

Rat na Bliskom istoku
Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan
Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku




Nakon inicijalnog odlaganja, prekid vatre u Gazi počeo je u nedelju u 11.15 po lokalnom vremenu, saopštila je kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua objavila je da će prekid vatre u Gazi početi u nedelju 11.15 po lokalnom vremenu u Gazi, prenosi BBC.
Izraelski taoci koje će Hamas osloboditi u okviru prve faze sporazuma o prekidu vatre uključuju najmlađe i najstarije taoce koje je Hamas zauzeo 7. oktobra, navodi se na listi koju je objavio Izrael.
Zvanični profil Izraela na društvenoj mreži Iks objavio je fotografiju sa imenima prva 33 taoca za koje se očekuje da će biti oslobođeni.
Zbog sporazuma o prekidu vatre u Gazi radikalni izraelski ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben-Gvir i još dva ministra iz njegove nacionalističko-verske stranke podneli su ostavku u vladi premijera Benjamina Netanjahua, objavila je njihova stranka u nedelju.
Inicijalno odlaganje
Primirje je prvobitno trebalo da počne u nedelju u 8.30 ujutru po lokalnom vremenu, ali je odloženo nakon što je Netanjahu naložio izraelskoj vojsci da ne započinje primirje u Gazi dok Hamas ne dostavi imena zarobljenika koji će biti oslobođeni.
Netanjahuovo upozorenje došlo je nekoliko sati nakon njegovog govora u kojem je rekao da Izrael zadržava pravo da nastavi rat u Gazi i da ima podršku Sjedinjenih Država da to učini ukoliko druga faza primirja bude neuspešna, piše Al Džazira.
„Premijer je naložio IDF-u da primirje, koje bi trebalo da stupi na snagu u 8:30, neće početi dok Izrael ne dobije spisak otetih osoba koje je Hamas obećao da će pustiti“, navodi se u izjavi njegove kancelarije u nedelju. Ubrzo nakon toga, Hamas je kašnjenje u dostavljanju spiska opravdao „tehničkim terenskim razlozima“ i naveo da ostaje posvećen dogovoru o primirju najavljenom prošle nedelje.
Glavni portparol izraelske vojske Danijel Hagari ponovio je izjavu iz Netanjahuove kancelarije, rekavši da primirje neće početi dok Hamas ne preda imena troje talaca koji bi trebalo da budu oslobođeni u nedelju. On je dodao da do tada, Izrael neće stati sa vojnim operacijama u Pojasu Gaze.
Izraelski kabinet odobrio je primirje u subotu na retkoj sednici tokom jevrejskog šabata, više od dva dana nakon što su posrednici objavili dogovor.
Zaraćene strane bile su pod pritiskom odlazeće Bajdenove administracije i novoizabranog predsednika Donalda Trampa da postignu dogovor pre američke predsedničke inauguracije u ponedeljak.
Šta podrazumeva primirje
Najavljeni sporazum o primirju obuhvata tri faze, prenosi CNN.
Prva faza, koja traje šest nedelja, predviđa oslobađanje više od 30 talaca – uključujući žene, decu i starije osobe – u zamenu za stotine palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima.
Izraelske snage bi trebalo da se pobuku ka istoku, dalje od gusto naseljenih područja Gaze, a raseljenim Palestincima bilo bi dozvoljeno da počnu da se vraćaju svojim domovima. Za teritoriju Gaze predviđeno je stotine kamiona sa humanitarnom pomoći.
Planirano je da pregovori o drugoj fazi – koja bi trebalo da dovede do oslobađanja preostalih talaca, potpunog povlačenja izraelskih trupa i povratka „održivom miru“ – počnu 16. dana primirja.
Treća i poslednja faza podrazumeva povratak tela preostalih talaca i obnovu Gaze – proces koji bi mogao trajati godinama.
Civilne žrtve rata Izraela i Hamasa su ogromne. Prema podacima palestinskog Ministarstva zdravlja, nakon više od 15 meseci rata ubijeno je više od 46.000 Palestinaca, dok su hiljade drugih zatrpane ispod ruševina. Sa druge strane, stradalo je i najmanje 1.139 Izraelaca, a povređeno ih je najmanje 8.700.
Izvori: Al Džazira/CNN


Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku


Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata


Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom


Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva


Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve