Poslovično dosadna kampanja u kojoj se smenjuju i nadmeću ista lica i iste fraze neočekivano je protekle sedmice dobila dodatan podsticaj posle najnovijeg incidenta na granici između Slovenije i Hrvatske
BEZ DIPLOMATSKIH RUKAVICA: Hapšenje na granici
Bitka za pobedu na opštim parlamentarnim izborima koji će se održati u nedelju 3. oktobra trajaće, po svemu sudeći, do poslednjeg daha. Partije ovde tradicionalno podeljene na „leve“ i „desne“ grupisane su u dva veća bloka – Liberalnu demokratiju Slovenije (LDS), Udruženu listu socijalnih demokrata (ZLSD) i penzionere (DeSUS), koji svi zajedno čine aktuelnu vlast, i opoziciju koju čine socijaldemokrate (SDS) Janeza Janše, Nova Slovenija (NSi) i Narodnjačka partija (SLS) braće Podobnik. Zanimljivo je da ankete pokazuju da su „desnica“ i „levica“ gotovo u potpunosti izjednačene, dok se za prelazak parlamentarnog praga bori niz manjih stranaka, čiji će mandati ovoga puta odigrati ulogu „jezička na vagi“. Poslovično dosadna kampanja u kojoj se već deceniju i po smenjuju i nadmeću ista lica i iste fraze neočekivano je protekle sedmice dobila dodatan podsticaj posle najnovijeg incidenta na granici između Slovenije i Hrvatske, pri čemu je hrvatska policija zbog „ilegalnog prelaska državne granice“ uhapsila vođu narodnjaka i poslanika u parlamentu Janeza Podobnika.
BALVANIILIPASPORA: Janez Podobnik dosetio se da u pretposlednjoj sedmici predizborne kampanje zajedno sa mlađim bratom Marjanom i jedanaest članova stranke svrati do partijskog druga i kandidata Joška Jorasa, čiji se salaš nalazi u oblasti koja katastarski „pripada Sloveniji“, ali vlast od osamostaljenja naovamo praktikuje hrvatska policija. Stvar se iskomplikovala kad je Podobnik odbio da pokaže dokumente hrvatskoj pograničnoj policiji, posle čega je zajedno sa pratnjom prilično grubo strpan u „maricu“. Naravno da su se kamere slovenačke televizije našle u pravo vreme na pravom mestu, pa je Sloveniju munjevito obišla slika sveopšteg gurkanja i valjanja po prašini. Hrvatska policija svojom akcijom nije mogla lepše da pomogne političarima s druge strane „grane“ koji se zalažu za „tvrđi kurs“ prema Hrvatskoj. Ono što zabrinjava jeste da su se slovenačka i hrvatska politika našle na prelomnici uređenja odnosa u Piranskom zalivu, pošto je nasiljem pogažena „kurtoazija“ tokom koje su obe strane privodile zalutale ribare, gađale se diplomatskim notama i uopšte terale inat oko suvereniteta u Piranskom zalivu i spornom pograničnom pojasu na kopnu.
Slovenačka politika oglasila se, međutim, kao neobično jedinstvena sa stavom da je pređena tačka u kojoj su obe strane držale konflikte na podnošljivom nivou. Iako Slovenija tvrdi da je pravni status zemljišta na kome je uhapšen Janez Podobnik – sve vreme sporan, te da je „Slovenija 1994. godine u vreme kad se Hrvatska borila protiv srpske agresije tek privremeno obustavila primenu Zakona o opštinama“ (prema kome bi četiri zaseoka bila vraćena pod suverenitet Slovenije). Prema tom tumačenju, Podobnik i društvo uhapšeni su na slovenačkoj zemlji. Javio se i slovenački predsednik Janez Drnovšek izjavom da je sve moglo biti drugačije da hrvatska vlada nije odbacila sporazum Drnovšek–Račan sklopljen u Rijeci, koji bi to pitanje rešio u korist Hrvatske uz koncesije Sloveniji na moru.
Incident i predstojeći izbori uslovili su da se ovdašnje partije u finišu kampanje utrkuju ko će kočopernije uzvratiti Hrvatima, pa je i Ropov kabinet na vanrednoj sednici Vlade odlučio da do daljnjeg neće „bezuslovno podržavati Hrvatsku“ na putu prema Evropskoj uniji i NATO-u. Za Hrvatsku je neprijatna činjenica da je upravo predstavnik Slovenije određen za predsednika EU komisije koja treba da prati hrvatsko približavanje standardima Unije, kao i da se službena Ljubljana sprema da u narednom mandatu preuzme predsedavanje OEBS-om.
Najnoviji incident na granici sa Hrvatskom naročito šteti levim partijama u Sloveniji. Poslednjeg vikenda uoči izbora opao je broj onih koji bi glasali za LDS, a srazmerno se povećao broj onih kojima se sviđa ratobornost desnih partija. Naprasno je ojačao i SNS Zmaga Jelinčiča, stranka koja se ne stidi najradikalnijih parola kad su u pitanju granice sa Hrvatskom i odnos Slovenije prema komšijama s juga. Ukratko, poslednje ankete pokazuju da su najveća vladajuća (LDS) i najveća opoziciona partija (SDS) bezmalo izjednačene. Izjednačene su i ostale partije levice i desnice, pa bi reformisani komunisti (Združena lista) mogli da osvoje 9,2 odsto, a Janšin ideološki partner Nova Slovenija 10,3 odsto, partija penzionera (DeSUS) je na ivici (parlamentarnog) preživljavanja isto kao i Stranka mladih. Tako će izborni rezultat Liberalne demokratije Slovenije biti ne samo tesan nego i mnogo lošiji od očekivanog, dok će SDS proći bolje nego na prethodnim izborima.
TRAGAJUĆIZABROJEM46: Opadanje popularnosti LDS-a rezultat je brojnih skandala koji su pokazali da građani Slovenije ne uživaju neograničenu pravnu sigurnost, na primer, ukoliko propadne investitor kome su platili za izgradnju stana ili prilikom uzimanja kredita. Mnogo kritika se čulo i u vezi sa lošim stanjem u školstvu.
Kad se uzme u obzir poslednji događaj sa Jorasom i sve prethodne greške ministarske ekipe premijera Toneta Ropa, jasno je da je ovog puta teže nego ikad predvideti rezultate izbora. Domaći analitičari jedinstveni su u oceni da će, slično kao 1996. godine, posle 3. oktobra u parlamentu koji ima 90 poslanika najteži posao biti pronaći 46. glas – potreban za sastavljanje Vlade. Otuda se sve više spekuliše glasinama da bi tesan ishod izbora mogao da porodi „veliku koaliciju“ u kojoj bi se udružili LDS i opozicioni SDS.
Pragmatičan vrh LDS-a, umoran od dugogodišnje vladavine, navodno bi pristao na takvu opciju, ali je veliko pitanje da li bi takav salto sebi mogao da priušti vođa opozicije Janez Janša koji svoju platformu gradi na borbi protiv „starih snaga“. Janšina politika je jasna – ne samo borba protiv „klijentelizma“, dakle položaja koji su zadržali bivši drugovi iz Komunističke partije nego i ljuta borba protiv vraćanju prava „izbrisanim“ stanovnicima Slovenije. Janšu reklamira portret sa dve slike na džambo plakatima – prva je čuvena, krišom uhvaćena slika fotografa „Mladine“ Toneta Stojka u momentu privođenja Janeza Janše od strane tajnih agenata u civilu, a druga, šta drugo – Janša u vojnoj uniformi, sukob teritorijalaca sa JNA 1991. godine. Zanimljiv je i podatak zapisan na stranačkim lecima deljenim po svim domaćinstvima u Sloveniji – najbolje želje za uspeh na izborima Janezu Janši i njegovoj partiji uputili su predsednik srpske vlade Vojislav Koštunica i Miroljub Labus.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
U gradu Bajkalsku, u Irkutskoj oblasti u Sibiru, mladić (17) počimio je masakr - ubio je četvoro dece na proslavi rođendana navodno zato što ga je odbila je 14-godišnja devojčica
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!