img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Kriza vlade

Premijer bez vlasti

15. jun 2016, 15:24 Tatjana Tagirov
fotografije: tanjug
Copied

Ili će premijer Tihomir Orešković podneti ostavku, što bi bilo pristojno, ili će ga rušiti u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u narednih desetak dana, a potom Hrvatsku najverovatnije čekaju vanredni parlamentarni izbori

Takozvano preslagivanje hrvatske vlade ili novi izbori, dilema je u kojoj živi hrvatska javnost već više od mjesec dana, otkako je zagrebački tjednik „Nacional“ otkrio ugovor između firme današnje supruge predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i firme savjetnika mađarskog MOL-a Josipa Petrovića, koji je većinski vlasnik INA i s kojim je Hrvatska u arbitražnom sporu. U ugovoru stoji, naveo je taj list, da je Petrović za usluge savjetovanja i medijskih analiza u razdoblju nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije njegova dolaska na vlast, tvrtki „Drimia“ u vlasništvu Ane (tada Šarić) Karamarko isplatio najmanje 60 hiljada eura.

…i Tomislav Karamarko

I tu počinje zavrzlama: Božo Petrov, predstavnik koalicije „Most“, bez čijih se glasova nije mogla formirati Vlada, okreće se protiv Karamarka, od kojega se traži odstupanje iz Vlade, tome se priklanja i premijer Tihomir Orešković, a Sabor 18. maja pokreće postupak za ispitivanje da li postoji sukob interesa kod Karamarka, da li je sudjelovao u bilo kakvom donošenju odluka vezanih za arbitražu koja se vodi između Hrvatske i MOL-a, može li ga to ubuduće dovesti u sukob interesa i da li je propustio deklarirati se o tom poslovnom odnosu.

Karamarko odbija odstupiti, paralelno pokrećući inicijativu – za koju je prikupio potreban broj potpisa i predao ju u saborsku proceduru – za smjenu premijera Oreškovića, najavljujući da će potom skupiti 76 glasova za formiranje nove većine i HDZ-ovo preuzimanje (preslagivanje) vlasti, te predložiti novog mandatara i premijera, aktualnog ministra financija Zdravka Marića.

Opozicija, pak, predvođena SDP-om Zorana Milanovića želi nove izbore i prikuplja glasove – također joj treba 76 zastupnika – za raspuštanje Sabora i raspisivanje prijevremenih izbora: „Imamo najmanje 64 potpisa, na ‘Mostu’ je sad da odluči po svojoj savjesti“, kaže Milanović, dok „Most“, ta ad hoc koalicija koja je postala jezičak na vagi između dvije najveće stranke i dalje – bar je tako još u utorak poslijepodne, kad nastaje ovaj tekst – traži da Karamarko ode, a Orešković ostane.

VLADA JE PALA: „Vlada je de facto pala, jer je izgubila podršku najjače parlamentarne skupine. Ili će premijer Orešković podnijeti ostavku, što bi bilo pristojno od njega, ili će ga se obarati u parlamentu. Jedno ili drugo će se dogoditi u idućih desetak dana“, kaže profesor Žarko Puhovski za N1, dodajući da se Orešković, koji loše govori hrvatski i kojem su građani „građevine“, našao u situaciji da nije premijer. „Jer da je premijer, imao bi jednostavne ovlasti da otpusti dva potpredsjednika. On zna da to ne može, da nema demokratsku legitimaciju. Karamarko i Petrov imaju, veću ili manju. Orešković se ponaša poput baruna Minhauzena, jer bi htio politički postojati bez dvojice koji su ga omogućili, a to naprosto ne može ići. Pogotovo bez većega – Karamarka. Da je Karamarko htio prihvatiti da on i Petrov odstupe, napravio bi to ranije. Karamarko nema moralni ni intelektualni kapacitet da donese takvu odluku“, kaže Puhovski.

Tek će se narednih dana vidjeti u kojem će pravcu sve ići, ali je već sada jasno da su izgledni novi izbori u septembru, osim ako nakon izglasavanja nepovjerenja Oreškoviću (za što postoje svi preduvjeti, jer će i dio opozicije dati svoj glas) šef SDP-a Milanović ne donese predsjednici Kolindi Grabar Kitarović potrebnih 76 potpisa, ako ga podrži dio manjinskih i dio „Mostovih“ zastupnika. Predsjednica zasad šuti o političkoj krizi, slika se s neoustašom Velimirom Bujancem koji se lažno predstavlja novinarom i u radijskom eteru brblja o Tompsonu kao omiljenom pjevaču svojem i svoje djece („Jasenovac i Gradiška Stara, to je kuća Maksovih mesara…“).

SKANDAL DO SKANDALA: No, i prije ove – dosad nikad viđene – krize vlasti u Hrvatskoj, Oreškovićeva vlada ništa osim skandala nije proizvela; jedina dalekosežna ekonomska odluka koju je donijela je prodaja poduzeća „Končar“, prvog na spisku još preostale državne „porodične srebrnine“ (slijede šume, vode itd.), te je ukinula ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Tu su, doduše, i tipično vulinovske mjere štednje na djeci s Daunovim sindromom, na primjer, kojima su odrezane ionako mizerne naknade za invalidninu, kao što su ukinute i dotacije organizacijama koje pomažu slijepima i slabovidnima, oboljelima od multiple skleroze, djeci i osobama s posebnim potrebama…

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kojem je antifašizam u hrvatskom ustavu i hrvatskom nasljeđu tek obična „floskula“, prvi je počistio sve što drukčije misli i diše u hrvatskoj javnosti, pa je tako ukinuo potpore svim neprofitnim medijima i udruženjima za ljudska prava, ali je zato notorno desničarsko i proustaško „Hrvatsko slovo“ dobilo iznos veći no ikada.

S druge strane, voli se dičiti prijateljstvom i suradnjom s Bojanom Dimitrijevićem, svojim srpskim kolegom s kojim se slaže da nije bitno tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu (partizani, gospodo, partizani!) i koji – kao što ovaj u Hrvatskoj ljubi ustaše – brani nedićevce i četnike. I ne samo da se diči, nego ima tu i nekog novca, nekih skoro pet hiljada (u tisućama kuna) eura iz hrvatskog budžeta za Dimitrijevićeve knjige, istraživanja, što li (možda je i logično: onoliko je tih ustaša i četnika i balija i sličnih stradalo na Blajburgu, za razliku od Jasenovca?)…

Dovelo je to i do nezapamćenog skandala u već spomenutom Jasenovcu u koji su ove godine pohodile čak tri kolone, svaka za sebe, državna s lažnim pijetetom za strašne žrtve tog ustaškog logora, te osamljena ona predvođena predstavnicima srpskog i židovskog naroda.

O čistkama u medijima ne treba niti govoriti: nakon „pomora“ neprofitnih medija, na red su stigli manjinski. Na udaru su listovi srpske i talijanske manjine, ne bi li se disciplinirali Milorad Pupovac i Furio Radin, saborski zastupnici. Brutalno se obračunavalo s Mirjanom Rakić, predsjednicom Vijeća za elektroničke medije (na kraju je dala ostavku), sad će i cijeli sastav Vijeća biti izmijenjen, a čistke na Hrvatskoj televiziji i Radiju i po štampanim medijima više nikoga ne iznenađuju: eno gledamo razne likove koji su žarili i palili devedesetih po medijima. Kao da su od Gospodara Vučića učili nauk, ukidaju se emisije, programi, ljudi od integriteta. I da, i njih tamo strašno „žulja“ N1 televizija.

Ima još: već dugo je na sceni izvjesna Željka Markić, koja vodi organizaciju „U ime obitelji“; nedavno su se okupili u Zagrebu u manifestaciji nazvanoj „Hod za život“, protiveći se onom što je odavno osvojeno: na primjer, tome da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu, pa i abortusu. Da sve nije nevino, govori i činjenica da je Ustavni sud Hrvatske, nakon što je više od dvije decenije stajao u ladici, namjerio da raspravlja o prijedlogu zabrane abortusa, usprkos tome što je tzv. prigovor savjesti već godinama na snazi u mnogim državnim ginekološkim klinikama.

PROTESTI: Iste i slične ekipe udružile su se – a država podržala – u sprečavanju reforme obrazovanja (kurikularna reforma), koja bi promijenila princip da klinci bubaju činjenice, a da sve to nije upotrebljivo u praktičnom životu, ono što zovemo funkcionalnom nepismenošću. Godinama se radilo na tome – ima, jasno, i primjedbi na dosad napravljeno – ali je sve zaustavljeno, najprije zbog vlasti koja je htjela ubaciti „svoje“ ljude u radno tijelo, a potom i zbog ostavke Borisa Jokića i kompletnog ekspertskog tima. Zavrzlama je rezultirala najvećim protestima u Hrvatskoj od onih 1996. godine kad je Franjo Tuđman pokušao uništiti Radio 101; samo u Zagrebu se na poziv inicijative „Hrvatska može bolje“ okupilo više od četrdeset hiljada ljudi koji se protive retrogradnim idejama udruženja, ministarstava i hasanbegovićevskih pogleda na život. Jedan od suradnika spominjane Markićke je, inače, na Fejsbuku konstatirao da se okupilo oko dvije hiljade ljudi, ostali su na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića – čekali tramvaj.

Svaka sličnost je slučajna?

Spomenuta Inicijativa i Radnički front najavili su nove proteste u Zagrebu ove srijede i četvrtka, kad će „Vreme“ već biti na kioscima. Radnički front traži smjenu Tomislava Karamarka, koji je „samo simbol štetne, nazadne i protunarodne politike koju je provodila ova vlast – od privatizacijâ preko udara na zdravstvo, radništvo, medije i obrazovanje pa do neofašizacije društva“.

„Prosvjedom želimo pokazati da demokracija ne može biti samo zaokruživanje imenâ svake četiri godine, nego da narod mora aktivno sudjelovati u politici. Želimo poručiti da u ovakvim situacijama očite korupcije ne smijemo stajati po strani i čekati da situaciju riješi politikantstvo visoke politike, nego da moramo biti aktivni subjekti. Ne samo u ovoj situaciji, nego i u budućnosti – tko god bio na vlasti“, kažu u Radničkom frontu.

I opet: svaka sličnost je slučajna?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure