img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Kriza vlade

Premijer bez vlasti

15. јун 2016, 15:24 Tatjana Tagirov
fotografije: tanjug
Copied

Ili će premijer Tihomir Orešković podneti ostavku, što bi bilo pristojno, ili će ga rušiti u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u narednih desetak dana, a potom Hrvatsku najverovatnije čekaju vanredni parlamentarni izbori

Takozvano preslagivanje hrvatske vlade ili novi izbori, dilema je u kojoj živi hrvatska javnost već više od mjesec dana, otkako je zagrebački tjednik „Nacional“ otkrio ugovor između firme današnje supruge predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i firme savjetnika mađarskog MOL-a Josipa Petrovića, koji je većinski vlasnik INA i s kojim je Hrvatska u arbitražnom sporu. U ugovoru stoji, naveo je taj list, da je Petrović za usluge savjetovanja i medijskih analiza u razdoblju nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije njegova dolaska na vlast, tvrtki „Drimia“ u vlasništvu Ane (tada Šarić) Karamarko isplatio najmanje 60 hiljada eura.

…i Tomislav Karamarko

I tu počinje zavrzlama: Božo Petrov, predstavnik koalicije „Most“, bez čijih se glasova nije mogla formirati Vlada, okreće se protiv Karamarka, od kojega se traži odstupanje iz Vlade, tome se priklanja i premijer Tihomir Orešković, a Sabor 18. maja pokreće postupak za ispitivanje da li postoji sukob interesa kod Karamarka, da li je sudjelovao u bilo kakvom donošenju odluka vezanih za arbitražu koja se vodi između Hrvatske i MOL-a, može li ga to ubuduće dovesti u sukob interesa i da li je propustio deklarirati se o tom poslovnom odnosu.

Karamarko odbija odstupiti, paralelno pokrećući inicijativu – za koju je prikupio potreban broj potpisa i predao ju u saborsku proceduru – za smjenu premijera Oreškovića, najavljujući da će potom skupiti 76 glasova za formiranje nove većine i HDZ-ovo preuzimanje (preslagivanje) vlasti, te predložiti novog mandatara i premijera, aktualnog ministra financija Zdravka Marića.

Opozicija, pak, predvođena SDP-om Zorana Milanovića želi nove izbore i prikuplja glasove – također joj treba 76 zastupnika – za raspuštanje Sabora i raspisivanje prijevremenih izbora: „Imamo najmanje 64 potpisa, na ‘Mostu’ je sad da odluči po svojoj savjesti“, kaže Milanović, dok „Most“, ta ad hoc koalicija koja je postala jezičak na vagi između dvije najveće stranke i dalje – bar je tako još u utorak poslijepodne, kad nastaje ovaj tekst – traži da Karamarko ode, a Orešković ostane.

VLADA JE PALA: „Vlada je de facto pala, jer je izgubila podršku najjače parlamentarne skupine. Ili će premijer Orešković podnijeti ostavku, što bi bilo pristojno od njega, ili će ga se obarati u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u idućih desetak dana“, kaže profesor Žarko Puhovski za N1, dodajući da se Orešković, koji loše govori hrvatski i kojem su građani „građevine“, našao u situaciji da nije premijer. „Jer da je premijer, imao bi jednostavne ovlasti da otpusti dva potpredsjednika. On zna da to ne može, da nema demokratsku legitimaciju. Karamarko i Petrov imaju, veću ili manju. Orešković se ponaša poput baruna Minhauzena, jer bi htio politički postojati bez dvojice koji su ga omogućili, a to naprosto ne može ići. Pogotovo bez većega – Karamarka. Da je Karamarko htio prihvatiti da on i Petrov odstupe, napravio bi to ranije. Karamarko nema moralni ni intelektualni kapacitet da donese takvu odluku“, kaže Puhovski.

Tek će se narednih dana vidjeti u kojem će pravcu sve ići, ali je već sada jasno da su izgledni novi izbori u septembru, osim ako nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću (za što postoje svi preduvjeti, jer će i dio opozicije dati svoj glas) šef SDP-a Milanović ne donese predsjednici Kolindi Grabar Kitarović potrebnih 76 potpisa, ako ga podrži dio manjinskih i dio „Mostovih“ zastupnika. Predsjednica zasad šuti o političkoj krizi, slika se s neoustašom Velimirom Bujancem koji se lažno predstavlja novinarom i u radijskom eteru brblja o Tompsonu kao omiljenom pjevaču svojem i svoje djece („Jasenovac i Gradiška Stara, to je kuća Maksovih mesara…“).

SKANDAL DO SKANDALA: No, i prije ove – dosad nikad viđene – krize vlasti u Hrvatskoj, Oreškovićeva vlada ništa osim skandala nije proizvela; jedina dalekosežna ekonomska odluka koju je donijela je prodaja poduzeća „Končar“, prvog na spisku još preostale državne „porodične srebrnine“ (slijede šume, vode itd.), te je ukinula ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Tu su, doduše, i tipično vulinovske mjere štednje na djeci s Daunovim sindromom, na primjer, kojima su odrezane ionako mizerne naknade za invalidninu, kao što su ukinute i dotacije organizacijama koje pomažu slijepima i slabovidnima, oboljelima od multiple skleroze, djeci i osobama s posebnim potrebama…

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kojem je antifašizam u hrvatskom ustavu i hrvatskom nasljeđu tek obična „floskula“, prvi je počistio sve što drukčije misli i diše u hrvatskoj javnosti, pa je tako ukinuo potpore svim neprofitnim medijima i udruženjima za ljudska prava, ali je zato notorno desničarsko i proustaško „Hrvatsko slovo“ dobilo iznos veći no ikada.

S druge strane, voli se dičiti prijateljstvom i suradnjom s Bojanom Dimitrijevićem, svojim srpskim kolegom s kojim se slaže da nije bitno tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu (partizani, gospodo, partizani!) i koji – kao što ovaj u Hrvatskoj ljubi ustaše – brani nedićevce i četnike. I ne samo da se diči, nego ima tu i nekog novca, nekih skoro pet hiljada (u tisućama kuna) eura iz hrvatskog budžeta za Dimitrijevićeve knjige, istraživanja, što li (možda je i logično: onoliko je tih ustaša i četnika i balija i sličnih stradalo na Blajburgu, za razliku od Jasenovca?)…

Dovelo je to i do nezapamćenog skandala u već spomenutom Jasenovcu u koji su ove godine pohodile čak tri kolone, svaka za sebe, državna s lažnim pijetetom za strašne žrtve tog ustaškog logora, te osamljena ona predvođena predstavnicima srpskog i židovskog naroda.

O čistkama u medijima ne treba niti govoriti: nakon „pomora“ neprofitnih medija, na red su stigli manjinski. Na udaru su listovi srpske i talijanske manjine, ne bi li se disciplinirali Milorad Pupovac i Furio Radin, saborski zastupnici. Brutalno se obračunavalo s Mirjanom Rakić, predsjednicom Vijeća za elektroničke medije (na kraju je dala ostavku), sad će i cijeli sastav Vijeća biti izmijenjen, a čistke na Hrvatskoj televiziji i Radiju i po štampanim medijima više nikoga ne iznenađuju: eno gledamo razne likove koji su žarili i palili devedesetih po medijima. Kao da su od Gospodara Vučića učili nauk, ukidaju se emisije, programi, ljudi od integriteta. I da, i njih tamo strašno „žulja“ N1 televizija.

Ima još: već dugo je na sceni izvjesna Željka Markić, koja vodi organizaciju „U ime obitelji“; nedavno su se okupili u Zagrebu u manifestaciji nazvanoj „Hod za život“, protiveći se onom što je odavno osvojeno: na primjer, tome da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu, pa i abortusu. Da sve nije nevino, govori i činjenica da je Ustavni sud Hrvatske, nakon što je više od dvije decenije stajao u ladici, namjerio da raspravlja o prijedlogu zabrane abortusa, usprkos tome što je tzv. prigovor savjesti već godinama na snazi u mnogim državnim ginekološkim klinikama.

PROTESTI: Iste i slične ekipe udružile su se – a država podržala – u sprečavanju reforme obrazovanja (kurikularna reforma), koja bi promijenila princip da klinci bubaju činjenice, a da sve to nije upotrebljivo u praktičnom životu, ono što zovemo funkcionalnom nepismenošću. Godinama se radilo na tome – ima, jasno, i primjedbi na dosad napravljeno – ali je sve zaustavljeno, najprije zbog vlasti koja je htjela ubaciti „svoje“ ljude u radno tijelo, a potom i zbog ostavke Borisa Jokića i kompletnog ekspertskog tima. Zavrzlama je rezultirala najvećim protestima u Hrvatskoj od onih 1996. godine kad je Franjo Tuđman pokušao uništiti Radio 101; samo u Zagrebu se na poziv inicijative „Hrvatska može bolje“ okupilo više od četrdeset hiljada ljudi koji se protive retrogradnim idejama udruženja, ministarstava i hasanbegovićevskih pogleda na život. Jedan od suradnika spominjane Markićke je, inače, na Fejsbuku konstatirao da se okupilo oko dvije hiljade ljudi, ostali su na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića – čekali tramvaj.

Svaka sličnost je slučajna?

Spomenuta Inicijativa i Radnički front najavili su nove proteste u Zagrebu ove srijede i četvrtka, kad će „Vreme“ već biti na kioscima. Radnički front traži smjenu Tomislava Karamarka, koji je „samo simbol štetne, nazadne i protunarodne politike koju je provodila ova vlast – od privatizacijâ preko udara na zdravstvo, radništvo, medije i obrazovanje pa do neofašizacije društva“.

„Prosvjedom želimo pokazati da demokracija ne može biti samo zaokruživanje imenâ svake četiri godine, nego da narod mora aktivno sudjelovati u politici. Želimo poručiti da u ovakvim situacijama očite korupcije ne smijemo stajati po strani i čekati da situaciju riješi politikantstvo visoke politike, nego da moramo biti aktivni subjekti. Ne samo u ovoj situaciji, nego i u budućnosti – tko god bio na vlasti“, kažu u Radničkom frontu.

I opet: svaka sličnost je slučajna?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

02.јун 2025. S.Ć.

Proterivanje dečjih junaka: Zašto Putinu smeta Šrek?

Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr