svoj glas) šef SDP-a Milanović ne donese predsjednici Kolindi Grabar Kitarović potrebnih 76 potpisa, ako ga podrži dio manjinskih i dio „Mostovih“ zastupnika. Predsjednica zasad šuti o političkoj krizi, slika se s neoustašom Velimirom Bujancem koji se lažno predstavlja novinarom i u radijskom eteru brblja o Tompsonu kao omiljenom pjevaču svojem i svoje djece („Jasenovac i Gradiška Stara, to je kuća Maksovih mesara…“).

SKANDAL DO SKANDALA: No, i prije ove – dosad nikad viđene – krize vlasti u Hrvatskoj, Oreškovićeva vlada ništa osim skandala nije proizvela; jedina dalekosežna ekonomska odluka koju je donijela je prodaja poduzeća „Končar“, prvog na spisku još preostale državne „porodične srebrnine“ (slijede šume, vode itd.), te je ukinula ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Tu su, doduše, i tipično vulinovske mjere štednje na djeci s Daunovim sindromom, na primjer, kojima su odrezane ionako mizerne naknade za invalidninu, kao što su ukinute i dotacije organizacijama koje pomažu slijepima i slabovidnima, oboljelima od multiple skleroze, djeci i osobama s posebnim potrebama…

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kojem je antifašizam u hrvatskom ustavu i hrvatskom nasljeđu tek obična „floskula“, prvi je počistio sve što drukčije misli i diše u hrvatskoj javnosti, pa je tako ukinuo potpore svim neprofitnim medijima i udruženjima za ljudska prava, ali je zato notorno desničarsko i proustaško „Hrvatsko slovo“ dobilo iznos veći no ikada.

S druge strane, voli se dičiti prijateljstvom i suradnjom s Bojanom Dimitrijevićem, svojim srpskim kolegom s kojim se slaže da nije bitno tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu (partizani, gospodo, partizani!) i koji – kao što ovaj u Hrvatskoj ljubi ustaše – brani nedićevce i četnike. I ne samo da se diči, nego ima tu i nekog novca, nekih skoro pet hiljada (u tisućama kuna) eura iz hrvatskog budžeta za Dimitrijevićeve knjige, istraživanja, što li (možda je i logično: onoliko je tih ustaša i četnika i balija i sličnih stradalo na Blajburgu, za razliku od Jasenovca?)…

Dovelo je to i do nezapamćenog skandala u već spomenutom Jasenovcu u koji su ove godine pohodile čak tri kolone, svaka za sebe, državna s lažnim pijetetom za strašne žrtve tog ustaškog logora, te osamljena ona predvođena predstavnicima srpskog i židovskog naroda.

O čistkama u medijima ne treba niti govoriti: nakon „pomora“ neprofitnih medija, na red su stigli manjinski. Na udaru su listovi srpske i talijanske manjine, ne bi li se disciplinirali Milorad Pupovac i Furio Radin, saborski zastupnici. Brutalno se obračunavalo s Mirjanom Rakić, predsjednicom Vijeća za elektroničke medije (na kraju je dala ostavku), sad će i cijeli sastav Vijeća biti izmijenjen, a čistke na Hrvatskoj televiziji i Radiju i po štampanim medijima više nikoga ne iznenađuju: eno gledamo razne likove koji su žarili i palili devedesetih po medijima. Kao da su od Gospodara Vučića učili nauk, ukidaju se emisije, programi, ljudi od integriteta. I da, i njih tamo strašno „žulja“ N1 televizija.

Ima još: već dugo je na sceni izvjesna Željka Markić, koja vodi organizaciju „U ime obitelji“; nedavno su se okupili u Zagrebu u manifestaciji nazvanoj „Hod za život“, protiveći se onom što je odavno osvojeno: na primjer, tome da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu, pa i abortusu. Da sve nije nevino, govori i činjenica da je Ustavni sud Hrvatske, nakon što je više od dvije decenije stajao u ladici, namjerio da raspravlja o prijedlogu zabrane abortusa, usprkos tome što je tzv. prigovor savjesti već godinama na snazi u mnogim državnim ginekološkim klinikama.

PROTESTI: Iste i slične ekipe udružile su se – a država podržala – u sprečavanju reforme obrazovanja (kurikularna reforma), koja bi promijenila princip da klinci bubaju činjenice, a da sve to nije upotrebljivo u praktičnom životu, ono što zovemo funkcionalnom nepismenošću. Godinama se radilo na tome – ima, jasno, i primjedbi na dosad napravljeno – ali je sve zaustavljeno, najprije zbog vlasti koja je htjela ubaciti „svoje“ ljude u radno tijelo, a potom i zbog ostavke Borisa Jokića i kompletnog ekspertskog tima. Zavrzlama je rezultirala najvećim protestima u Hrvatskoj od onih 1996. godine kad je Franjo Tuđman pokušao uništiti Radio 101; samo u Zagrebu se na poziv inicijative „Hrvatska može bolje“ okupilo više od četrdeset hiljada ljudi koji se protive retrogradnim idejama udruženja, ministarstava i hasanbegovićevskih pogleda na život. Jedan od suradnika spominjane Markićke je, inače, na Fejsbuku konstatirao da se okupilo oko dvije hiljade ljudi, ostali su na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića – čekali tramvaj.

Svaka sličnost je slučajna?

Spomenuta Inicijativa i Radnički front najavili su nove proteste u Zagrebu ove srijede i četvrtka, kad će „Vreme“ već biti na kioscima. Radnički front traži smjenu Tomislava Karamarka, koji je „samo simbol štetne, nazadne i protunarodne politike koju je provodila ova vlast – od privatizacijâ preko udara na zdravstvo, radništvo, medije i obrazovanje pa do neofašizacije društva“.

„Prosvjedom želimo pokazati da demokracija ne može biti samo zaokruživanje imenâ svake četiri godine, nego da narod mora aktivno sudjelovati u politici. Želimo poručiti da u ovakvim situacijama očite korupcije ne smijemo stajati po strani i čekati da situaciju riješi politikantstvo visoke politike, nego da moramo biti aktivni subjekti. Ne samo u ovoj situaciji, nego i u budućnosti – tko god bio na vlasti“, kažu u Radničkom frontu.

I opet: svaka sličnost je slučajna?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski premijer Viktor Orban

Mađarska

05.april 2026. B. B.

Orban sazvao Savet odbrane zbog eksploziva navodno pronađenog kod Kanjiže

Pre nego što je sazvao sednicu Saveta odbrane premijer Mađarske Viktor Orban razgovarao je s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem

Bliski istok

05.april 2026. B. B.

Američke snage spasile člana posade lovca F-15 oborenog nad Iranom

U akciji spasavanja američkog vojnika koji se katapultirao iz aviona učestvovale su „desetine aviona“, naveo je predsednik SAD Donald Tramp

Ratno vazduhoplovstvo SAD

Rat na Bliskom istoku

04.april 2026. I.M.

Iran nudi nagradu za hvatanje nestalog američkog pilota od 66.000 dolara

Američki F-15 oboren je na jugu Irana, a potraga za nestalim pilotom traje. Iran nudi nagradu za hvatanje pilota, dok je pilot A-10 spašen nakon spasilačke misije. Bela kuća potvrđuje da je predsednik Tramp obavešten

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure